Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:15:53Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 99: / Redak 99: @@
 === Ostali projekti ===
-{{WProjekti
 [[Kategorija:Konoplje| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T22:38:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Preusmjerava|Cannabis}}
{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Konoplja''
| slika = Cannabis sativa Koehler drawing.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Konoplja
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Cannabinaceae]]
| genus = '''''Cannabis'''''
| genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]]
| species =''C. sativa''
| subspecies =
| dvoimeno =''Cannabis sativa''
| dvoimeno_autorstvo =[[L.]], 1753
| karta_raspon =
}}
'''Konoplja''' (uzgojena konoplja, [[Latinski jezik|lat.]] ''Cannabis'') je [[Rod (taksonomija)|rod]] [[biljke|biljaka]], s jedinom vrstom ''Cannabis sativa'', koja ima 3 podvrste, i pripada [[Porodica (taksonomija)|porodici]] [[konopljovke|konopljovki]]. Konoplja je jedna od prvih biljaka na svijetu koju je čovjek počeo koristiti i za druge potrebe, osim za prehranu. U [[Kina|Kini]] je korištena još prije najmanje 10.000 godina.

Ranije je ovaj rod bio dijeljen na tri zasebne vrste konoplje, dok se prema novijim spoznajama rod sastoji od samo jedne vrste, (''Cannabis sativa''), koja se pojavljuje u tri podvrste:
* [[Sjetvena konoplja]] ili [[industrijska konoplja]] ''[[Cannabis sativa subsp. sativa]]'' - ("korisna" ''sativa''), vidi i [[Industrijska konoplja]]
* [[Indijska konoplja]], ''[[Cannabis sativa subsp. indica]]'' (Lam.) E. Small & A. Cronquist
* [[Ruderalna konoplja]], ''[[Cannabis sativa var. ruderalis]]'' (Janisch.) S.Z. Liou - ruska konoplja, ili divlja konoplja

Ovisno o namjeni, razlikuju se [[psihoaktivne droge|psihoaktivne]] odnosno [[medicina|medicinske]] konoplje sa sadržajem [[tetrahidrokanabinol|THC]]a većim od 0,2% u biljci, i industrijske (korisne) odnosno ukrasne konoplje, kod kojih je sadržaj THCa ispod 0,2%.

Na otvorenim površinama konoplja, ovisno o podvrsti, može narasti od 50 [[cm]] pa do 8 [[metar|m]]. U Europi može narasti najviše do oko 4 m, no visina biljke od 2 m može se smatrati realnom.

[[Korijen (biljke)|Korijen]]je konoplje može kod odgovarajućih uvjeta [[tlo|tla]] prodrijeti i do 140 cm u dubinu, što je bitno dublje od korijenja drugih usporedivih "korisnih" biljaka. To je bio razlog da se konoplja ranije vrlo često sijala na iscrpljenim, "nabijenim" tlima kako bi ih se razrahlilo i po mogućnosti pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljaka, kao što su [[žitarice]]. Konoplja se upotrebljavala i na područjima [[stepa]] ugroženim [[dezertifikacija|dezertifikacijom]] kako bi se tlo ne samo razrahlilo, nego i istovremeno zasjenilo. Druge biljke su se sijale tek nakon što bi sijanje konoplje poboljšalo kvalitetu tla.

== Opis ==
Konoplja je [[jednogodišnja biljka|jednogodišnja]], [[dvodomna biljka|dvodomna]], [[zeljasta biljka|zeljasta]] [[kritosjemenjače|kritosjemenjača]].

Listovi su na jednoj stapki, prstasto razdvojeni, a svaki pojedini "prst" na listu ima nazubljene rubove. Broj takvih listića na pojedinom listu varira. Prvi parovi listova imaju obično samo po jedan listić, a sljedeći ih mogu imati i do 13 (uobičajeno ih imaju sedam do devet, ovisno o [[gen]]etici i uvjetima u okolišu). Prema vrhu izboja s cvjetovima, broj listića se ponovo smanjuje, tako da cijeli list može biti samo jedan listić. Na donjem dijelu biljke listovi na stabljici rastu u paru jedan nasuprot drugom, da bi kasnije rasli naizmjenično.

U pravilu, cvjetovi konoplje su dvodomni<ref name="lebel1997">Lebel-Hardenack, S. and S. R. Grant. 1997. Genetics of sex determination in flowering plants. ''Trends in Plant Science'' '''2'''(4): 130–136.</ref>, no opisane su i jednodomne biljke<ref name="moliterni2005">Cristiana Moliterni, V. M., L. Cattivelli, P. Ranalli. and G. Mandolino. 2005. [http://www.springerlink.com/content/t491042240h422v8/?p=702c2acbac6445a095ebaf968bca427d&pi=11 The sexual differentiation of ''Cannabis sativa'' L.: A morphological and molecular study]. ''Euphytica'' '''140'''(1-2): 95-106. Retrieved on 25 Feb 2007</ref>. Muški cvjetovi su labavo složeni u obliku metlica, dok su ženski složeni grozdasto<ref name="bouquet1950">Bouquet, R. J. 1950. [http://www.unodc.org/unodc/bulletin/bulletin_1950-01-01_4_page003.html ''Cannabis'']. United Nations Office on Drugs and Crime. Retrieved on 23 Feb 2007</ref>. Kod primjeraka koji su jednodomni, pojavljuju se različito grupirani svjetovi: ponekad su i muški i ženski na jednoj stapki, a ponekad su na odvojenim stapkama.<ref name="moliterni2005"/>.

Tvari koje imaju halucinogena svojstva biljka izlučuje u "dlačicama" koje se u većim nakupinama pojavljuju na svim dijelovima [[cvijet|cvjetova]] ženskih biljki<ref name="mahlberg2001a">Mahlberg, Paul G. and Eun Soo Kim. 2001. [http://www.hempreport.com/issues/17/malbody17.html THC (tetrahyrdocannabinol) accumulation in glands of ''Cannabis'' (Cannabaceae)]. ''The Hemp Report'' '''3'''(17). Retrieved on 23 Feb 2007</ref>.

Sve poznate oblike konoplje [[oprašivanje|oprašuje]] vjetar.<ref name="clarke1991a">Clarke, Robert C. 1991. ''Marijuana Botany'', 2nd ed. Ronin Publishing, California. {{ISBN|0-914171-78-X}}</ref>

U prirodi konoplja je [[diploidnost|diploidna]] (2n=20); poliploidne biljke su umjetno uzgojene .<ref name="small1972a">Small, E. 1972. Interfertility and chromosomal uniformity in ''Cannabis''. ''Canadian Journal of Botany'' '''50'''(9): 1947-1949.</ref>.

Sjeme konoplje koristi se već najmanje 2000 godina kao [[hrana]]. Sjemenke sadrže svih 11 esencijalnih [[aminokiselina]].

== Prehrambena vrijednost sjemenki ==
487 kalorija na 100 gr

Voda : 0%

Bjelančevine: 31,4 gr;

Masti: 29,6 gr;

Ugljikohidrati: 31,9 gr;

Vlakna: 23,5 gr;

Pepeo: 7,1 gr;

•Minerali - Kalcij: 139 mg; Fosfor: 1123 mg; Željezo: 13.9 mg; Magnezij: 0 mg; Natrij: 0 mg; Kalij: 0 mg; Cink: 0 mg;

•Vitamini - A: 518 mg; B1: 0,37 mg; B2: 0,2 mg; Niacin: 2,43 mg; B6: 0 mg; C: 0 mg;
<ref>Duke. J. A. and Ayensu. E. S. Medicinal Plants of China</ref>

== Povijest ==
Konoplja (''Cannabis sativa'' [[Carl Linne|L.]]) je korištena u [[Kina|Kini]] prije najmanje 10.000 godina. "Ma", kako Kinezi nazivaju konoplju, im je davala vrlo ukusno i hranjivo sjemenje, a vrlo rano su naučili i koristiti gotovo neuništivo [[vlakno]] koje se dobije od njenih stabljika. Još u "Shen nung pen Ts'ao king", knjizi s kineskim medicinskim i poljoprivrednim uputama, nastaloj vjerojatno negdje nakon Krista, autor opisuje kako koristiti konoplju kao sredstvo protiv [[malarija|malarije]], [[reuma|reume]] i niza drugih zdravstvenih tegoba.

Biljka koja se mogla koristiti na toliko načina, brzo raste i ima listove koji liče na šaku, smatralo se da može biti samo [[Bog|božanskog]] porijekla. Zato nije neobično, da se konoplja u [[hinduizam|hinduističkim]] obredima koristi kao zaštita od zla. Prema vjerovanju, [[Buda]] se na svom putu prema prosvjetljenju hranio samo sjemenkama konoplje (sjemenke nemaju halucinogena svojstva).

Preko [[Indija|Indije]] i [[antika|antičkih]] kultura na području današnjeg [[Irak]]a konoplja dolazi i u druge dijelove tada poznatog svijeta. Najstariji nalazi konoplje u Europi stari su oko 5.500 godina, i potiču s područja [[Njemačka|Njemačke]], dok je na području današnje [[Litva|Litve]] nađeno sjemenje iz vremena oko 2.500 godina pr. Kr., a konopljino vlakno iz oko 2.300 godina pr. Kr. [[Herodot]] (450 pr. Kr.) spominje, da su se [[Stara Grčka|Grci]] kao i njihovi susjedi [[Stari Egipat|Egipćani]] odjevali u [[odjeća|odjeću]] od konopljine [[tkanina|tkanine]]. Konoplja i [[obični lan|lan]] su dugo u Europi bili najvažniji izvor vlakana. No bilo je poznato i djelovanje kolačića s konopljom koji izazivaju "opuštenost i veselje" (grčki liječnik Galenos, 200. godina). [[Plinije Stariji]] kao i još neki autori spominju korištenje konoplje za suzbijanje bolova.

[[Skiti]] su u području današnje južne [[Rusija|Rusije]] uzgajali [[ruderalna konoplja|ruderalnu konoplju]] radi hrane, ali i radi izrade i izvoza [[uže|užadi]] od nje još oko [[700. pr. Kr.]]. U šatorima su palili konoplju u obredne svrhe, i pri tome udisali nastale pare.

Korištenje ove višestruko primjenjive biljke nastavilo se stoljećima. Tako je [[Merovinzi|merovinška]] kraljica Adelheid, koja je umrla [[565.]], bila sahranjena u odjeći od konoplje, a kralj [[Karlo Veliki]] je oko [[800.]] donio prvi zakon o konoplji. Svi podanici su bili obavezani uzgajati ovu [[sirovina|sirovinu]], jako važnu i u miru i u ratu.

Mnoga [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[oružje|oružja]], kao na primjer dugački luk čija tetiva je rađena od konoplje, nisu se mogla izraditi bez vrlo čvrstih i gotovo neuništivih konopljinih vlakana.

U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] preko [[Španjolska|Španjolske]] u Europu stiže još jedan način primjene konoplje, proizvodnja [[papir]]a. U to vrijeme još nije bila ovladana [[tehnologija]] proizvodnje papira od [[drvo|drva]], pa je konoplja, uz stare krpe koje su i same najčešće bile od konopljinog vlakna, bile najvažniji sastojak u proizvodnji papira. Na takvom papiru tiskana je [[1455.]] poznata [[Gutenbergova Biblija]], a [[Američka deklaracija o nezavisnosti]] iz [[1776.]] očuvana je do danas u izvorniku jer je bila zapisana na trajnom papiru od konoplje.

U pomorstvu su užad i jedra od konoplje bili vrlo važni. Vlakno konoplje je puno otpornije na slanu vodu, a upija puno manje vode od, na primjer, [[pamuk|pamučnih]] tkanina. Pamučna jedra bi od [[kiša|kiše]] upila toliko vode i time otežala, da bi se [[jarbol]]i mogli slomiti. I jedra od lana nisu bila dobra zamjena, jer ona u kontaktu s [[voda|vodom]], za razliku od konopljinih, strunu u roku od nekoliko mjeseci. Ulogu vrlo važnog trgovinskog središta u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] [[Venecija]] postiže, između ostalog, i visokom kvalitetom svoje [[uže|užadi]].

Pojava gospodarski isplativijih kultura u Europi ali i nova vlakna ([[sisal]], [[sintetika|sintetička vlakna]]) do oko sredine 20. stoljeća istiskuju konoplju iz niza područja gdje je do tada dominirala, a nakon 2. svjetskog rata njen uzgoj se ilegalizira.

Danas je dozvoljen samo uzgoj konoplje s manje od 0,2% THC tvari u biljci.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://doi.org/10.1111/j.1360-0443.2005.001137.x „Cannabis potency in Europe“] 'Addiction' (srpanj 2005.) (engleski)
* [http://www.taz.de/pt/2006/12/22/a0109.1/textdruck Konoplja kao gospodarski značajan poljoprivredni proizvod u SADu]
*''[https://tehnika.lzmk.hr/konoplja/ konoplja].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Cannabis sativa
|commonshr = Konoplja
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Cannabis sativa
|wikivrstehr = Cannabis sativa
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

[[Kategorija:Konoplje| ]]
[[Kategorija:Flora Afganistana]]
[[Kategorija:Flora Irana]]
[[Kategorija:Flora Kazahstana]]
[[Kategorija:Flora Kirgistana]]
[[Kategorija:Flora Pakistana]]
[[Kategorija:Flora Tadžikistana]]
[[Kategorija:Flora Turkmenistana]]
[[Kategorija:Flora Uzbekistana]]
[[Kategorija:Flora Rusije]]
[[Kategorija:Flora Kine]]

Konoplja - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica