WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T02:00:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Pod '''kolonijalizmom''' podrazumijeva se odnos [[vladanje|vladanja]] između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina [[kultura|kulturno]] različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima. U [[novo doba|novije vrijeme]] ovome se nadodaje i izvoz [[ideologija]] koje opravdavaju postupke kolonizatora, uvjerenih u vlastitu kulturnu nadmoć.

'''Kolonijalnim razdobljem''' smatra se [[epoha]] novovjekog kolonijalizma od otkrića [[Amerika|Amerike]] [[1492.]] do kraja [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] [[1945.]] godine. Ovo je tijesno povezano s nastankom i razvojem [[kapitalizam|kapitalizma]]. Ideologija i praksa kolonijalizma doživljava svoj vrhunac kroz [[imperijalizam]].

Ovaj pojam kolonijalizma treba razlikovati od pojma [[kolonizacija|kolonizacije]], fenomena koji je dokaziv u svim područjima svijeta u različitim vremenskim razdobljima, od [[Hetiti|Hetita]] preko [[Inke|Inka]] pa do [[Englezi|Britanaca]].

== Razjašnjenje pojma ==
Prema povjesničaru [[Afrika|Afrike]] Philipu Curtinu, kolonijalizam je "vladavina od strane [[narod]]a koji pripadaju drugačijoj [[kultura|kulturi]]". No, ne smatra se svaka tuđinska vlast [[legitimitet|nelegitimnom]].

=== Elementi ===
Kako bi se jasno predstavio moderni [[novo doba|novovjeki]] kolonijalizam, treba razjasniti oba elementa iz navedene definicije, ''vladavina'' i ''pripadnost drugačijoj kulturi''.

Ovdje nije riječ o klasičnom odnosu gospodar-sluga. Kolonijalni gospodari oduzimaju cijelom [[društvo|društvu]] mogućnost vlastitog [[razvoj]]a. Tim ''razvojem'' upravljaju ''stranci'' vođeni prije svega svojim [[gospodarstvo|gospodarskim]] interesima.

Još jedna vrlo važna značajka kolonijalizma je u svjetskoj [[povijest]]i rijetko viđeno odbijanje kolonijalnih gospodara da uspostave kulturološku vezu s narodima kojim su gospodarili. Od podređenih naroda očekivalo se gotovo potpuno preuzimanje normi [[Europa|Europljana]]. Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ovi zahtjevi za prilagođavanjem Europljanima opravdavano je navodno nepremostivom [[rasa|rasnom]] i kulturnom nadmoći bijele rase. Zbog takvog stava kolonijalnih gospodara, ekspanzija Europljana nije dovela do kulturne sinteze kakva je uspijevala na primjer [[Grci]]ma za vrijeme [[grčki kolonijalizam|grčkog kolonijalizma]] koji je iznjedrio [[helenizam]].

Govorilo se čak o obavezi Bijele rase da "[[civilizacija|civilizira]]" kulturno "zaostale" [[narod]]e. Pored uvjerenja u vlastitu kulturnu nadmoć, u tome je bila sadržana i potreba nametanja svoje kulture agresivnim [[ekspanzionizam|ekspanzionističkim]] metodama. Već najraniji španjolski i engleski teoretičari kolonijalizma stilizirali su tadašnja osvajanja kao dio "Božjeg plana" za [[misioniranje]] [[paganstvo|pagana]], ili kao potrebu "civiliziranja" [[barbari|barbara]]. I kasniji [[SAD|američki]] kao i [[japan]]ski kolonijalizam koristili su istu takvu retoriku.

I druge [[tradicija|tradicionalne]] [[kultura|kulture]], kao na primjer [[Kina|kineska]], bile su uvjerene u svoju nadmoć, ali ju nisu pokušavale nametati drugim narodima.

=== Razlike u odnosu na [[imperijalizam]]===
[[Imperijalizam|Imperijalizmom]] se označavaju sve aktivnosti koje trebaju poslužiti izgradnji transkontinentalnih [[imperij]]a. Tu uz jasnu namjeru uvijek nanovo nametnuti vlastite nacionalne interese spada i moć za provođenje tih interesa u međunarodnom sustavu. Pri tome, imperijalizam preko kolonijalizma prelazi u [[svjetska politika|svjetsku politiku]], u kojoj kolonije više nisu cilj same po sebi, postaju izvor moći koje se mogu zamjenjivati u globalnoj borbi za moć.

Osim toga, imperijalne sile (kao na primjer Britanski imperij u [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]]) imaju gospodarski i politički utjecaj koji nadilazi područja njihove direktne [[kolonija|kolonije]]. To se pokazalo efikasnijom metodom vladanja.

Kako imperijalizam u sebi sadrži sposobnost obuhvaćanja velikih gospodarskih područja, samo se [[Velika Britanija]] i [[SAD]] mogu smatrati potpuno razvijenim imperijalnim silama. [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Rusija]] (odnosno [[SSSR]]) i [[Japan]] ili nisu bile dovoljno dugo prisutne na svjetskoj sceni, ili su bile gospodarski preslabe za proboj na udaljena tržišta (na primjer Sovjetski Savez).

== Pogonska snaga i pretpostavke [[zemljopisna otkrića|zemljopisnih otkrića]]==
Pri površnom pogledu na godine najvažnijih [[zemljopisna otkrića|zemljopisnih otkrića]], čini se kao da je kolonijalno razdoblje, počevši od španjolske [[feudalizam|feudalne]] [[kolonizacija|kolonizacije]] [[Amerika]] od [[1520.]], počelo gotovo bez ikakvih prethodnih naznaka ili priprema. Svojim oplovljavanjem [[1488.]] oko [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]] [[Bartolomeu Dias]] otvara put prema [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]], što je omogućilo [[Vasco da Gama|Vascu da Gami]] da [[1498.]] dođe brodom do [[Indija|Indije]]. Od svog uporišta [[Goa|Goe]] u Indiji, [[Portugalci]] [[1509.]] stižu do [[Malacca|Malacce]], a predvođeni [[Alfonso de Abuquerque|Alfonsom de Albuquerque]] ju [[1511.]] i osvajaju. [[Kristofor Kolumbo|Kolumbov]] prelazak [[Atlantski ocean|Atlantika]] dovodi [[1492.]] do otkrića [[Amerika]].

Zapravo, niz znanstveno tehničkih otkrića i određene sociološko ekonomske okolnosti dovele su do toga, da je povijesno izuzetno značajna ekspanzija europskih sila počela upravo u to vrijeme. Jednostrana objašnjenja, kao što je činjenica da je u to vrijeme otežana trgovina s [[orijent]]om zbog [[islam]]skog osvajanja ([[Konstantinopolis]] [[1453.]]), ili da počinje oblikovanje [[kapitalizam|kapitalističke]] organizacije gospodarstva (prvi potpuni razvoj [[kapitalizam|kapitalizma]] u Engleskoj bio je tek u 17/18 stoljeću), zanemaruju veliku raznolikost preduvjeta odgovornih za specifični tijek europskih ekspanzija.
[[Datoteka:Astrolabe-Persian-18C.jpg|mini|250px|[[Perzija|Perzijski]] [[astrolab]] iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]]]
=== Znanstveni i tehnički preduvjeti ===
Još u [[Antika|antičko]] doba rodila se ideja otkrivanja i upoznavanja [[svijet]]a. Već [[pitagorejci]] ([[škola]] nastala oko [[525. pr. Kr.]]) su shvatili da zemlja ima oblik lopte, a spoznaja o tome brzo se proširila u vremenu grčke antike. [[Eratosten]] je još oko [[200. pr. Kr.]] prilično točno izračunao [[obujam]] zemlje. To je dovelo do predodžbe o mogućnosti stizanja u [[Azija|Aziju]] plovidbom na zapad preko [[Atlantik]]a. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] prije svega je bio poznat [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]ev [[astronomija|astronomski]] udžbenik [[Almagest]], no on navodi bitno manje udaljenosti. To je potaklo [[Kristofor Kolumbo|Kolumba]] da vjeruje kako može bez velikih problema prijeći taj, naoko nedaleki, put do Azije.

'''[[Kartografija]]''' razvijena još u [[stari vijek|starom vijeku]] nije bila dovoljna za snalaženje na većim udaljenostima. Tek projekcija koja je po svom stvaratelju [[Gerardus Mercator|Mercatoru]] (tek [[1569.]]) nazvana [[Mercatorova projekcija|Mercatorovom]] riješila je problem je [[projekcija|projekcije]] površine lopte na ravnu plohu. Pouzdanost korištenja karata nastalih prije toga bila je vrlo upitna.

'''[[Astronomija|Astronomska]]''' znanja su za utvrđivanje položaja plovidbom na otvorenom moru bez vizualnog kontakta s obalom bila su u [[15. stoljeće|15.]] i početkom [[16. stoljeće]] puno važnija. Kao "nebeski putokaz" služile su [[zvijezda|zvjezdane]] karte koje su izradili još [[Aleksandrija|aleksandrijski]] astronomi. No, promatranje golim okom bilo je nedovoljno, za točno utvrđivanje položaja bili su potrebni naročiti instrumenti. Dok je Europa u ranom srednjem vijeku doživjela značajno nazadovanje znanja u odnosu na antiku (crkveni oci su najžešće osporavali predodžbu o zemlji kao lopti), [[Stara Grčka|grčko]] naslijeđe sačuvano je u [[Arapi|arapskoj]] [[kultura|kulturi]]. To znanje je ponovo stiglo u Europu preko kontakata s Arapima uglavnom preko Španjolske. Pored toga, i [[Perzija|perzijske]] i [[Indija|indijske]] spoznaje, kao i vlastita arapska postignuća u astronomiji stižu početkom [[novi vijek|novog vijeka]] u Europu.

'''Instrumenti''' kao što je [[astrolab]] i korištenje [[kvadranti (astronomija)|kvadranta]] a koriste se za mjerenje visine zvijezda, preuzeti su od Arapa i zatim u Europi dalje usavršeni, a i izumljen je [[Jakobov štap]] za mjerenje kuta zvijezda u odnosu na površinu mora. [[Kompas]] koji je izumljen u [[Kina|Kini]] i tamo korišten još oko [[1080.]], stiže i usavršava se u Europi oko [[1200.]] Osim toga, odstupanje magnetnog [[sjeverni pol|sjevernog pola]] od stvarnog vjerojatno je bilo poznato još u vremenu prije otkrića Amerika.

Najvažnije '''tehničko dostignuće''' su bili brodovi sposobni za plovidbu oceanima. [[Galija (brod)|Galije]] [[sredozemlje|sredozemnih]] naroda nisu bile sposobne za plovidbu oceanima, a [[Vikinzi|vikinške]] vitke i lake brodove koji su bili prilagođeni teškim uvjetima oceana početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] potisnule su snažnije i teške [[bracera|bracere]]. Ovu vrstu brodova koristili su [[Baskija|baskijski]] [[pirati]], a oko [[1400.]] ju u [[Italija|Italiji]] malo preoblikuju, pa ona smjenjuje sredozemnu galiju.

Tijekom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] uz obale [[Atlantik]]a, naročito u [[Portugal]]u i [[Kastilja|Kastilji]], nastaje mali, duguljasti brod nosivosti od 50 do 100 tona, [[karavela]]. To je brod koji je zbog različitih visina [[jarbol]]a bio pogodan i za snažan i za vrlo slab [[vjetar]]. Osim toga, zahvaljujući [[kormilo|kormilu]] razvijenom na [[Baltičko more|Baltiku]] za braceru a preuzetom kod karavela, omogućilo je kormilaru značajno bolje i lakše kontroliranje broda nego kod ranijih tipova brodova. B. Gille smatra, da se na primjeru [[brodogradnja|brodogradnje]] može bez sumnje dokazati, da je već u to vrijeme postojao "tehnički kozmopolitizam".

=== Socijalno gospodarski razlozi ===
Do [[11. stoljeće|11. stoljeća]] vladali su [[sredozemlje]]m [[bizant]]inci i [[Saraceni]] baveći se često morskim razbojstvima. Njihovu dominaciju prekidaju [[Pisa]] i [[Genova]], da bi kasnije i sami nastavili s pljačkanjem brodova prije svega uz obale [[Mala Azija|Male Azije]]. Osnivana su i društva za financiranje takvih pothvata, tako da je ponekad teško razlikovati između trgovačkih misija i gusarstva. Za [[Andaluzija|andalužane]] je [[gusari|gusarenje]] [[Mauri|maurskih brodova]], pljačkanje i zarobljavanje stanovnika [[Sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] i njihova prodaja kao [[rob]]lje bilo vrlo unosan posao. Nakon što su u okviru [[križarski ratovi|križarskih ratova]] potisnuti arapsko-sirijski trgovci, talijanski [[grad država|gradovi države]] mogli su direktno trgovati s [[Levant]]om i [[Orijent]]om. Povećanoj potrebi za trgovanjem pogodovao je porast broja stanovnika u Europi od oko 1000. godine (vrhunac je dostignut oko 1300. godine, neposredno prije [[kriza 14. stoljeća|krize 14. stoljeća]]).

Potražnja za luksuznom robom (tepisi, [[začin]]i, sirovine za proizvodnju [[boja]]) s Orijenta mogla se nakon sloma [[Džingis-kan]]ovog carstva a zatim i dolaska [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] zadovoljiti još samo preko posrednika.

== Povijesni pregled ==
Pad [[Konstantinopolis]]a u ruke [[Osmansko carstvo|Osmanilija]] [[1453.]] može se smatrati pokretačkim događajem za kretanje na plovidbe [[ocean]]ima koje su dovele do [[Zemljopisna otkrića|zemljopisnih otkrića]]. Osnaženo Osmansko carstvo tada preuzima kontrolu nad trgovinom s [[Kina|Kinom]] i [[Indija|Indijom]]. To je dovelo do poskupljenja gotove robe kao što su bili [[porculan]] i [[začin]]i. Ova "blokada" potakla je europske [[znanost|znanstvenike]] da se intenzivnije pozabave potragom za alternativnim putovima prema [[Azija|Aziji]]. Još jedan razlog je bila i [[trgovina|trgovačka]] politika [[Venecija|Venecije]] i [[Genova|Genove]] koje su vladale sredozemljem i zajedno s [[Bizant]]om početkom novog vijeka uspostavili [[monopol]] na trgovinu s Kinom i Indijom.

Europske države su se u osvajanju i iskorištavanju drugih [[kontinent|kontinenata]], kao [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]], [[Amerika|Amerike]] i [[Australija|Australije]], ponašale prema kolonijalnom obrascu. Uzimale su [[sirovina|sirovine]] (sirovinu za šećer iz [[šećerna trska|šećerne trske]], [[zlato]], [[dijamant]]i) iz kolonijaliziranih  zemalja bez plaćanja primjerene protuvrijednosti za njih. Vrijeme kolonijalizma obilježeno je nasiljem i tlačenjem domorodaca tih kontinenata.

Do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kolonijalizam je u punom zamahu obuhvatio ogromna područja:

{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;"
| colspan="9" align="center" bgcolor=#ececec | Kolonijalni posjedi velikih sila
|-
| 
!colspan="2"|kolonije
!colspan="2"|kolonije
!colspan="2"|metropola*
!colspan="2"|UKUPNO
|-
| 
!colspan="2"|1876.
!colspan="2"|1914.
!colspan="2"|1914.
!colspan="2"|1914.
|-
| 
!mil. km2
!mil. stanov.
!mil. km2
!mil. stanov.
!mil. km2
!mil. stanov.
!mil. km2
!mil. stanov.
|-
!align="left"|[[Britanski imperij]]
|22,5
|251,9
|33,5
|395,5
| 0,3
|46,5
|33,8
|440,0
|-
!align="left"|[[Rusko Carstvo]]
|17,0
| 15,9
|17,4
| 33,2
| 5,4
|136,2
|22,8
|169,4
|-
!align="left"|[[Francusko kolonijalno carstvo|Francusko Carstvo]]
| 0,9
| 6,0
|10,6
| 55,5
| 0,5
| 39,6
|11,1
| 95,1
|-
!align="left"|[[Njemačko kolonijalno carstvo]]
| -
| -
| 2,9
| 12,3
| 0,5
| 69,4
| 3,4
| 77,2
|-
!align="left"|[[Prekomorska proširenja SAD-a|Američko Carstvo]]
| -
| -
| 0,3
| 9,7
| 9,4
| 97,0
| 9,7
|106,7
|-
!align="left"|[[Japansko Carstvo]]
| -
| -
| 0,3
| 19,2
| 0,4
| 53,0
| 0,7
| 72,2
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
!align="left"|6 velikih sila ukupno
|40,4
|273,8
|65,0
|523,4
|16,5
|437,2
|81,5
|960,2
|-
!colspan="7" align="left"|Kolonijalni posjedi drugih država ([[Belgijsko kolonijalno carstvo|Belgijsko Carstvo]], [[Nizozemsko kolonijalno carstvo|Nizozemsko Carstvo]] i dr.)
| 9,9
| 45,3
|-
!colspan="7" align="left"|Ostale zemlje
|42,5
|651,1
|-
!colspan="7" alighn="left"|Cijela zemaljska kugla
|133,9
|1.657,0
|-
|colspan="9"|Izvor: [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjin]], "[[Imperijalizam]] kao najviši stadij [[kapitalizam|kapitalizma]]" “<ref name="Lenin">[http://www.mlwerke.de/le/le22/le22_258.htm Wladimir Iljitsch Lenin: Werke. Herausgegeben vom Institut für Marxismus-Leninismus beim ZK der SED. Band 22, 3. Auflage, unveränderter Nachdruck der 1. Auflage 1960, Berlin/DDR. S. 189-309. Erstellt am 20.02.1999. 2. Korrektur 29.10.2000]</ref>
|-
|colspan="9"|* pod metropolom podrazumijeva se matica zemlja, odnosno kolonijalna sila
|}

== Kraj kolonijalnog razdoblja ==
Razdoblje kolonijalizma u užem smislu riječi završava u decenijama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad gotovo sve nekadašnje kolonije dobivaju nezavisnost. U [[Afrika|Africi]] i na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] je nakon toga često dolazilo do ratova, jer su kolonijalne sile granice između svojih posjeda povlačile "za stolom, na crtačim daskama", najčešće zanemarujući pri tome kulturne veze i međuzavisnosti pojedinih područja. Mnoge države [[Treći svijet|trećeg svijeta]] nalazile su se i nakon stjecanja samostalnosti u gospodarski zavisnom položaju u odnosu na svoje ranije kolonizatore.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Kolonijalna carstva}}

[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Političke ideologije]]
[[Kategorija:Kolonijalizam]]

Kolonijalizam - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica