Kominterna - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T21:27:05Z

file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T05:30:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{socijalizam}}
Složenica '''Kominterna''' potječe iz [[ruski jezik|ruskog jezika]] i kratica je za '''Komunistička internacionala'''.

Riječ je o tzv. Trećoj internacionali, osnovanoj u Moskvi [[1919.]] godine, koja je okupljala one stranke, nastale iz radničkog pokreta, koje su prihvatile [[lenjinizam|lenjinističku]] teoriju i [[boljševizam|boljševističku]] taktiku, nasuprot tzv. [[revizionisti]]ma iz [[Druga internatcionala|Druge internacionale]] koji su se odrekli nasilne revolucije kao metode i prihvatili borbu za radnička prava putem sindikata, slobodnog tiska i slobodnih izbora unutar institucija [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]].

Imajući u vidu opsežne ilegalne aktivnosti Kominterne i njenih nacionalnih "sekcija" - nacionalne komunističke partije uopće nisu bile neovisne, nego su sve bile organizacijski podređene Kominterni<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.pilar.hr/2008/11/zbornici-i-studije-pregled-sadraja/|title=REVOLUCIONARNA PRAKSA JUGOSLAVENSKIH KOMUNISTA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU 1941/1942. GODINE|author=Josip Jurčević|publisher=ZBORNIK UZ 70. OBLJETNICU ŽIVOTA DRAGUTINA PAVLIČEVIĆA Urednik: Ivan Čizmić; Biblioteka Zbornici – knj. 18., poglavlje autora Josipa Jurčevića|accessdate=30. ožujka 2021.}}</ref> - te aktivnosti na pokretanju (oružanih) [[revolucija]], posrijedi je nesumnjivo organizacija osnovana u svrhu [[Specijalni rat|specijalnog rata]] protiv "buržoaskih režima" širom svijeta.

Nasuprot '''revizionista''', koji su većinom zadržali naziv [[socijaldemokracija|socijaldemokrati]] koji su mnoge radničke stranke usvojile prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pripadnici revolucionarne struje su, po uzoru na rusku partiju, usvojili za sebe ime [[komunizam|komunisti]], pa odatle i '''Komunistička internacionala'''.

[[Savez komunista Jugoslavije|Komunistička partija Jugoslavije]], također i [[Komunistička partija Hrvatske]] bile su u vrijeme postojanja Kominterne posve podvrgnuta odlukama i političkim procjenama izrazito centralizirane Kominterne, pa je stoga sredinom 1920.-ih godina KPJ umjesto dotadašjeg unitarnog pristupa koji je smatrao da su Jugoslaveni jedan jedinstveni narod, odjednom priznala postojanje hrvatske i drugih nacija i zagovarati “pravo naroda na samoopredjeljenje”, a povodom početka [[Velika gospodarska kriza|velike depresije]] 1929. godine su jugoslavenski komunisti prema naredbi Kominterne pokušali podići proletersku revoluciju, što je jedino rezultiralo time da ih je nekoliko stotina završilo u zatvorima.<ref>Jurčević J., op. cit.</ref>

==Povijest==
[[Datoteka:Communist-International-1920.jpg|thumb|right|''Komunistička internacionala'', službeno glasilo Kominterne]]
Osnivački kongres Komunističke internacionale održan je u [[Moskva|Moskvi]] od [[2. ožujka|2.]] do [[6. ožujka]] [[1919.]] godine. Sama je Kominterna nastala kao odgovor na jačanje reformističke struje unutar [[Druga internacionala|Druge internacionale]], čiji je najjači predstavnik, [[SPD]], čak sudjelovao u gušenju radničkog [[Spartakistički ustanak|Spartakističkog ustanka]] u [[Berlin]]u. Većina stranaka prisutnih na osnivačkom kongresu bila je sastavljena od pripadnika tzv. [[Zimmervaldska ljevica|Zimmervaldske ljevice]], odnosno onih revolucionarnih aktivista Druge internacionale koji su se [[1915.]] okupili u [[Švicarska|švicarskom]] gradiću [[Zimmerwald]]u kako bi usuglasili svoje anti-militarističke i internacionalističke stavove u okolnostima [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]].<ref>http://en.internationalism.org/wr/290_zimmerwald.html</ref>

Tri godine nakon osnivanja Kominterne, [[1922.]], [[Komunistička radnička partija Njemačke]] (KAPD), sastavljena od nekadašnjih članova [[Komunističke partije Njemačke]], osnovala je, zajedno s još nekim [[lijevi komunizam|lijevo-komunističkim]] partijama, tzv. [[Komunistička radnička internacionala|Komunističku radničku internacionalu]]. Nova je internacionala bila u ideološkom sukobu s Kominternom zbog svojeg odbacivanja boljševizma kao metode revolucionarne borbe.<ref>http://www.marxists.org/archive/gorter/1923/world-revolution.htm</ref>

U godinama nakon [[Vladimir Lenjin|Lenjinove]] smrti [[1924.]] godine u Kominterni dolazi do sukoba dviju frakcija - [[trockizam|trockističke]] i [[staljinizam|staljinističke]]. Trockistička se frakcija zalagala za daljnje pokušaje širenja revolucije, dok su staljinisti smatrali važnijom obranu [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] po svaku cijenu. Staljinovom pobjedom u sukobima unutar [[KPSS|SKP(b)]], trockisti su mahom bili izbačeni i iz Kominterne. Oni su, na prijedlog [[Lav Trocki|Lava Trockog]], [[1938.]] godine osnovali [[Četvrta internacionala|Četvrtu internacionalu]].

Nakon staljinističkog preuzimanja vlasti, Kominterna počinje gubiti svoju samostalnost i sve se više pretvara u produženu ruku sovjetske vanjske politike. Na devetom plenumu Izvršnog komiteta Kominterne ([[1928.]]) objavljen je novi politički smjer internacionale. Partijama članicama je naređeno pridržavanje beskompromisne "ultra-lijeve" linije, uz proglašavanje drugih lijevih i socijaldemokratskih stranaka "''[[socijal-fašizam|socijal-fašističkima]]''" zbog njihove ekonomske politike i sprječavanja revolucionarnih procesa. Na 7. kongresu Kominterne ([[1935.]]) ta je taktika napuštena i prihvaćena je više oportunistička politika "''[[narodni front|narodnog fronta]]''", odnosno aktivne suradnje s drugim ljevičarskim i liberalnim strankama u svrhu jačanja [[antifašizam|antifašističke]] borbe.<ref>http://www.marxists.org/reference/archive/dimitrov/works/1935/unity.htm</ref>

Sovjetske vlasti pod kontrolom [[Staljin|Staljina]] i [[Lavrentij Berija|Berije]] su provodile opetovane "[[Čistka|čistke]]" među internacionalnim komunističkim vođama okupljenim u Kominterni - a ti su pak morali sudjelovati u po život opasnoj "igri" međusobnog špijuniranja, denunciranja, "drugarske kritike i samokritike" u kojoj se nerijetko plaćalo životom. Tako je 1937. godine stradao generalni sekretar (naziv za glavnog šefa u komunističkim partijama) [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] [[Josip Čižinski|Josip Čižinski (alias Milan Gorkić)]], a potom 1939. god. i [[Petko Miletić]], glavni kandidat za njegovog nasljednika na mjestu generalnog sekretara (do danas su ostali tajnima okolnosti njihovog utamičenja, istrage, mogućeg suđenja, te mjesto, vrijeme i način smrti). Nakon što je uspio otkloniti sumnje u svoju komunističku "pravovjernost" - jer je bio okrivljen da je kod prevođenja "Kratke povijesti Sovjetske komunističke partije (boljševika)" s ruskoga "odstupio od partijske linije" u pravcu [[Trockizam|Trockizma]] - generalnim sekretarom je naposljetku postao [[Josip Broz Tito]], koji je uvjerio vrh Kominterne da mu dopusti povratak na ilegalni rad iz same Jugoslavije; vrlo vjerojatno procjenjujući da ima veće izglede za fizički opstanak s jugoslavenskom policijom, nego sa sovjetskim [[NKVD]]-om.

[[Staljin]] je u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[1943.]]) raspustio Kominternu, da ne kvari odnose sa zapadnim saveznicima. Kao neslužbeni nasljednik Kominterne za vrijeme rata, postojala je ''Internacionalna sekcija centralnog komiteta'', pod vodstvom [[Bugarska|bugarskog]] komunista [[Georgi Dimitrov|Georgija Dimitrova]].<ref>Antony Beevor, ''Stalingrad''; Penguin Books, 1999; str. 419</ref>

Jačanjem hladnog rata, godine [[1947.]] osnovan je [[Informbiro]] u koji su ušle komunističke partije svih zemalja [[Istočni blok|Istočnog bloka]] te [[Komunistička partija Francuske]] i [[Talijanska komunistička partija]].

===Kominterna u Jugoslaviji===
Stranke u raznim zemljama, koje su pristupile Kominterni, proglašene su sekcijama te nadnacionalne organizacije. To je bio slučaj i sa [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkom partijom Jugoslavije]], osnovanom [[1919.]] Većinom je djelovanje tih partija u njihovim zemljama bilo zabranjeno (u [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] to se dogodilo donošenjem Zakona o zaštiti države [[1921.]] dok je prije toga [[Obznana|Obznanom]] zabranjena komunistička propaganda), pa su nastavile djelovati u ilegali. Sve su one nastojale koristiti radničke sindikate i (uglavnom opravdano) nezadovoljstvo radništva za destabilizaciju svojih zemalja, te pridobivati i indoktrinirati mlade da postanu komunistički revolucionari, koji će srušiti "buržoaski režim" kada za to nastanu pogodni uvjeti. Takvi su uvjeti doista nastali krajem [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], kada su sovjetske vojne snage vojno potisnule snage [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] u znatnom dijelu Europe, gdje su potom komunističke partije uspostavile [[Satelitska država|sateliske režime]], političke ovisne o Moskvi.

Jugoslavenski komunistički režim se politički osamostalio od SSSR-a 1948. godine, kada je - zacijelo izbjegavši da sam strada prema nalozima Moskve - Josip Broz Tito u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] pokrenu "čistku" protiv Staljinu vjernih komunista, koji su u velikom broju utamničeni u brutalnom [[Politički logor Goli otok|logoru na Golom Otoku]]. Nasljednik Kominterne [[Informbiro]] je 1949. godine izdao [[Rezolucija informbiroa|Rezoluciju "Jugoslavenska kompartija u rukama špijuna i ubojica"]] u kojoj je osuđena Komunistička partija Jugoslavije zbog odbijanja da podvrgne Jugoslavensku politiku sovjetskim naputcima, a zemlje okupljene oko SSSR-a su uspostavile trgovinsku blokadu Jugoslavije, što je dodatno oslabilo stanje gospodarstva Jugoslavije, koje je i bez toga bilo loše. Jugoslavenski komunisti su isprva reagirali još striktnijim provođenjem kolektivizacije u poljoprivredi i obrtništvu, te drugih staljinističkih "recepata" u vođenju države. Tek 1953. godine - kada se po Staljinovoj smrti i u vrhu vlasti SSSR-a počelo kritički govoriti o Staljinizmu - se u Jugoslaviji ublažilo način upravljanja državom, te je potom u suradnji sa zemljama zapadnog svijeta i obnovljenoj gospodarskoj, vojnoj i političkoj suradnji sa zemljama okupljenima oko SSSR-a polako došlo i do stanovitog gospodarskog napretka.

==Osnivačke partije==
Komunističke i radničke partije pozvane na Osnivački kongres Kominterne, održan u [[Moskva|Moskvi]] od 2. do 6. [[ožujak|ožujka]] [[1919.]] godine, bile su:

* [[Datoteka:Flag of Russian SFSR (1918-1937).svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruska komunistička partija (boljševika)]]
* [[Datoteka:Flag of Germany (3-2 aspect ratio).svg|25x27px]] - [[Spartakistička liga]]
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Austrije|Komunistička partija Njemačke Austrije]]
* [[Datoteka:Civil Ensign of Hungary.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Mađarske|Mađarska komunistička radnička partija]], na vlasti u [[Sovjetska Republika Mađarska|Sovjetskoj Mađarskoj]]
* [[Datoteka:Flag of Finland.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Finske]]
* [[Datoteka:Flag of Poland.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Poljske]]
* [[File:Flag of Estonia.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Estonije]]
* [[File:Flag of Latvia.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Latvije]]
* [[File:Flag of Lithuania.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Litve]]
* [[File:Flag of the Byelorussian SSR (1919).svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Bjelorusije|Komunistička partija Bjelorusije (boljševika)]]
* [[File:Flag_of_the_Ukrainian_SSR_(1919-1929).svg|25x27px]] - [[Ukrajinska komunistička partija (boljševika)]] - zapravo sekcija [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|RKP(b)]]
* [[File:Flag of Bohemia.svg|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Češka socijaldemokratska partija|Češke socijaldemokratske partije]]
* [[File:Flag of Bulgaria.svg|25x27px]] - [[Bugarska komunistička partija|Socijaldemokratska radnička partija Bugarske]]
* [[File:Flag of Romania.svg|25x27px]] - [[Rumunjska socijaldemokratska partija]]
* [[File:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|25x27px]] - lijevo krilo [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]]
* [[File:Flag of Sweden.svg|25x27px]] - [[Lijeva stranka|Socijaldemokratska lijeva stranka Švedske]]
* [[File:Flag of Norway.svg|25x27px]] - [[Laburistička stranka (Norveška)|Norveška radnička partija]]
* [[File:Flag of the Netherlands.svg|25x27px]] - [[Komunistička partija Nizozemske]]
* [[File:Flag of Belgium.svg|25x27px]] - revolucionarno krilo [[Belgijska laburistička stranka|belgijskih laburista]]; [[1921.]] osniva [[Komunistička partija Belgije|KP Belgije]]
* [[File:Flag of France.svg|25x27px]] - grupe unutar [[Francuska sekcija radničke internacionale|Francuske sekcije radničke internacionale]]; neki [[sindikat|sindikalisti]]
* [[File:Flag of Switzerland.svg|25x27px]] - lijevo krilo [[Socijaldemokratska stranka Švicarske|Socijaldemokratske stranke Švicarske]]
* [[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|25x27px]] - [[Talijanska socijalistička partija]]
* [[File:Flag of Spain.svg|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Španjolska socijalistička radnička partija|Španjolske socijalističke radničke partije]]
* [[File:Flag of Portugal.svg|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Portugalska socijalistička partija|Portugalske socijalističke partije]]
* [[File:Flag of the United Kingdom.svg|25x27px]] - [[Britanska socijalistička partija]]; [[Socijalistička radnička partija (Velike Britanije)]]
* [[File:Flag of Ireland.svg|25x27px]] - dijelovi revolucionarnih radničkih organizacija
* [[File:US flag 48 stars.svg|25x27px]] - [[Socijalistička radnička partija Amerike]]; [[Industrial Workers of the World]]; lijevo krilo [[Socijalistička partija Amerike|Socijalističke partije Amerike]]
* [[File:Flag of Australia.svg|25x27px]] - [[Industrial Workers of the World]] ([[Australija|australski]] ogranak)
* [[File:Flag of Japan.svg|25x27px]] - socijalističke grupe iz [[Tokio|Tokija]] i [[Yokohama|Yokohame]]; predstavlja ih [[Sen Katayama]]
* [[Komunistička omladinska internacionala]] - predstavljao ju [[Willi Münzenberg]]<ref>http://www.marxists.org/history/international/comintern/1st-congress/invitation.htm</ref>

==Kongresi==
{| class="wikitable"
|-
! Kongres
! Godina
! Datum
! Lokacija
|-
! Osnivački kongres
|style="text-align:center;"| 1919.
|style="text-align:center;"| 2.-6. ožujka
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Drugi kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1920.
|style="text-align:center;"| 19. srpnja - 7. kolovoza
|style="text-align:center;"| Petrograd/Moskva
|-
! Treći kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1921.
|style="text-align:center;"| 22. lipnja - 12. srpnja
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Četvrti kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1922.
|style="text-align:center;"| 5. studeni - 5. prosinca
|style="text-align:center;"| Petrograd/Moskva
|-
! Peti kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1924.
|style="text-align:center;"| 17. lipnja - 8. srpnja
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Šesti kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1928.
|style="text-align:center;"| 17. srpnja - 1. rujna
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
! Sedmi kongres Kominterne
|style="text-align:center;"| 1935.
|style="text-align:center;"| 25. srpnja - 21. kolovoza
|style="text-align:center;"| Moskva
|-
|}

== Poveznice ==
* [[Međunarodni savez radnika]] (Prva internacionala)
* [[Druga internacionala]]
* [[Međunarodna radnička zajednica socijalističkih stranaka]] ("Druga i pol internacionala", Bečka internacionala)
* [[Komunistička radnička internacionala]]
* [[Četvrta internacionala]]
* [[Ujedinjeno tajništvo Četvrte internacionale]]
* [[Peta internacionala]]
* [[Socijalistička internacionala]]

== Vidi još ==

* [[antikominterna pakt]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{Komunizam}}

[[Kategorija:Komunističke organizacije]]

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 21:27
Redak 40:		Redak 40:
	* [[Datoteka:Flag of Finland.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Finske]]		* [[Datoteka:Flag of Finland.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Finske]]
	* [[Datoteka:Flag of Poland.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Poljske]]		* [[Datoteka:Flag of Poland.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Poljske]]
	* [[~~File~~:Flag of Estonia.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Estonije]]		* [[Datoteka:Flag of Estonia.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Estonije]]
	* [[~~File~~:Flag of Latvia.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Latvije]]		* [[Datoteka:Flag of Latvia.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Latvije]]
	* [[~~File~~:Flag of Lithuania.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Litve]]		* [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Litve]]
	* [[~~File~~:Flag of the Byelorussian SSR (1919).svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Bjelorusije\|Komunistička partija Bjelorusije (boljševika)]]		* [[Datoteka:Flag of the Byelorussian SSR (1919).svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Bjelorusije\|Komunistička partija Bjelorusije (boljševika)]]
	* [[~~File~~:Flag_of_the_Ukrainian_SSR_(1919-1929).svg\|25x27px]] - [[Ukrajinska komunistička partija (boljševika)]] - zapravo sekcija [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza\|RKP(b)]]		* [[Datoteka:Flag_of_the_Ukrainian_SSR_(1919-1929).svg\|25x27px]] - [[Ukrajinska komunistička partija (boljševika)]] - zapravo sekcija [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza\|RKP(b)]]
	* [[~~File~~:Flag of Bohemia.svg\|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Češka socijaldemokratska partija\|Češke socijaldemokratske partije]]		* [[Datoteka:Flag of Bohemia.svg\|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Češka socijaldemokratska partija\|Češke socijaldemokratske partije]]
	* [[~~File~~:Flag of Bulgaria.svg\|25x27px]] - [[Bugarska komunistička partija\|Socijaldemokratska radnička partija Bugarske]]		* [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg\|25x27px]] - [[Bugarska komunistička partija\|Socijaldemokratska radnička partija Bugarske]]
	* [[~~File~~:Flag of Romania.svg\|25x27px]] - [[Rumunjska socijaldemokratska partija]]		* [[Datoteka:Flag of Romania.svg\|25x27px]] - [[Rumunjska socijaldemokratska partija]]
	* [[~~File~~:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg\|25x27px]] - lijevo krilo [[Srpska socijaldemokratska partija\|Srpske socijaldemokratske partije]]		* [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg\|25x27px]] - lijevo krilo [[Srpska socijaldemokratska partija\|Srpske socijaldemokratske partije]]
	* [[~~File~~:Flag of Sweden.svg\|25x27px]] - [[Lijeva stranka\|Socijaldemokratska lijeva stranka Švedske]]		* [[Datoteka:Flag of Sweden.svg\|25x27px]] - [[Lijeva stranka\|Socijaldemokratska lijeva stranka Švedske]]
	* [[~~File~~:Flag of Norway.svg\|25x27px]] - [[Laburistička stranka (Norveška)\|Norveška radnička partija]]		* [[Datoteka:Flag of Norway.svg\|25x27px]] - [[Laburistička stranka (Norveška)\|Norveška radnička partija]]
	* [[~~File~~:Flag of the Netherlands.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Nizozemske]]		* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg\|25x27px]] - [[Komunistička partija Nizozemske]]
	* [[~~File~~:Flag of Belgium.svg\|25x27px]] - revolucionarno krilo [[Belgijska laburistička stranka\|belgijskih laburista]]; [[1921.]] osniva [[Komunistička partija Belgije\|KP Belgije]]		* [[Datoteka:Flag of Belgium.svg\|25x27px]] - revolucionarno krilo [[Belgijska laburistička stranka\|belgijskih laburista]]; [[1921.]] osniva [[Komunistička partija Belgije\|KP Belgije]]
	* [[~~File~~:Flag of France.svg\|25x27px]] - grupe unutar [[Francuska sekcija radničke internacionale\|Francuske sekcije radničke internacionale]]; neki [[sindikat\|sindikalisti]]		* [[Datoteka:Flag of France.svg\|25x27px]] - grupe unutar [[Francuska sekcija radničke internacionale\|Francuske sekcije radničke internacionale]]; neki [[sindikat\|sindikalisti]]
	* [[~~File~~:Flag of Switzerland.svg\|25x27px]] - lijevo krilo [[Socijaldemokratska stranka Švicarske\|Socijaldemokratske stranke Švicarske]]		* [[Datoteka:Flag of Switzerland.svg\|25x27px]] - lijevo krilo [[Socijaldemokratska stranka Švicarske\|Socijaldemokratske stranke Švicarske]]
	* [[~~File~~:Flag of Italy (1861-1946).svg\|25x27px]] - [[Talijanska socijalistička partija]]		* [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg\|25x27px]] - [[Talijanska socijalistička partija]]
	* [[~~File~~:Flag of Spain.svg\|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Španjolska socijalistička radnička partija\|Španjolske socijalističke radničke partije]]		* [[Datoteka:Flag of Spain.svg\|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Španjolska socijalistička radnička partija\|Španjolske socijalističke radničke partije]]
	* [[~~File~~:Flag of Portugal.svg\|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Portugalska socijalistička partija\|Portugalske socijalističke partije]]		* [[Datoteka:Flag of Portugal.svg\|25x27px]] - revolucionarni dijelovi [[Portugalska socijalistička partija\|Portugalske socijalističke partije]]
	* [[~~File~~:Flag of the United Kingdom.svg\|25x27px]] - [[Britanska socijalistička partija]]; [[Socijalistička radnička partija (Velike Britanije)]]		* [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg\|25x27px]] - [[Britanska socijalistička partija]]; [[Socijalistička radnička partija (Velike Britanije)]]
	* [[~~File~~:Flag of Ireland.svg\|25x27px]] - dijelovi revolucionarnih radničkih organizacija		* [[Datoteka:Flag of Ireland.svg\|25x27px]] - dijelovi revolucionarnih radničkih organizacija
	* [[~~File~~:US flag 48 stars.svg\|25x27px]] - [[Socijalistička radnička partija Amerike]]; [[Industrial Workers of the World]]; lijevo krilo [[Socijalistička partija Amerike\|Socijalističke partije Amerike]]		* [[Datoteka:US flag 48 stars.svg\|25x27px]] - [[Socijalistička radnička partija Amerike]]; [[Industrial Workers of the World]]; lijevo krilo [[Socijalistička partija Amerike\|Socijalističke partije Amerike]]
	* [[~~File~~:Flag of Australia.svg\|25x27px]] - [[Industrial Workers of the World]] ([[Australija\|australski]] ogranak)		* [[Datoteka:Flag of Australia.svg\|25x27px]] - [[Industrial Workers of the World]] ([[Australija\|australski]] ogranak)
	* [[~~File~~:Flag of Japan.svg\|25x27px]] - socijalističke grupe iz [[Tokio\|Tokija]] i [[Yokohama\|Yokohame]]; predstavlja ih [[Sen Katayama]]		* [[Datoteka:Flag of Japan.svg\|25x27px]] - socijalističke grupe iz [[Tokio\|Tokija]] i [[Yokohama\|Yokohame]]; predstavlja ih [[Sen Katayama]]
	* [[Komunistička omladinska internacionala]] - predstavljao ju [[Willi Münzenberg]]<ref>http://www.marxists.org/history/international/comintern/1st-congress/invitation.htm</ref>		* [[Komunistička omladinska internacionala]] - predstavljao ju [[Willi Münzenberg]]<ref>http://www.marxists.org/history/international/comintern/1st-congress/invitation.htm</ref>