Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵\|wikivrstehr(.)\=(.)↵\|wikizvor(.)\=(.)↵\|wikizvor_autor(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵\|wikiknjige(.)\=(.)↵\|wikicitat(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:16:24Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵\|wikivrstehr(.*)\=(.*)↵\|wikizvor(.*)\=(.*)↵\|wikizvor_autor(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵\|wikiknjige(.*)\=(.*)↵\|wikicitat(.*)\=(.*)↵}}' u ''

@@ Redak 170: / Redak 170: @@
 ==Vanjske poveznice==
 [http://www.ciklidi.com/opcenito/taksonomija/taksonomija_01.shtml Taksonomija (hrvatski)]
-{{WProjekti

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T03:12:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Koštunjače
| raspon_fosila = Kasni [[silur]] - nedavno
| slika = Herring2.jpg
| slika_opis = [[Atlantska haringa]]
| slika_širina = 220px
| regnum = [[Životinje|Animal]]ia
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| infraphylum = [[Čeljustouste|Gnathostomata]]
| superclassis = '''Osteichthyes'''
| superclassis_autorstvo = [[Thomas Henry Huxley|Huxley]], 1880.
| razdioba_stupanj = [[Razred (taksonomija)|Razred]]i
| razdioba =
[[Zrakoperke|Actinopterygii]] 
[[Mesoperke|Sarcopterygii]]
}}
'''Koštunjače''' (Osteichthyes) su skupina [[ribe|riba]] s najvećim brojem [[vrsta]] od svih [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Za razliku od [[hrskavičnjače|hrskavičnjača]], njihov [[kostur]] je sasvim ili bar dijelom [[kost|okoštao]], dakle ima nakupine [[kalcij]]a. Koštunjače se dijele na dva [[Razred (taksonomija)|razred]]a koja se međusobno značajno razlikuju, [[mesoperke]] (Sarcopterygii) i [[zrakoperke]] (Actinopterygii). Danas su mesoperke važne još samo zato (u tom razredu je danas 8 živućih [[recentna vrsta|vrsta]]), jer su među njihovim [[fosil]]nim predstavnicima predci današnjih [[kopneni kralježnjaci|kopnenih životinja]] (Tetrapoda). No zrakoperke s oko 27.000 vrsta predstavljaju 96% ukupne [[ribe|riblje]] [[fauna|faune]]. Još uvijek se kako u [[more|moru]] tako i u slatkim [[voda]]ma otkrivaju nove vrste.

==Obilježja==
Većina koštunjača ima [[vreteno|vretenasti]] oblik tijela, kako bi otpor vode pri kretanju bio što manji. Parne i neparne peraje ribe koriste za kretanje i stabiliziranje. Parne peraje ([[trbušna peraja|trbušne]] i [[prsna peraja|prsne peraje]]), koje su kod mesoperki smještene na [[mišić]]nim nastavcima i iz kojih su se razvili prednji i stražnji [[ekstremitet|udovi]] kopnenih životinja.

Ovisno o [[Porodica (taksonomija)|porodici]] kojoj pripada, pojedina vrsta može imati jednu, dvije ili tri leđne peraje, dok neke [[taksonomija|takse]] između [[leđna peraja|leđne]] i [[repna peraja|repne]] imaju još i malenu [[masna peraja|masnu peraju]].

Peraje i broj i vrsta šipčica odnosno zraka u njima su vrlo značajno obilježje za svrstavanje u određenu [[taksonomija|taksonomsku]] skupinu.

Dužina odrasle koštunjače je vrlo različita, ovisno o vrsti, i kreće se od jedva nešto više od jednog centimetra i jedanaest metara. Najteža koštunjača na svijetu je [[bucanj veliki|veliki bucanj]] (''Mola mola''), duga do 3 metra, "visoka" 4 metra, i teška do 2,3 tone.
[[Datoteka:Lampanyctodes hectoris (Hector's lanternfish)2.png|mini|210px|Vanjska obilježja '''(1)''' [[škrge|škržni]] poklopac '''(2)''' [[Bočna pruga]] '''(3)''' [[Leđna peraja]] (Dorsale) '''(4)''' [[Masna peraja]] '''(5)''' [[Rep]] '''(6)''' [[Repna peraja]] (Caudale) '''(7)''' [[Podrepna peraja]] (Anale) '''(8)''' [[Luminiscencija|Svijetleći organi]] '''(9)''' [[Trbušna peraja]] (Ventrale) '''(10)''' [[Prsna peraja]] (Pectorale)]]
[[Datoteka:Mola mola.jpg|mini|lijevo|[[Bucanj veliki|Veliki bucanj]] (''Mola mola'')]]
[[Datoteka:Leafydragon.jpg|mini|lijevo|''[[Ptycodurus eques]]'']]
[[Datoteka:Woda-7 ubt.jpeg|mini|lijevo|Znatiželjna plosnatica]]
====Raznolikost tjelesnih oblika====
Neke koštunjače svojim oblikom potpuno odudaraju od osnovnog oblika građe [[ribe|riba]]. Najpoznati takav primjer je [[Red (taksonomija)|red]] [[Plosnatice|plosnatica]] (Pleuronectiformes), u koji spada i porodica [[listovi (ribe)|listova]] (Soleidae). Ove ribe tijekom [[ontogeneza|ontogeneze]] legnu na bok, koji je od tada njihova "donja strana". Oko i prsna peraja s te strane "premjeste" se na gornju stranu. Time ove ribe gube [[simetrija|simetriju]].

Druge porodice, kao [[Antennariidae]], [[Synanceiidae]] i [[Solegnathinae]] brojnim izraslinama na tijelu zamućuju njegove osnovne konture, bilo da bi se prikrili od predatora, bilo da namame plijen.

[[Pelagijal]]ni [[bucnjevi]] (Molidae) su viši nego što su dugački, nemaju trbušne niti repnu peraju i ponekad ih se naziva "plivajuća glava".

====Koža i ljuske====
Koža riba ima dva sloja. Gornji sloj, [[epiderma]], nalazi se oko ljuske i ima žlijezde koje luče sluz. Uloga sluzi je dvoznačna. Smanjuje otpor vode, a služi i kao zaštita životinje jer ima baktericidna svojstva. U [[endoderm]]u su [[pigment]]ne [[stanica|stanice]] koje su temelj obojenosti ribe. Pored toga, tu nastaju i ljuske koje su značajka riba, ali ih nemaju sve. Ljuske mogu biti, po obliku, cikloidne (okruglaste), ktenoidne (češljaste), plakoidne (zubaste) i ganoidne (pravokutne ili romboidne). Neke koštunjače uopće nemaju ljuske, ali im kožu prekriva sluz.

==Unutrašnja anatomija==
====Kostur====
[[Kostur]] im se sastoji od [[kost]]i, a kod primitivnih vrsta dijelom još i od [[hrskavica|hrskavice]]. Na lubanji se nalazi [[škrge|škržni]] kostur sastavljen od četiri škržna luka od kojih se prednji razvio u donju čeljust. [[Kralježnica]] je povezana s lubanjom. Kralješci u području trupa nose rebra. Cijelom dužinom kralježnice kralješci imaju trnaste nastavke na leđnoj strani, a u području repa i na trbušnoj. Između [[mišić]]a koštunjače često imaju "riblje kosti", koje čini okoštalo vezivno tkivo. Za upravljanje i pokretanje koštunjače koriste [[peraja|peraje]], koje su, osim [[masna peraja|masnih peraja]] (kod [[lososi|lososa]] (Salmoniformes), [[Characiformes]] i [[somovke|somovki]] (Siluriformes), ojačane koštanim šipčicama. [[prsna peraja|Prsne]] i [[trbušna peraja|trbušne peraje]] su parne i povezane su s kralježnicom u [[rame]]nom odnosno [[zdjelica|zdjeličnom]] pojasu. Neparne, [[leđna peraja|leđna]], [[repna peraja|repna]] i [[podrepna peraja]] povezane su s kralježnicom perajnim šipčicama ili zrakama. Neke vrste imaju [[masna peraja|masnu peraju]] smještenu između leđne i repne koja nema kostur, ali može biti ojačana [[rog|rožnatim]] masom.

====Mišići====
[[Mišići]] koštunjača podijeljeni su na mišićje trupa i repa. Mišići trupa dijele se na pojedine segmente čiji broj najčešće odgovara broju kralježaka, no nije obavezno. Tako ''[[Mola mola]]'' ima 16 mišićnih segmenata, dok ih zmijolika ''Nemichthys scolopaceus'' ima više od 600.

====Krvotok i disanje====
Koštunjače imaju zatvoreni [[krvotok]] s jednostavnim [[srce]]m (s jednom pretkomorom i jednom komorom) smještenim blizu [[škrge|škrga]]. Ono potiskuje [[vena|vensku]] [[krv]] u škrge koje se sastoje od škržnih listića, finih [[koža|kožnih]] nabora i resica, prokrvljenih vrlo velikim brojem kapilara tik ispod površine. Svojom velikom površinom škrge preuzimaju iz vode u njoj otopljeni [[kisik]] i daju ga dalje u [[krv]]. Stupanj efikasnosti škrga je vrlo visok, one preuzimaju do 70% raspoloživog kisika. To vjerojatno počiva na nasuprotnom strujanju vode kroz škrge, kao i visokom afinitetu [[hemoglobin]]a koštunjača prema kisiku. Škržne otvore zatvaraju [[rog|rožnati]] škržni poklopci.

No, ovaj način snabdijevanja riba kisikom nije jedini. Neke vrste koštunjača imaju i drugačije ili dodatne načine disanja. Ribe koje žive manje ili više [[amfibije|amfibijski]], kao na primjer one iz [[Rod (taksonomija)|rod]]a [[Periopthalmus]] mogu preuzeti [[kisik]] iz [[zrak]]a preko kože. Neke vrste, kao i one iz roda [[Misgurnus]], imaju razvijenu mogućnost disanja i ždrijelom. Gutaju zrak, a zatim u vrlo dobro prokrvljenom ždrijelu dolazi do izmjene [[plin]]ova. Neke ribe (podred [[labirintnjače]] (Anabantoidei)) preuzimaju kisik i iz zraka, koristeći za to izrasline u području glave. Ribe kod kojih je [[riblji mjehur]] još povezan sa ždrijelom (kao kod [[Lepisosteidae]]), koriste i mjehur za disanje. Kod porodice [[Polypteridae]] i reda [[Dipnoi]] su izrasline u ždrijelu razvile funkciju [[pluća]].

====Riblji mjehur====
[[Datoteka:Swim bladder.jpg|mini|240px|Riblji mjehur [[crvenperka|crvenperke]]]]
Kod većine koštunjača riblji mjehur im regulira [[specifična težina|specifičnu težinu]], tako da mogu plutati ili vrlo polako tonuti prema dnu ne koristeći pri tome peraje. Razvio se iz izrasline na gornjoj strani ždrijela. Mjehur može, kao kod [[šarani|šarana]] (Ciprinidae), biti još povezan sa ždrijelom (fiziostom) ili, kao kod [[grgečke|grgečki]] (Perciformes), tvoriti komore odvojene od njega (fizioklist). Za reguliranje specifične težine [[plin]]ovi ([[kisik]], [[ugljikov dioksid]], [[dušik]]) iz krvi u mjehur ulaze kroz plinsku žlijezdu ili preko veze sa ždrijelom (''ductus pneumaticus''). Za pražnjenje mjehura plin izlazi ponovo preko veze sa ždrijelom ili se ponovo vraća u krv preko snažno prokrvljenog dijela mjehura (''oval''). [[Hrskavičnjače]], ali i neke koštunjače koje žive [[bentos]]kim životom ili su iznimno dobri plivači, nemaju riblji mjehur - ako se ne kreću, tonu na dno.

====Živčani sustav i osjetila====
[[Živčani sustav]] im je jednostavan, [[mozak]] malen, a veliki mozak nema koru. Ribe imaju dobro razvijeno osjetilo [[miris]]a, [[nos]]na i [[usta|usna]] šupljina su odvojene. [[Uho|Uši]] su građene od mjehurića ispunjenog tekućinom, a kod nekih vrsta su pokretljivim [[kost|košćicama]] povezani s ribljim mjehurom. Građa [[uho|unutrašnjeg uha]] je vrlo slična [[čovjek|ljudskom]]. Većina riba registrira zvuk ispod 1 ([[Hz|kHz]]), dok su neke vrste naročitim strukturama poboljšale čujnost do 5 ili više kHz. [[Oko|Oči]] im imaju vrlo jaku [[leća (optika)|leću]]{{newdsm}} fokusiranu na blizinu. Vide i ultraljubičastu [[svjetlo]]st. Osjetilo opipa posebno dobro je razvijeno kod [[pridnene ribe|pridnenih riba]]. Koža gornjih usana i [[brk (ribe)|brkovi]]{{newdsm}} bogati su [[stanica]]ma koje prihvaćaju osjet dodira. Ribe imaju još jedno osjetilni organ, često nazvan i "šestim čulom". To je [[bočna pruga]] koja se pruža sredinom tijela, gotovo cijelom njegovom dužinom. Sastoji se od niza udubljenja u koži, u kojima se nalaze osjetilne stanice s osjetilnim [[dlaka|dlačicama]] koje svojim pomicanjem reagiraju na promjenu strujanja vode.

==Životni prostori==
Prostori u kojim žive [[ribe]] dijeli se po dva kriterija. Jedan je medij u kojem žive. On je u većini slučajeva isključiv. To je s jedne strane [[more|morska voda]] a s druge slatka voda. Rijetki su primjeri vrsta koje tijekom života mijenjaju svoj dominantni medij. Drugi kriterij po kojem se životni prostor pojedinih vrsta također dijeli, jest položaj po okomici vodenog stuba gdje provodi veći ili gotovo sav svoj život.

===Oceani===

[[Ocean|Svjetska mora]] pokrivaju oko 70% površine [[zemlja|zemlje]] što ih čini najvećim životnim prostorom. Koštunjače koje žive u gornjem sloju mora do dubine od 200 metara čine samo nešto više od 1% svih vrsta. U tom dijelu mora žive uglavnom vrste porodica [[skušovke|skušovki]] (Scombridae) i [[poletuše|poletuša]] (Exocoetidae). Sljedećih 5% koštunjača žive [[pelagijal]]no na dubini većoj od 200 metara. To su većim dijelom [[ribe]] iz reda [[sleđevke|sleđevki]] (Clupeiformes) i porodice [[Myctophidae]].

Najveći dio koštunjača koje žive u moru, zadržava se u blizini [[obala]]. U hladnim obalnim vodama žive uglavnom [[mekušice]] (Gadidae), [[jeguljke]] (Anguillidae), [[bodeljke]] (Scorpaenidae) i ribe iz [[podred]]a [[babice|babica]]. Ovaj životni prostor nastanjuje više od 5% vrsta koštunjača. To su vode vrlo bogate hranom, pa se ribe pojavljuju u vrlo velikim [[plova]]ma što ova područja čini i vrlo važnim [[ribolov]]nim područjem.

Obale [[tropi|tropskih]] mora su zbog svojih raznovrsnih ekoloških niša u područjima [[koraljni greben|koraljnih grebena]] i [[šuma mangrova]] s oko 40% svih u moru živećih vrsta koštunjača vrstama najbogatiji maritimni okoliš. Najzastupljenije su vrste riba iz [[Red (taksonomija)|red]]a [[grgečke|grgečki]], podreda [[pravi grgeči|pravih grgeča]], [[glavoči|glavoča]] i [[babice|babica]]. Pored toga, na obalama toplih mora živi i veliki broj vrsta [[Anguilliformes]].

Poseban životni prostor u oceanima je pridneno područje dubokih mora i kontinentalnih obronaka, gdje živi nešto više od 6% vrsta koštunjača. To je životni prostor vrsta iz redova odnosno porodica [[Marcrouidae]], [[Ophidiiformes]], [[Zoarcidae]], [[Anguilliformes]] i [[Scorpaeniformes]].

===Slatke vode===
Iako je udjel slatke vode u ukupnoj količini vode na zemlji samo 2,6 do 3%, u [[rijeka (vodotok)|rijeka]]ma, potocima i [[jezero|jezerima]] od ukupnog broja vrsta koštunjača u ovim vodama živi oko 40%. Zemljopisna izoliranost kao i velike razlike u uvjetima kao što su vrsta dna, [[temperatura]], brzina protoka, godišnja doba, količina kisika sadržanog u vodi, [[tvrdoća vode]] i [[PH|pH vrijednost]] doveli su do velikog broja prilagodbi i vrsta. Većina od oko 6.000 vrsta koštunjača koje žive u slatkoj vodi su [[šaranke]] (Cypriniformes), [[somovke]] (Siluriformes) i [[Characiformes]] koje s vrstama malobrojnijim [[Gymnotiformes]] i [[Gonorynchiformes]] čine [[taksonomija|takson]] [[Ostariophysi]]. Prema rasprostranjenosti vrsta ovog taksona može se zaključiti da su se razvile u vrijeme dok su još svi [[kontinent]]i, osim [[Australija|Australije]] gdje ne postoje, bili jedinstvena kopnena masa. Ostariofizi su se vrlo rano odvojili od sleđevki s kojima su imali zajedničke pretke. Oni su primarne slatkovodne ribe. Nakon ostariofiza, među slatkovodnim ribama najznačajnija je porodica [[ciklade|ciklada]] (Ciclidae). One dominiraju slatkovodnom faunom istočnoafričkih jezera i Srednje Amerike, ali i zapadne Afrike, južne Amerike Madagaskara i južne Indije.

==Način života==
====Kretanje====
Za kretanje im služi - zajedno s bočnim savijanjem tijela - prije svega [[repna peraja]]. No, i tu ima iznimaka. Tako se ribe porodica [[usnače (ribe)|usnača]] (Labridae) i [[kirurzi (ribe)|kirurga]]{{newdsm}} (Acanthuridae) kreću pretežno pomoću [[prsna peraja|prsnih peraja]], dok [[repna peraja|repnu]] koriste samo za usmjeravanje.

====Razmnožavanje====
[[Datoteka:Apogon leptacanthus.JPG|mini|200px|''[[Apogon leptacanthus]]'', vrsta koja čuva jaja i mlade u [[usta|ustima]]]]
[[Datoteka:Kaimanfische (Lepisosteus).jpg|mini|200px|[[Oklopne koštunjavke]] (Lepisosteiformes)]]
Organi za razmnožavanje nalaze se kod koštunjača postrance iznad crijeva. [[Oplodnja]] se kod većine vrsta odvija bez parenja. Umjesto toga, ženkina [[ikra]] i mužjakovo "mlijeko" (sjeme) odlažu se na isto mjesto gotovo istovremeno u vodu. Pri tome se broj jajašaca od vrste do vrste ekstremno razlikuje. Dok neke vrste polažu milijune jajašaca, dotle one vrste koje provode brigu o leglu rijetko polažu više od par stotina (kao [[koljuške]] (Gasterosteidae), koje polažu oko sto). Vrste koje brinu o leglu, rade to na razne načine. Kod vrsta koje polažu jaja na otvorenom, ženka položi jajašca na [[biljke|biljku]] ili drugi čvrti materijal, a mužjak ih zatim oplodi. Kod vrsta koje brinu o leglu u [[špilja|špilji]] ili nekom sličnom, djelomično zatvorenom prostoru, ženka pričvrsti jajašca za strop. Nakon izlaska iz jaja, mladunci provode na listovima ili u jamicama dok ne potroše sav [[žumanjak]] koji je ostao prirastao uz njih kod valjenja. Nakon toga, roditelji na smjenu, ili samo jedan roditelj, najčešće mužjak, vode [[larva|larve]] i čuvaju granice revira. Ako veći dio larvi iz nekog razloga strada, može se dogoditi da roditelji pojedu preživjele larve i odmah nastave s podizanjem novog legla.

Neke vrste [[ribe|riba]] razvile su još jedan način brige o leglu, čuvanje jajašaca a kasnije i larvi u [[usta|ustima]]. Kod ovih vrsta, majka uzima oplođena jajašca u usta i nakon valjenja larvi, pušta ih van, no tu briga ne prestaje. U slučaju opasnosti, larve se vraćaju natrag u majčina usta. Vrsta ''Synodontis multipunctatus'' razvila je ponašanje koje je jednako [[parazitiranje gnijezda|Parazitiranju gnijezda]] kod nekih [[ptice|ptica]]. Svoja jaja ostavljaju uz jaja ribe - domaćina. Tada ih ženka - domaćin uzme u usta i brine o njima kao o svojim. Kako se larve parazitirajuće vrste ranije izvale od larvi domaćina, pojedu jaja ili larve ribe - domaćina. Ribe roda [[Symphysodon]] nakon valjenja larvi izlučuju na [[koža|koži]] sekret koji larve "pasu", i služi im kao prva [[hrana]]. Kod [[labirintnjače|labirintnjača]] mušjaci na površini vode, između [[alge|algi]], naprave "[[gnijezdo]]" od pjene i tjeraju ženku da položi jajašca u njega. Pri tome, svojim tijelom obuhvati ženku i okrene ju na leđa, tako da jajašca otplutaju prema gnijezdu na površini. Nakon toga, mužjak potjera ženku i sam brine o leglu čuvajući ga od grabežljivaca. Kad se izvale larve, mužjak više ne brine o njima.

Neke koštunjače, naročito maritimne [[grgečke]], nemaju [[gen]]etički određen spol. On se izrazi tek pri susretu s partnerom, ili uvjetima okoliša, i može se mijenjati više puta. Postoje i koštunjače koje imaju organe za parenje, kao [[živorotka|živorodne]] vrste roda [[Poeciliidae]]. Nakon unutartjelesne oplodnje ženka donosi na svijet žive mladunce.

==Povijest razvoja==
====Povijest razvoja i vanjska sistematika====
Porijeklo koštunjača je uglavnom nejasno. Pretpostavlja se da njihova pretpovijest počinje u razdoblju [[silur|donjeg silura]], iako to nije dokumentirano [[fosil]]nim nalazima. Fosili koštunjača prvi put se pojavljuju u maritimnim naslagama [[devon|donjeg devona]]. Pojedinačni nalazi ljuski iz razdoblja gornjeg silura pripisuju se koštunjačama.

Kako postoji sličnost koštunjača s izumrlim [[Acanthodii]]ma, najstarijim [[čeljustouste|čeljustoustima]], smatra ih se [[sestrinska grupa|sestrinskom grupom]] koštunjača. Zajednička im je građa [[škrge|škrga]] od 4 para škrga sa škržnim otvorom i poklopcem. Smatra se sigurnim, da koštunjače ne potiču od [[hrskavičnjače|hrskavičnjača]].

Moguće stablo porijekla koštunjača:
[[Datoteka:Acanthodii.jpg|mini|200px|Crtež jednog [[Acanthodiers]]]]
[[Čeljustouste]] (Gnathostomata)
├─† [[Placodermi]]
└─N. N.
├─[[Hrskavičnjače]] (Chondrichthyes)
└─[[Teleostomi]]
├─† [[Acanthodii]]
'''└─Koštunjače''' (Osteichthyes)

====Povijest razvoja i unutrašnja sistematika====
[[Datoteka:Eusthenopteron BW.jpg|mini|200px|[[Eusthenopteron]]]]

Oba [[Razred (taksonomija)|razred]]a koštunjača, [[mesoperke]] i [[zrakoperke]] se već kod svog prvog pojavljivanja u donjem devonu značajno razlikuju. Prvi oblici su živjeli kao male, grabežljive, vretenaste ribe u [[more|moru]]. Obje grupe su vrlo brzo našle novi životni okoliš u slatkoj vodi. Mesoperke su u vrijeme srednjeg devona bile dominirajuće ribe slatkih voda. Preko prijelaznih oblika, kao što su ''Eusthenopteron'', ''Panderichthys'' i ''Tiktaalik'', od njih su se razvili [[kopneni kralježnjaci]] (Tetrapoda). Krajem [[Perm (period)|perm]]a broj vrsta mesoperki snažno se smanjio, a pod kraj [[kreda (period)|krede]] nestali su gotovo svi oblici. Tek u 19. stoljeću pronađeno je 6 vrsta [[dvodihalice|dvodihalica]], a 1936. je otkrivena jedna jedina [[recentna vrsta]] ranije brojne skupine [[celikanti|celikanata]], [[komorski celikant]] (''Latimeria chalumnae''), koja je pravi [[živi fosil]].

Prvobitni oblik zrakoperki, ''Chondrostei'', prošao je u [[Karbon (geološko razdoblje)|karbonu]] vrlo brzu [[adaptacijska radijacija|adaptacijsku radijaciju]], da bi krajem [[tijas]]a uglavnom ponovo nestao. [[Polypteriformes]] i [[štitonoše]] su još danas živući najbliži srodnici tih prvobitnih koštunjača. Druga skupina, temeljna [[taksonomija|taksa]], [[novozrakoperke]] vrlo brzo je [[evolucija (biologija)|evoluirala]] za vrijeme trijasa, da bi velikim dijelom krajem [[kreda (period)|krede]] nestala. U ovu skupinu je spadala ''Leedsichtys problematicus'', najveća koštunjača svih vremena na zemlji, koja je možda mogla narasti i do 25 metara. Sjeverno- i srednjeameričke [[oklopne koštunjavke]] i sjevernoamerički ''Amia calva'' su preživjeli ostaci ovog drugog razdoblja procvata koštunjača. U [[trijas]]u, prije oko 220 milijuna godina po prvi put se pojavljuju [[prave koštunjače]] (Teleostei).

Sljedeći [[kladistika|kladogram]] pokazuje veze srodnosti osnovnih [[taksonomija|taksa]] koštunjača sve do [[prave koštunjače|pravih koštunjača]] (Teleostei). U zagradama se navodi broj danas [[recentna vrsta|živućih]] vrsta.
[[Datoteka:Leptolepides.jpg|mini|200px|''[[Leptolepides sprattiformis]]'' je jedna od najčešćih [[okamina]] riba iz [[jura (period)|jure]] u [[Europa|Europi]]]]

'''Koštunjače''' (Osteichthyes)
├─[[Mesoperke]] (Sarcopterygii)
│ ├─[[Celakanti]] (Coelacanthimorpha) (1 vrsta)
│ └─[[Choanata]]
│ ├─[[Dvodihalice]] (Dipnoi) (6 vrsta)
│ └─[[Kopneni kralježnjaci]] (Tetrapoda)
└─[[Zrakoperke]] (Actinopterygii)
├─[[Polypteriformes]] (10 vrsta)
└─Actinopteri
├─[[Štitonoše]] (Acipenseriformes) (30 vrsta)
└─[[Novozrakoperke]] (Neopterygii)
├─[[Semionotiformes]] (7 vrsta)
└─Halecostomi
├─[[Muljarice]] (Amiiformes) (1 vrsta)
└─[[Prave koštunjače]] (Teleostei) (više od 27.000 vrsta)

U vrijeme srednje [[kreda (period)|krede]] dogodio se eksplozivni pomak u evoluciji, kad su se razvili, između ostalih, [[Preotacanthopterygii]]. Već prije kraja krede prave koštunjače su uglavnom potisnule svoje konkurente. Druga faza brzog evolucijskog dijeljenja u gornjoj kredi i donjem [[tercijar]]u dovela je do razvoja [[grgečke|grgečki]] (Perciformes).

Postoje [[fosil]]i od samo 57% danas živućih porodica pravih koštunjača. Gotovo 70 [[Porodica (taksonomija)|porodica]] je izumrlo.

Uspjeh pravih koštunjača zasniva se velikim dijelom na prilagodbi životu u otvorenoj vodi. Tijekom evolucije pravih koštunjača postoji tendencija smanjenja broja kralježaka, što čini tijelo ribe krućim i pogodnijim za kretanje kroz vodu. Pored toga, promjene na lubanjama pravih koštunjača omogućile su im da osvoje hranidbeni prostor raslinja na [[stijena]]ma i [[koraljni greben|koraljnim grebenima]]. Sa 40 [[Red (taksonomija)|red]]ova i više od 400 [[Porodica (taksonomija)|porodica]] čine najveći dio svih vrsta [[ribe|riba]].

Neke [[taksonomija|takse]], kao [[Stomiiformes]], [[Aulopiformes]] i [[Myctophiformes]] prilagodile su se životu na velikim dubinama.

Kladogram srodnosti pravih koštunjača do Acanthopterygii:

[[Prave koštunjače]] (Teleostei)
├─[[Osteoglossomorpha]] ([[koštanojezičnjače]])
├─[[Elopomorpha]] ([[jeguljke]] i druge)
├─Ostarioclupeomorpha (=Otocephala)
│ ├─[[Clupeomorpha]] ([[sleđovke]])
│ └─[[Ostariophysi]] ([[šaranke]], [[somovke]] i druge)
└─Euteleostei
├─[[Protacanthopterygii]] ([[pastrvke]], [[štukovke]] i druge)
├─[[Stomiiformes]]
├─[[Ateleopodiformes]]
├─[[Aulopiformes]]
├─[[Myctophiformes]]
├─[[Lampridiformes]]
├─[[Polymixiiformes]]
├─[[Paracanthopterygii]] ([[tovarke]] i druge)
└─[[Acanthopterygii]] ([[grgečke]], [[plosnatice]] i druge)
== [[Klasifikacija ribljih vrsta: koštunjače]] ==
'''[[Osteichthyes]]''':

=== '''a. [[Actinopterygii]]''' ===
=== '''b. [[Sarcopterygii]]''' ===

==Literatura==
* Životinje - Velika ilustrirana enciklopedija, nakladnik Mozaik knjiga, Zagreb, 2. izdanje, {{ISBN|953-196-088-7}}
* Neven Milišić - Sva riba jadranskog mora, nakladnik Marjan tisak d.o.o., Split, {{ISBN|978-953-214-407-9}}
* Ivan Jardas - Jadranska ihtiofauna, nakladnik Školska knjiga, Zagreb, {{ISBN|953-0-61501-9}}

==Vanjske poveznice==
[http://www.ciklidi.com/opcenito/taksonomija/taksonomija_01.shtml Taksonomija (hrvatski)]
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Osteichthyes
|commonscathr = Koštunjače
|wikivrste = Osteichthyes
|wikivrstehr = Koštunjačama
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
{{Commonscat|Osteichthyes}}

[[Kategorija:Koštunjače| ]]
[[Kategorija:Ribe]]
[[Kategorija:Čeljustouste]]

Koštunjače - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:00
Redak 183:		Redak 183:
	\|wikicitat =		\|wikicitat =
	}}		}}
	~~{{Commonscat\|Osteichthyes}}~~

	[[Kategorija:Koštunjače\| ]]		[[Kategorija:Koštunjače\| ]]
	[[Kategorija:Ribe]]		[[Kategorija:Ribe]]
	[[Kategorija:Čeljustouste]]		[[Kategorija:Čeljustouste]]