WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:07:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Općina |
ime = Konavle|
grb = Opcina konavle grb.gif|
karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija|
naziv karte2 = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]|
županija = {{ZD+X/HŽ|DNŽ}} |
broj stanovnika2011. = 8 577 |
površina = 209,25|
naselja = Brotnice, Cavtat, Čilipi, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Drvenik, Đurinići, Gabrile, Gruda, Jesenice, Karasovići, Komaji, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Obod, Pavlje Brdo, Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskopje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje, Zvekovica|
načelnik = Božo Lasić|
poštanski broj = 20210 [[Cavtat]]|
z. širina = 42.58|
z. dužina = 18.22|
}}
'''Konavle''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalaze se u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]].

== Općinska naselja ==
U sastavu općine su 32 naselja (stanje 2006), to su: [[Brotnice]], [[Cavtat]], [[Čilipi]], [[Drvenik (Konavle)|Drvenik]], [[Duba Konavoska]], [[Dubravka (Konavle)|Dubravka]], [[Dunave]], [[Đurinići]], [[Gabrili]], [[Gruda]], [[Jasenice (Konavle)|Jasenice]], [[Komaji]], [[Kuna Konavoska]], [[Lovorno]], [[Ljuta (Konavle)|Ljuta]], [[Mihanići]], [[Mikulići (Konavle)|Mikulići]], [[Močići]], [[Molunat (Konavle)|Molunat]], [[Obod (Konavle)|Obod]], [[Palje Brdo]], [[Pločice]], [[Poljice (Konavle)|Poljice]], [[Popovići (Konavle)|Popovići]], [[Pridvorje (Konavle)|Pridvorje]], [[Radovčići]], [[Stravča]], [[Šilješki]], [[Uskoplje (Konavle)|Uskoplje]], [[Vitaljina]], [[Vodovađa]], [[Zastolje]], [[Zvekovica]].

== Zemljopis ==
Konavle su kraj smješten jugoistočno od Dubrovnika, na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] (25 km). Sjedište općine Konavle je u [[Cavtat]]u.<ref>[http://www.opcinakonavle.hr/o_nama.html]</ref> Ispod strmih litica [[Konavoske stijene|konavoskih stijena]] južno od naselja [[Popovići (Konavle)|Popovići]] nalazi se mala [[Pijesak|pješčana]] plaža [[Pasjača (Konavle)|Pasjača]] osebujne ljepote, koja je na portalu „Najbolja odredišta u Europi“ (''European Best Destinations'') proglašena najboljom europskom plažom 2020. godine.

== Stanovništvo ==

Popis stanovništva u Konavlima po godinama.

{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref>[http://www.dzs.hr/App/PXWeb/PXWebHrv/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Tabela3_19.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%C5%A1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%C5%A1tvo__Gradovi%20i%20Op%C4%87ine&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%C5%A1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 Dubrovačko-neretvanska županija - broj stanovnika po gradovima/općinama/Konavle]</ref>
|-
| [[1857.]] || [[1869.]] || [[1880.]] || [[1890.]] || [[1900.]] || [[1910.]] || [[1921.]] || [[1931.]] || [[1948.]] || [[1953.]] || [[1961.]] || [[1971.]] || [[1981.]] || [[1991.]] || [[2001.]] || [[2011.]]
|-
| 9.092 || 9.234 || 9.304 || 9.949 || 10.701 || 9.886 || 9.088 || 9.590 || 8.916 || 8.813 || 8.729 || 8.329 || 8.551 || 9.074 || 8.250 || 8.577
|-
|}

== Mjesta ==

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Konavle imala je 8.577 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja:

* [[Brotnice]] - 31
* [[Cavtat]] - 2.153
* [[Čilipi]] - 933
* [[Drvenik (Konavle)|Drvenik]] - 52
* [[Duba Konavoska]] - 63
* [[Dubravka]] - 295
* [[Dunave]] - 155
* [[Đurinići]] - 96
* [[Gabrili]] - 210
* [[Gruda]] - 741
* [[Jasenice (Konavle)|Jasenice]] - 14
* [[Komaji]] - 275
* [[Kuna Konavoska]] - 17
* [[Lovorno]] - 183
* [[Ljuta (Konavle)|Ljuta]] - 194
* [[Mihanići]] - 96
* [[Mikulići (Konavle)|Mikulići]] - 88
* [[Močići]] - 447
* [[Molunat (Konavle)|Molunat]] - 212
* [[Palje Brdo]] - 130
* [[Pločice]] - 83
* [[Poljice (Konavle)|Poljice]] - 70
* [[Popovići (Konavle)|Popovići]] - 236
* [[Pridvorje (Konavle)|Pridvorje]] - 236
* [[Radovčići]] - 228
* [[Stravča]] - 60
* [[Šilješki]] - 22
* [[Uskoplje (Konavle)|Uskoplje]] - 136
* [[Vitaljina]] - 211
* [[Vodovađa]] - 190
* [[Zastolje]] - 150
* [[Zvekovica]] - 570

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Konavle imala je 8.250 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja:

* [[Brotnice]] - 34
* [[Cavtat]] - 2.015
* [[Čilipi]] - 856
* [[Drvenik (Konavle)|Drvenik]] - 70
* [[Duba Konavoska]] - 75
* [[Dubravka]] - 265
* [[Dunave]] - 173
* [[Đurinići]] - 110
* [[Gabrili]] - 160
* [[Gruda]] - 753
* [[Jasenice (Konavle)|Jasenice]] - 22
* [[Komaji]] - 284
* [[Kuna Konavoska]] - 30
* [[Lovorno]] - 160
* [[Ljuta (Konavle)|Ljuta]] - 192
* [[Mihanići]] - 106
* [[Mikulići (Konavle)|Mikulići]] - 105
* [[Močići]] - 381
* [[Molunat (Konavle)|Molunat]] - 217
* [[Palje Brdo]] - 150
* [[Pločice]] - 95
* [[Poljice (Konavle)|Poljice]] - 81
* [[Popovići (Konavle)|Popovići]] - 249
* [[Pridvorje (Konavle)|Pridvorje]] - 255
* [[Radovčići]] - 228
* [[Stravča]] - 57
* [[Šilješki]] - 24
* [[Uskoplje (Konavle)|Uskoplje]] - 124
* [[Vitaljina]] - 242
* [[Vodovađa]] - 212
* [[Zastolje]] - 143
* [[Zvekovica]] - 400

== Uprava ==
Od osamostaljenja na svim lokalnim izborima [[HDZ]] je samostalno ili sa koalicijskim partnerima imao većinu u Općinskom vijeću. Za načelnika je pet puta biran Luka Korda, a od 2017. načelnik općine Konavle je Božo Lasić. Zamjenik načelnika je Ivo Radonić, a predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović.

== Ime ==
Konavle dobivaju ime po latinskoj riječi "canalis", nekoj od njenih izvedenica "canale", "canavia", "canabula" ili istoznačnih lokalnih izraza "konali", a odnosi na vodovodne kanale koji su od izvora u selu Vodovađa preko Konavoskog polja napajali vodom antički<ref>Bego-Urban, Melita, ''Škrinja uspomena (Dubrovački jezični pabirci)'', 1. izd., Humanitarno društvo Župe dubrovačke, Zagreb, 2010., {{ISBN|978-953-99329-5-2}}, str.192.</ref> [[Epidaurum]] (današnji [[Cavtat]]).

== Povijest ==
[[Datoteka:Historical_map_of_Dalmatia_and_surroundings.jpg|desno|mini|250px| Konavle, Vitaljina i Sutorina u sastavu Dubrovnika]]
Konavle su nastanjene još od [[paleolitik]]a i [[neolitik]]a. U 5. i 4. stoljeću pr. Kr. u ovom području su se nastanila ilirska plemena Plerejaca i [[Ardijejci|Ardijejaca]], a u 2. stoljeću pr. Kr. [[Rimljani]] koji su na mjestu grčke kolonije [[Epidaurus (Hrvatska)|Epidaura]] ([[Cavtat]]a) razvili važno trgovačko-pomorsko središte na sjecištu rimskih puteva. Osim ostataka rimskog vodovoda u blizini sela Vodovađe, o tome svjedoče ostatci [[Villa rustica|villae rusticae]], kultnih spomenika (Mitrejski spomenik u Močićima), grobovi, ostatci rimske ceste iznad Cavtata te mnoštvo ulomaka i arheoloških nalaza.

U srednjem vijeku Konavle su bile dio [[Travunja|Travunje]] koja je u različitim razdobljima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog razdoblja su nekropole Bogumislkih [[stećak]]a u Konavoskim brdima, [[Gabrili]]ma, [[Mihanići]]ma i [[Dunave|Dunavama]], od kojih se najljepšim smatra [[stećak]] u [[Brotnice|Brotnicama]] na groblju [[crkva|crkve]] [[Sveti Toma Apostol|Sv. Tome]]. Međutim, tradicije govore o pripadnosti područja Konavala Dubrovniku, na koja se poziva i Dubrovačka Republika u nastojanjima da cjelokupno područje vrati pod svoju vlast.

U povelji humske vlastele Sankovića navodi se da su ljudi ''staroga grada'', Epidaura, ''rodili i nasljedili vlastela grada Dubrovnika''.<ref>F. Miklosich, ''Monumenta serbica'', Viennae 1858., str. 217. Slično se tvrdi u još nekoliko isprava u razdoblju konca XIV. i početkom XV. st.</ref> Stare kronike dubrovačke bilježe istu tradiciju, uz [[Nikša Ranjina|N. Ranjinu]], [[Džono Rastić|Dž. Rastić]] navodi: Konavle su: ''najstarija jurisdikcija porušenoga grada Epadaura, pa se stoga i pristojalo da nakon 800 godina potomci Epidavrana ponovno steknu stari dominij nad Konavlima i Vitaljinom. Da su pak te zemlje pripadale Epidauru, o tome najjasnije svjedoči vodovodno kanal, izrađen ogromnim troškom, da bi se dovela voda u Epidaur s udaljenosti od 20 milja...''<ref>''Chronica ragusina Junii Restii'' (ab origine urbis usque ad annum 1451) item Joannis Gundulae (1451.{{--}}1484.). Digessit S. Nodilo. Zagrabiae 1893., MSHSM vol. 25., Scriptores vol. II., Ed. JAZU, str. 218.</ref> Iz navedenoga slijedo da baština stanovnika Epidaura pripada Dubrovčanima, čiji se poklisari i pred turskim sultanom godine 1430. izjašnjavaju: ''Konavle su bile zapravo dubrovačko vlasništvo u ono vrijeme kada je njihov grad još bio na prvotnom mjestu, ali su im to područje, a i druge zemlje, oteli kraljevi i gospoda.''<ref>[[Ćiro Truhelka]], »Konavoski rat (1430.{{--}}1433.)«, ''Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini'', XXIX{{--}}1917., Sarajevo, 1918., str. 182.</ref>

Početkom [[15. stoljeće|15. st.]] Konavle su u općem sastavu [[Bosna|Bosne]] u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlovićem. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom [[Dubrovačka Republika]] 24. lipnja [[1419.]] g. dolazi u posjed istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31. prosinca [[1426.]] Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala s [[Cavtat]]om i [[Obod (Konavle)|Obodom]] od Radosava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio.
[[Datoteka:Das Fürstentum Montenegro im Jahre 1862.jpg|thumb|right|200px|Dio Konavala unutar Kraljevine Dalmacije, Boka kotorska i primorje i Crna Gora, 1862.]]
[[Datoteka:Kneževina Konavle - zemljovid, Volim Konavle 5-2019.jpg|mini|desno|250px|Kneževina Konavle, slika iz Kneževa dvora u Pridvorju]]
Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao [[knez]] ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su [[Knežev dvor u Pridvorju]] i [[Soko kula u Dunavama]], važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Godine [[1423.]] dubrovačka vlada učvrstila je svoju vlast u istočnom dijelu Konavala. Cijelu obradivu površinu podijelila je na 37 decena. Svaki decen imao je 10 dijelova, a svaki dio 4 četvrtine. Četvrtina je iznosila 6 do 9 zlatica površine (zlatica ili solad=1678 m<sup>2</sup>), dio je sadržavao 24 do 36 zlatica. Vlada je isprva odlučila Konavljanima oduzeti svu zemlju i sve ih učiniti kmetovima, ali ipak je popustila i dopustila da 66 obitelji vlastelinčića i dalje uživa i obrađuje vlastitu zemlju (3 do 12 zlatica). Godine 1427. kad je kupljen zapadni dio Konavala podijeljen je na 38 decena obradive zemlje, a ništa nije ostavljeno vlastelinčićima.
Od 1430. do 1433. trajao je [[Konavoski rat]] koji je umnogome utjecao na stanje u Bosni, Humu i Dubrovniku, te je uvelike promijenio stanje u jugoistočnoj Europi.<ref>Pavo Živković, Ivana Jakić, Marija Brandić, »<span class="plainlinks">[http://hrcak.srce.hr/file/118298 Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430. - 1433.)]</span>«, ''Povijesni zbornik : godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe'', sv. 2., br. 3., mjeseca listopada 2008.</ref>
Planine su Dubrovčani [[1442.]] podijelili među vlastelu, dio je dobio hrvatski ban [[Matko Talovac]]. Međutim, u 15. stoljeću [[Osmansko Carstvo|Turci]] su zauvijek oduzeli Dubrovčanima Planine. Pašnjaci, šume, dubrave, vode i lokve bili su zajedničko dobro. Svatko se smio besplatno služiti, ubirati plodove, sjeći, pasti, voditi na ispašu itd. Jedino je bilo zabranjeno posjeći drvo koje pruža hlad stoci i dubove koji rađaju [[žir]] za svinje. Uzgajane su [[ovca|ovce]], [[koza|koze]], [[magarac|magarad]], [[konj]]i i [[goveda]]. Samo je država smjela zidati mlinove, ograđivati solane, podizati stupe za stupanje [[lan]]a i [[konoplja|konoplje]] i valjaonice za valjanje [[vuna|vune]] i zidati crkve i kuće u vapnu. Sađeni su [[pšenica]], [[raž]], [[ječam]], [[proso]], sijerak, bijeli i crveni [[luk]], [[bob]], [[sočivo]], [[leća]], [[tikva|tikve]], [[kupus]], [[krumpir]], [[kukuruz]], [[grah]], [[smokva]], [[orah]], [[murva]], [[šljiva]], [[kruška]], [[jabuka]], [[oskoruša]], [[badem|mjendul]], [[limun]], [[naranča]], [[šipak]], [[marelica|kaiš]], [[vinova loza]] i [[maslina]]. Seljak je zadržavao 3/4, a gospodaru je pripadala 1/4 uroda. Konavoskom knežijom upravljao je knez kojega je biralo Veliko vijeće na 6 mjeseci (poslije godinu dana). Nije smio biti uzastopce biran. Sudio je u parnicama (krađa, tučnjava, provala, razmirica i sl.), u početku je uz njega stajala porota. Teže slučajeve vodio je na dubrovački sud. Preslušavao je svjedoke, hitao bjegunce, nadzirao obrađivanje gospodareve zemlje, izvršavao kazne, nadzirao stražarenje na granici, popravljanje i gradnju javnih putova, zidanje utvrda, iskrcavanje brodova. Zapovijedao je vojskom (vojna obveza obuhvaćala je Konavljane od 20. do 60. godine života). Vojna služba bila je besplatna, s tim da vojnici sudjeluju u diobi plijena. Katkad bi dobili 2 groša dnevnice. U slučajevima ratne opasnosti narod se sklanjao u Soko kulu, Cavtat, Molunat ili rt Oštro na ulazu u Boku. Radi uspješne obrane uz kneza je postojao i kapetan. On je prebivao u Cavtatu, tako da su Cavtat i Obod tvorili kapetaniju unutar konavoske knežije. Knez je boravio u dvoru u Pridvorju, gdje je podignut i samostan. Uz kneza je na dvoru stanovao kancelar koji je stilizirao kneževe odluke, pisao pozive, vodio zapisnike saslušavanja, sastavljao tužbe i agrarne, obrtničke i kupoprodajne ugovore, novčane obveznice, oporuke itd. Spisi konavoske kancelarije izgorjeli su na početku 19. stoljeća pa je iscrpnija povijest Konavala gotovo nepoznata i zauvijek izbrisana. Kancelari su u početku bili svećenici, a kasnije svjetovnjaci koje je postavljala vlada. Kaznaci ili glavari koje je birao narod vodili su računa o porezima. Nakon bune [[29. ožujka]] [[1800.]] donesene su nove norme. Rabota smije trajati 90 dana uračunavajući dane kad se ne radi ili putuje iz mjesta u mjesto, gospodar kmetu kad rabotā mora dnevno dati 2 kutla (oko 1,6 l) zdrava [[vino|vina]], 30 unča (oko 0,72 kg) pšenična [[kruh]]a, kutao (oko 0,8 kg) sočiva za prismok, dovoljno [[sol]]i i [[ulje|ulja]] za začin ili protuvrijednost u novcu. Na blagdane ili kišne dane kmetu pripada polovina od toga. Prvi konavoski knez bio je Marin Gundulić, izabran [[25. svibnja]] 1420. Posljednji je bio Vlaho Bernarda Kabužić ([[1807.]]). Ukupno ih je bilo 520: 50 Sorkočevića, 44 Gundulića, 41 Bunić, 38 Gučetića, 35 Crijevića, 32 Kabužića, 31 Menčetić, 30 Rastića, 26 Đurđevića, 25 Pucića, 19 Prokuljevića, po 17 Gučetića i Palmotića, po 16 Saraka i Džamanjića, 11 Ranjina, 10 Tudiševića, te nešto Basiljevića, Benešića, Binčulića, Bondića, Božidarevića, Bučinčića, Buća, Gradića, Lučića, Natalića, Prodančića, Volčevića i Zlatarića. Prvi knez i njegovi nasljednici birani su u senatu, a ostali u Velikom vijeću. Za kneza je mogao biti biran vlastelin koji je navršio 30 godina. Godine [[1660.]] ta je dob snižena na 25 godina, osim za [[ston]]skog i [[Lastovo|lastovskog]] kneza. No [[1739.]] je propisano da konavoski knez ne smije biti mlađi od 30 godina. Izborni mandat je do 1636. trajao 6 mjeseci, a otada godinu dana. Izabrani knez nije smio otkazati službu pod kaznom od 100 perpera, a to je bez kazne mogao učiniti svaka 2 mjeseca u mandatu od 6 mjeseci. Knez je za potrebe službe morao imati 2 knežaka, 1 svećenika i 3 konja. Kneževa plaća iznosila je 500 perpera za 6 mjeseci, a [[1421.]] snižena je na 250 perpera s tim da više nije dužan uzdržavati ni knežake ni svećenika nego samo 3 konja. Knežak ima plaću 4.5 perpera mjesečno, a svećenik 6 perpera. 1427. poslije dobivanja drugog dijela povećan je broj knežaka s 2 na 6, a konja s 3 na 4. Kneževa plaća iznosi 500 perpera, a svećenikova 90. Dodijeljen je jedan vice-knez sa sjedištem u Površi, a [[1435.]] drugi sa sjedištem u Mrcinama (danas Dubravka). Oni su prvenstveno zaduženi za organiziranje straža. [[1597.]] Konavljani su imali 7 trgovačkih [[jedrenjak]]a, [[1605.]] iz Cavtatske kapetanije 6 velikih i 8 manjih. Od [[1642.]] do [[1651.]] posjedovali su 2 pulake, 2 fregate, 3 filjuge, 4 gripa, 3 tartane i 7 čamaca. Od [[1704.]] do [[1734.]] Cavtaćani su imali 31 trgovački jedrenjak međunarodnog značenja, a cijela Dubrovačka Republika 85. Od 1734. do [[1744.]] imali su 28 jedrenjaka (10 tartana ukupne nosivosti 354 kara, 9 filjuga 161 kara, 3 pulake 171 kara, 3 fregaduna 138 kara, 1 vašel 44 kara, 1 marsilijan 59 kara, 1 tartanela 12 kara). Od [[1745.]] do [[1759.]] je 50 pomorskih kapetana iz Konavala, 37 s [[Pelješac|Pelješca]], 21 iz Grada i [[Gruž]]a. Potkraj 18. i u početku 19. stoljeća postojale su pomorske linije Obod-Cavtat-Dubrovnik Matka Herendije, Cavtat-Dubrovnik Tonka Kazilara i Cavtat-Dubrovnik Tonka Miljana. Konavle ostaju u sastavu Dubrovačke Republike kao njena najveća žitnica sve do njenog ukidanja 1808. godine. Nakon kratkotrajne francuske okupacije, Konavle su poharali crnogorski i ruski osvajači, da bi nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1815. prešle zajedno s ostatkom dubrovačkih posjeda pod Austrijsku vlast. Velike poplave uništile su [[grožđe]] [[1905.]] i [[1906.]], a [[1901.]] bila je puštena u promet željeznička pruga. U drugoj polovini 19. stoljeća dolaze prve škole, telegrafi i parobrodi. Prva niža muška pučka škola otvorena je u Cavtatu [[1824.]], a vodio ju je profesor Niko Gjurian. U Cavtatu je [[pošta]] otvorena [[1840.]], a prvi [[telegraf]] proradio je [[12. studenog]] [[1865.]] U Grudi je pošta otvorena [[1. listopada]] [[1866.]], a telegraf je proradio [[1839.]] U Mrcinama pošta [[1908.]] U Pločicama pošta [[29. rujna]] [[1907.]], a telegraf [[3. srpnja]] [[1912.]] U Čilipima pošta [[21. rujna]] 1907., a telegraf [[22. prosinca]] [[1909.]] Godine [[1929.]] u Cavtatu borave 1 063 turista, od toga 135 inozemnih. Za usporedbu [[1979.]] boravi 56 425 turista, 38 533 inozemna. Na Zvekovici je između dva svjetska rata prijevoz (Herceg-Novi - Dubrovnik) obavljao Mijo Raše [[kočija]]ma kapaciteta 5-8 putnika, a kasnije [[autobus]]ima 20-25 putnika. Od [[1925.]] Stanoš Vuko vozio je od Grude do Dubrovnika oko 1,5 sat autobusom kapaciteta 20-25 putnika. Iz Čilipa su za Dubrovnik vozili Mustahinić, Bošković, Borovinić, Krilanović i Vlahutin. Nakon rata, [[1956.]] zadruga Gruda kupila je mali autobus TAM koji je [[1957.]] pripojen poduzeću Konavle i vozio je na crti Pločice-Gruda-Dubrovnik. Poslije toga uvedena je crta Dubravka-Gruda-Dubrovnik, a [[1959.]] Dubrovnik-Herceg-Novi, Dubrovnik-Ston-Trpanj i Konavle-Dubrovnik-Split. Godine [[1961.]] ukinuto je poduzeće Konavle i pripojeno dubrovačkom poduzeću Libertas.

Okupacija i razaranje JNA i četničkih postrojbi u listopadu 1991. praćena pljačkaškim pohodom crnogorskih civila posljednji je u nizu napada koje su Konavle pretrpjele od istočnih susjeda.

[[Datoteka:Konavosko polje - pogled sa vrha sv. Ilija.JPG|mini|desno|250px|Konavosko polje - pogled s vrha sv. Ilije]]

== Kulturno naslijeđe ==

Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštivanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala. Kroz Gornju Bandu Konavala susrećemo zaseoke monumentalne zadružne arhitekture ( npr. Miljanići i Uskoplje), a u ovom rubnom području ističe se spomenik Soko-kula, strateški vrlo važna srednjovjekovna utvrda, smještena u brdskom prijevoju prema hercegovačkom zaleđu.

[[Čilipi]] su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati sa konavoskim tradicijama te uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji, plesovima i tradicionalnom konavoskom vezu.<ref>[http://www.tzcavtat-konavle.hr/nosnja.php?lang=hr ]</ref> [[Franjevci|Franjevački samostan]] s crkvom [[Sveti Vlaho|Sv. Vlaha]] u [[Pridvorje (Konavle)|Pridvorju]], najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] u Konavlima.

Stari grad [[Cavtat]] klasičan je primjer dubrovačkog urbanizma i planske gradnje naselja granične utvrde sa zidinama i obrambenim jarkom, u kojemu i danas očuvan raspored ulica nalik dubrovačkoj četvrti Prijeko. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre [[Cavtat]]a, ističe se kuća [[Vlaho Bukovac|Vlaha Bukovca]] - muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji [[Račić]] na groblju [[Sveti Roko|Sv. Roka]] u Cavatu remek je djelo poznatog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Knežev dvor iz [[16. stoljeće|16. st.]] smješten uz cavtatsku rivu, nekadašnje je sjedište dubrovačkog kneza, a danas galerija i zbirka umjetnina zaklade [[Baltazar Bogišić|Baltazara Bogišića]], poznatog pravnika, jurista, pravnog povjesničara i sakupljača slavenskog etnografskog nasljeđa iz [[19. stoljeće|19. st.]] Pinakoteka župne crkve [[Sveti Nikola|Sv. Nikole]] čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća. Franjevački kompleks i crkva Gospe od Snijega poznata je po Politpihu Vicka Dobričevića, jednom od predstavnika Dubrovačke renesansne slikarske škole.
[[Mijo Šiša Konavljanjin]] svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Snježnica 01.JPG|mini|280px|Planina [[Sniježnica Konavoska|Sniježnica]] nad konavoskim poljem]]

[[Gospodarstvo]] je tradicionalno temeljeno na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], ali se stanovništvo razvojem [[turizam|turizma]] uglavnom baziralo na turizam (hoteli) i promet (Zračna luka Dubrovnik, [[Čilipi]]). [[Zračna luka]] donijela je velike mogućnosti mlađoj populaciji Konavala, ali se zbog toga velika većina ljudi odrekla tradicionalnog obrađivanja polja.

Od poljoprivrednih kultura uzgaja se pretežito vinova loza te sve vrste voća i povrća, a zbog plodne zemlje, povoljnih klimatskih uvjeta i obilja vode konavosko je polje bilo glavna opskrba poljoprivrednim dobrima u [[Dubrovačka republika|Dubrovačkoj republici]].

== Poznate osobe ==
* [[Baltazar Bogišić]] - pravnik
* [[Vlaho Bukovac]] - slikar
* [[Tereza Kesovija]] - pjevačica
* [[Niko Pulić]] - automobilistički as
* [[Frano Supilo]] - novinar i publicist
* [[Miho Klaić]] - političar
* [[Rafo Bogišić]] - znanstvenik
* [[Stijepo Obad]] - znanstvenik
* [[Luko Zore]] - filolog
* [[Mato Vodopić]] - književnik
* [[Luko Paljetak]] - pjesnik
* [[Miho Demović]] - glazbeni povjesničar i muzikolog
* [[Stijepo Mijović Kočan]] - pjesnik
* [[Zvonimir Deranja]] - nogometaš
* [[Ratko Zvrko]] - hrvatski pjesnik
* [[Niko Bete]] - hrvatski pjevač
* [[Lukša Klaić]] - hrv. nogometni sudac

== Obrazovanje ==
U Konavlima trenutno djeluju dvije osnovne škole, na Grudi i u [[Cavtat]]u, s nizom područnih škola. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u [[Dubrovnik]]u, te na fakultetima u Hrvatskoj.

== Kultura ==
== Šport ==
Najpoznatiji športaši iz Konavala su vaterpolisti. Većina njih je svoju karijeru započela u VK Cavtat, a nastavila u dubrovačkom [[VK Jug]]. Luko Vezilic i [[Goran Sukno]] su sudjelovali u osvajanju trofeja Kupa prvaka [[1980.]] godine. Isti dvojac na [[olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] u [[Moskva|Moskvi]] [[1980.]] godine osvaja srebro.

Goran Sukno sudjeluje u osvajanju zlatnog odličja u [[Los Angeles]]u [[1984.]] godine. Serija uspjeha se nastavlja i [[1986.]] kad Sukno kao kapetan, na [[Svjetska prvenstva u vaterpolu|Svjetskom prvenstvu]] [[1986.]] godine u [[Španjolska|Španjolskoj]], podiže pobjednički pokal.

Na [[XXVI. Olimpijske igre - Atlanta 1996|Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.]] godine Jugaš [[Maro Balić]] osvaja srebrnu medalju - prvo odličje za Hrvatsku na jednom velikom natjecanju.

[[Zvonimir Deranja]] je najpoznatiji nogometaš iz Konavala. Nastupao je za prvoligaša iz Splita [[HNK Hajduk Split|HNK Hajduk]] i mladu reprezentaciju.

== Literatura ==

* ''Konavoski zbornik'', I. sv., »Konavle« — društvo za znanstvene i kulturne djelatnosti, Dubrovnik, 1982., {{NSK-zapis|id=000046588}}
* [https://www.academia.edu/8495500/Das_Nachdenken_%C3%BCber_die_Existenzm%C3%B6glichkeit_des_Amphitheaters_und_der_Gladiatorenk%C3%A4mpfe_im_Gebiet_der_r%C3%B6mischen_Kolonie_Epidaurum_Razmi%C5%A1ljanje_o_mogu%C4%87nosti_postojanja_amfiteatra_i_odvijanja_gladijatorskih_igara_na_prostoru_rimske_kolonije_Epidaurum Marin Buovac: Razmišljanje o mogućnosti postojanja amfiteatra i odvijanja gladijatorskih igara na prostoru rimske kolonije Epidaurum, Zbornik radova "Lucius" - god. XII., sv. 18.-19., Zagreb 2013, str. 49 - 59.]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons=
|commonshr=
|commonscat= Konavle
|commonscathr= Konavle
}}

* [http://www.opcinakonavle.hr/ Službena stranica Općine Konavle]
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32705 Konavle u Hrvatskoj enciklopediji LZMK]
{{GiO DNŽ}}

{{Naselja u sastavu Općine Konavle}}

[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Konavle| ]]

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:39
Redak 189:		Redak 189:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonshr=~~
	~~\|commonscathr= Konavle~~
	}}

	* [http://www.opcinakonavle.hr/ Službena stranica Općine Konavle]		* [http://www.opcinakonavle.hr/ Službena stranica Općine Konavle]

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:27
Redak 190:		Redak 190:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commons=~~		\\|commonshr=
	\|commonshr=
	\\|commonscathr= Konavle		\\|commonscathr= Konavle
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 6. travanj 2025. u 17:45
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Konavle'''-->{{~~Općina~~ \|		<!--'''Konavle'''-->{{Infookvir općina \|
	ime = Konavle\|		ime = Konavle\|
	grb = Opcina konavle grb.gif\|		grb = Opcina konavle grb.gif\|

Konavle - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Konavle' u '{{Konavle'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 14. svibanj 2026. u 18:04
Redak 166:		Redak 166:
	* [[Niko Bete]] - hrvatski pjevač		* [[Niko Bete]] - hrvatski pjevač
	* [[Lukša Klaić]] - hrv. nogometni sudac		* [[Lukša Klaić]] - hrv. nogometni sudac
			* [[Božo Vodopija]] - hrv. novinar, diplomat, pjesnik i dokumentarist

	== Obrazovanje ==		== Obrazovanje ==

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 21:03
Redak 190:		Redak 190:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonshr=		\|commonshr=
	\\|commonscathr= Konavle		\|commonscathr= Konavle
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 16:09
Redak 192:		Redak 192:
	\|commons=		\|commons=
	\|commonshr=		\|commonshr=
	~~\|commonscat= Konavle~~		\\|commonscathr= Konavle
	\|commonscathr= Konavle
	}}		}}

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 03:24
Redak 200:		Redak 200:
	{{GiO DNŽ}}		{{GiO DNŽ}}

	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Konavle}}		{{Konavle}}

	[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]		[[Kategorija:Općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
	[[Kategorija:Konavle\| ]]		[[Kategorija:Konavle\| ]]

Konavle - Povijest promjena

Suradnik10: /* Poznate osobe */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Općina |' u '{{Infookvir općina |'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Konavle' u '{{Konavle'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'