WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T23:12:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Konstantin Novoselov
| slika = Konstantin Novoselov portrait.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[23. kolovoza]] [[1974.]]
| mjesto_rođenja = [[Nižnji Tagil]], [[Sverdlovska oblast]], [[Rusija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Rusi|Rus]], [[Britanci|Britanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u Manchesteru, Moskovski institut za fiziku i tehniku, Radboudovo sveučilište u Nijmegenu, [[Nizozemska]]
| alma_mater = Moskovski institut za fiziku i tehniku, Radboudovo sveučilište u Nijmegenu, [[Nizozemska]]
| doktorski_mentor = [[Andre Geim]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Grafen]], [[nanotehnologija]] [[Macaklin]]ska traka
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] 2010. Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]]
| religija =
| fusnote =
}}

'''Konstantin Novoselov''' ili '''Konstantin Sergejevič Novosjolov''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Константи́н Серге́евич Новосёлов''; [[Nižnji Tagil]], [[Sverdlovska oblast]], 23. kolovoza 1974.), ruski i britanski [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1997.) na Moskovskom institutu za fiziku i tehniku, [[doktor]]irao (2003.) na Radboudovu sveučilištu u Nijmegenu ([[Nizozemska]]). Radi na Manchesterskom sveučilištu (od 2001.). Bavi se istraživanjem [[Supravodljivost|supravodiča]], [[Subatomska čestica|subatomskih]] gibanja [[magnet]]skih [[domena]], [[nanotehnologija|nanotehnologijom]], razvojem [[materijal]]a koji omogućuje prianjanje u jednom smjeru ([[Engleski jezik|eng]]. ''gecko tape''). Za pionirske pokuse na grafenu s [[Andre Geim|A. K. Gejmom]] 2010. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Član je [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (engl. ''Royal Society'') od 2011. <ref> '''Novosjolov (Novosëlov) [nəvas’o'ləf], Konstantin Sergejevič (Sergeevič)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69387] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Nanotehnologija ==
{{Glavni|Nanotehnologija}}
[[datoteka:Intercalactionrp.png|mini|lijevo|200px|[[Molekula]]rna struktura [[grafen]]a.]]

[[datoteka:Graphen.jpg|mini|desno|300px|[[Grafen]] čini šesterokutna mreža [[ugljik]]ovih [[atom]]a.]]
'''Nanotehnologija''' ili '''nanotehnika''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ννος'' ili ''νάννος'': patuljak + ''τεχνιϰός'': vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave [[istraživanje]]m, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine [[atom]]a, [[molekula]] i makromolekula, dakle u području do 100 [[nanometar]]a (1 nm = 10–9 m), a koji zahvaljujući svojim malim izmjerama imaju posebna svojstva. To brzo napredujuće područje isprepleće se s nizom drugih područja, na primjer s [[elektronika|elektronikom]], [[medicina|medicinom]], [[Znanost materijala|znanošću o materijalima]], [[Kataliza (kemija)|kemijskom katalizom]], a zasniva se na istraživanju osnovnih pojava i materijala u nanopodručju (nanoznanosti).

Kod [[dimenzija]] ispod 100 nm pojave [[kvantna fizika|kvantne fizike]] prevladavaju nad pojavama poznatima iz svakodnevnog iskustva ([[klasična fizika]]). To se prije svega odnosi na restrukturiranje [[elektron]]skoga sustava (kvantizacija), koje dovodi do novih elektronskih svojstava. Osim toga, vrlo mala tijela imaju znatno veći omjer broja [[atom]]a smještenih na površini i broja atoma u unutrašnjosti, no što ga imaju makrotijela. To može znatno utjecati na strukturu, stabilnost i reaktivnost malih tijela, čime materijal dobiva nova svojstva. Istraživanje i razvoj u tom području obuhvaća kontrolirano rukovanje nanostrukturama i njihovo uključivanje u veće dijelove, sustave i arhitekture, pri čem se svojstvima tih kompleksnijih struktura upravlja u nanopodručju. Gdjekad složene strukture mogu biti i veće od 100 nm, a da pokazuju jedinstvena svojstva.

Osnovni su ciljevi istraživanja u području nanotehnike: razumijevanje temeljnih pojava na nanoljestvici; sposobnost oblikovanja i sinteze materijala na atomskoj razini radi postizanja ciljanih svojstava i funkcija; razumijevanje osnovnih procesa kojima živi organizmi stvaraju materijale i funkcionalne komplekse, te upotreba tog znanja kao putokaz za nove sintetske procese i umjetne materijale; razvoj eksperimentalnih [[alat]]a za određivanje svojstava nanostrukturiranih materijala kao i teorija i modela potrebnih za ostvarenje ciljeva.

Pojavu nanotehnike omogućio je razvoj eksperimentalnih alata i teorijskih modela koji su pak omogućili manipulaciju pojedinačnim atomima, nakupinama atoma i molekulama. Pritom je osobitu ulogu imao izum [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnog mikroskopa s tuneliranjem]] (eng. ''Scanning Tunneling Microscope'' ili STM) i metoda koje su se razvile iz nje i uz nju, kao i značajno povećanje razlučivosti [[Elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]], koje je danas ispod 0,1 nm. Pretražni mikroskop s tuneliranjem omogućuje oslikavanje položaja atoma u realnom prostoru i njihovo preslagivanje u nove strukture. Takav pristup stvaranju nanostruktura omogućuje istraživanja, ali ne i proizvodnju velikoga broja struktura u kratkom vremenu. Drukčiji je pristup pojava samoorganiziranja, na primjer molekula u [[otopina]]ma i [[metal]]nih atoma koji se samoorganiziraju u pravilno raspoređene gomilice atoma jednakih veličina na površini [[poluvodič]]a i [[oksidi|oksida]]. <ref> '''nanotehnika (nanotehnologija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42898] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Grafen ===
{{Glavni|Grafen}}

'''Grafen''' (prema [[grafit]]) je sloj [[grafit]]a debljine jednoga [[atom]]a i [[duljina|duljine]] do nekoliko [[mikrometar]]a, dvodimenzionalna mreža [[ugljik]]ovih atoma šesterokutne (heksagonalne) strukture. Zbog iznimnih [[mehanika|mehaničkih]] svojstava (velike [[gustoća|gustoće]], [[čvrstoća|čvrstoće]], [[elastičnost]]i), velike [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]] i gotovo potpune prozirnosti može se primijeniti u izradi [[kompozit]]nih [[materijal]]a, [[elektronika|elektroničkih]] i [[Logički sklopovi|logičkih sklopov]]a, te [[zaslon]]a osjetljivih na dodir ([[Engleski jezik|eng]]. ''touch screen'') i [[Solarni članak|sunčanih članaka]]. <ref> '''grafen''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69374] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{GLAVNIRASPORED:Novoselov, Konstantin}}
[[Kategorija:Ruski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Konstantin Novoselov - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica