WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T05:00:32Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 05:00
Redak 124:		Redak 124:

	==Izvori==		==Izvori==
	~~{{Commonscat\|Košljun}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	*[http://www.kosljun.hr/index.html Službene internetske stranice franjevačkog samostana Navještenja Marijina na Košljunu]		*[http://www.kosljun.hr/index.html Službene internetske stranice franjevačkog samostana Navještenja Marijina na Košljunu]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T16:02:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otok
|Ime = Košljun (Mostir)
|zemljovid =
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje =
|koordinate = {{coord|45|01|38|N|14|37|04|E|display=title,inline}}
|država = [[Hrvatska]]
|gl.naselje =
|površina = 0,072426
|obalna crta = 1,083
|stanovništvo = 4
|slika = [[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 10-33-39.jpg|250px]]<br>Atrij [[Franjevački samostan na Košljunu|franjevačkog samostan]]a.
}}
{{slično|otoku na Jadranu|naselje Košljun na otoku Pagu|Košljun (Pag)}}
'''Košljun''', lok. [[Čakavsko narječje|čak.]] '''Mostir''', je [[otočić]] u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. [[Šuma|Šumski]] je [[Prirodni rezervat|rezervat]] prirode i [[spomenik kulture]].

==Zemljopis==
Površina otočića Košljuna iznosi 0,072 km².<ref name="Geoadria">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> Dužina obalne crte iznosi 1,08 km.<ref name="Geoadria" />

Najviša točka je 6 [[mnm]].

Košljun se nalazi u neposrednoj blizini otoka [[Krk]]a i pripada njegovom otočju. Točnije, nalazi se u [[zaljev]]u [[Puntarska draga]] između grada [[Krk (grad)|Krka]] i [[Punat|Punta]].
[[Datoteka:Košljun iz Kornića.JPG|mini|lijevo|Otočić Košljun u [[Puntarska draga|Puntarskoj dragi]]]]

===Administrativna pripadnost===
Administrativno pripada području Grada Krka, iako je svakodnevno povezan s Puntom i od njega udaljen samo nekoliko stotina metara. Razlog tome je povijesni. Naime, Košljun je još od najstarijih vremena bio povezan s Krkom preko lokaliteta ''Mikul'' na [[poluotok]]u [[Prniba]]. Punat, iako je postojao u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], značajnije se razvio i proširio tek u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. st.]] Osim toga i sam Punat je sve do konca 19. st. bio dijelom Grada Krka pa je Košljun, s obzirom na povijesno dugotrajniju povezanost s Krkom, formiranjem Općine Punat [[1886.]] g. ostao dijelom matične jedinice.

[[Reforma|Reformom]] teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske [[1992.]] g. otok Krk je ponovno podijeljen na sedam samoupravnih jedinica, ali je Košljun, premda u potpunosti usmjeren na Punat, ostao dijelom Grada Krka.

==Stanovništvo==
Košljun je faktički naseljen otok jer na njemu, u [[Franjevački samostan na Košljunu|franjevačkom samostan]]u, neprekidno živi nekoliko [[svećenik]]a, [[Franjevci|franjevaca]]. Na Košljunu trenutno žive četiri redovnika.<ref>[http://www.kosljun.hr/kosljun-danas/ Službene stranice samostana]</ref> Ljeti broj franjevaca poraste jer na Košljun dođu franjevci iz drugih samostana na godišnji odmor.

==Podrijetlo naziva==
Naziv Košljun dolazi od [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''castellum'', što znači [[dvorac]], [[utvrda]]<ref>[http://www.kosljun.hr/povijest-i-znamenitosti-kosljuna/ Službene stranice samostana]</ref>. Iz te su riječi nastali brojni nazivi naselja i lokaliteta na jadranskoj obali ([[Kaštela]], [[Kastav]]...), što ukazuje kako se riječ kroz povijest mijenjala u različitim oblicima. Za Košljun postoje mnogi različiti oblici tog naziva kroz povijest, neki od njih su: ''Castillio'', ''Castigion'' [[1481.]] g., ''Cassgliun'', ''Cassion'', ''Cursion'', ''Corsion'' [[1520.]] g.

==Legenda o nastanku otočića==
Prema lokalnoj [[Legenda|legendi]] nekada je cijela Puntarska draga bila [[polje]] koje su obrađivala dva brata od kojih je jedan bio [[Sljepoća|slijep]]. Iako su oni zajedno obrađivali zemlju, prilikom podjele ljetine brat je prevario svog slijepog brata. To je izazvalo [[Bog|Božju]] srdžbu pa je Bog potopio [[more]]m čitavo polje, a sačuvao jedino kuću slijepog brata s manjim okolnim posjedom.<ref>Ragužin, Alojzije: ''Punat 2'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.,str. 313.</ref><ref>Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.,str. 133.</ref>

Iako legenda, ipak postoje neke činjenice koje ukazuju da postojanje upravo takve legende nije slučajno. Naime, na ulazu u Puntarsku dragu more je vrlo plitko. Sve do konca [[19. stoljeće|19. st.]] ulaz u dragu je bio toliko plitak (oko 2 metra) da u uvalu nisu mogli ući [[parobrod]]i niti veće [[Brodica|brodice]], dok [[1892.]] g. ulaz nije produbljen.<ref>Ragužin, Alojzije: ''Punat 1'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.,str. 12-13</ref> Moguće je da je legenda toliko stara da potječe iz vremena kada je more doista poplavilo Puntarsku dragu pred nekoliko tisuća godina. Osim toga, još i danas se u moru u dragi nalaze dugački [[suhozid]]i čijeg se postanka nitko ne sjeća i za koje još uvijek nema objašnjenja tko ih je i kada napravio.<ref>[http://www.tzpunat.hr/hr/o-puntu/povijest/legenda-o-otocicu-kosljunu/ TZ Punat] pristupljeno 25.1.2019.</ref>

U vezi sa spomenutim suhozidima je još jedna zanimljiva lokalna legenda. Naime, starije generacije Puntara, Krčana (lok. čak. Vejana) i Kornićara pamte priče svojih predaka prema kojima su redovnici s Košljuna za vrijeme [[Oseka|oseke]] pješke išli od Košljuna do lokaliteta [[Sveti Mikul]] na poluotoku [[Prniba|Prnibi]]. Pri tome su hodali po jednoj od spomenutih podmorskih suhozida, a more im je bilo do koljena.<ref>[http://otok-krk.org/krk/hrvatska/legenda-o-nastanku-kosljuna www.otok-krk.org] pristupljeno 25.1.2019.</ref> Doista, u vrijeme oseke plovni put na tom području je prilično ograničen za [[Brodica|brodice]] s [[gaz]]om većim od 1,5 metra upravo zbog spomenutog suhozida pod morem.

==Povijest==
Prema Teofilu Velniću<ref>Bolonić, Mihovil, [[Ivan Žic Rokov|Žic,Rokov, Ivan]]: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.,str. 326.</ref> u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] na Košljunu je bila ''villa rustica'' vjerojatno nekog imućnog građana obližnjeg velikog grada ''Curicte'' (danas grad Krk). Na to ukazuju dva nadgrobna kamena iz toga doba koji se čuvaju u košljunskom [[lapidarij]]u. Na jednom se spominju Eutih i njegova supruga Primula, a na drugom Lucius Ursus i supruga Secunda. Iako su ti kameni spomenici na Košljun možda donijeli benediktinci, ipak da je Košljun doista bio nastanjen još u rimsko doba upućuje i njegov naziv romanskog porijekla. Osim toga kraj kule se nalazi i dio rimskog zida koji upućuje na postojanje utvrde radi koje je Košljun vjerojatno i dobio naziv. Postoje tvrdnje da je nakon rimskih obitelji na Košljunu živjelo i nekoliko [[pustinjak]]a, ali za to nema konkretnih dokaza.

[[Datoteka:Medaljon sv Benedikta poledjina.gif|mini|Medaljon [[Sveti Benedikt|svetog Benedikta]]]]
Iz dugog razdoblja nakon Rimljana nema sačuvanih ostataka niti podataka o naseljenosti otočića. Tek u 11. st. na temeljima nekadašnje rimske vile [[benediktinci]] podižu samostan svete Marije od kojeg je sačuvana samo [[Romanika|romanička]] [[kula]] visoka 12,5 metara, ponad kapele sv. Bernardina. To je ujedno i najstarija sačuvana građevina na Košljunu koja je služila benediktincima kao sklonište u slučaju [[Gusari|gusarskih]] napada. Najstariji poznati benediktinac bio je opat Ivan koji se spominje [[1186.]] godine. Zatim se spominju još i opat Vid (1331. g.), Franjo (1350. g.), Hugolino (1355. g.), Nikola (1361. g.), Gvilelmo (1374. g.) Hrisogen (1389. g.), ponovno Franjo (1369. g.), a posljednji regularni opat bio je Dominik (1410. – 1437. g.). Koliko je redovnika bilo istovremeno na otoku, nije poznato. Naposlijetku je samostan na Košljunu pripojen drugom benediktinskom samostanu, Svetog Mihovila u Krku. Benediktinci su bili [[Glagoljica|glagoljaši]] i misili su na hrvatskom jeziku iz glagoljskih misala. Vjerojatno je i poznati [[Kločev glagoljaš]] s početka 11. st., jedan od najstarijih izvora za [[staroslavenski jezik]] i jedini ostatak [[kodeks]]a pisanog oblom glagoljicom u Hrvatskoj, bio napisan upravo u benediktinskoj opatiji sv. Marije na Košljunu.

[[Datoteka:Grb Frana Krste Frankopana zg katedrala 210209.jpg|mini|lijevo|[[Grb]] [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krste Frankapana]] koji sadrži i grb obitelji Frankapan (dva lava koji lome kruh), najzaslužnije za dovođenje franjevaca na Košljun i uređenje košljunskog samostana i crkve]]
Nakon odlaska benediktinaca, krčki knezovi Martin i Ivan Frankapan, [[1447.]] g. dovode na zapušteni Košljun [[Franjevci|franjevce]], a njihov postupak je 5. ožujka 1447. g. potvrdio i sam [[Nikola V.|papa Nikola V.]] bulom<ref>Bolonić, Mihovil, Žic,Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 157.</ref><ref>[http://www.kosljun.hr/pov-1.html]</ref>. U početku su se franjevci služili benediktinskom crkvom sv. Marije od uznesenja, a koju su kasnije pretvorili u kapelu sv. Bernardina. [[1486.]] g., uz veliku pomoć posljednjeg krčkog kneza koji je vladao otokom Krkom, [[Ivan VII. Frankapan|Ivana VII. Frankapana]] i njegove kćeri [[Katarina Frankapan|Katarine]], franjevci grade današnju središnju crkvu Navještenja Marijina koja je dovršena tek 14. listopada 1523. g. Katarina je oporukom donirala 1000 [[dukat]]a za dovršenje crkve.

U vrijeme [[Mletačka Republika|mletačke vladavine]] (1480. – 1797. g), franjevački je samostan uživao njezinu zaštitu, npr. u pogledu zabrane sječe šume na otočiću i u pogledu uzdržavanja franjevaca na račun krčke gradske blagajne. Međutim, krajem 18. st. [[venecija]]nska se politika prema košljunskim franjevcima promijenila te su im zabranili primati novake i zaređivati svećenike.<ref>[http://www.kosljun.hr/pov-2.html]</ref>

Tijekom 17.,18. i prve polovine 19. st. [[bratovština]] ''Bezgrešnog Začeća'' vodila je na Košljunu ''posujilnicu'', oblik [[Banka|banke]]. Glavne obitelji koje su brinule o njoj bile su [[Plemstvo|plemićke]] obitelji iz Krka Cikuta, Bonmartini, De Nave, Celebrini, Udina i druge. Zahvaljujući ''posujilnici'' mnoge obitelji su uz male [[Kamata|kamate]] imale veliku pomoć u teškim vremenima.<ref>Ragužin, Alojzije: ''Punat 2'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.,str. 317</ref>

Kroz stoljeća je broj redovnika na Košljunu značajno varirao, od dvadesetak do samo dva u vrijeme [[Austro-Ugarska Monarhija|austrijske]] vlasti nad otočićem.<ref name="kosljun.hr">http://www.kosljun.hr/pov-2.html Službene stranice, o povijesti Košljuna</ref> Ipak u to vrijeme je na Košljunu, u razdoblju od [[1894.]] do [[1928.]] g. djelovala Franjevačka [[gimnazija]], zahvaljujući čemu je bio važno obrazovno središte [[Sjeverni Jadran|Sjevernog Jadrana]]. To je bila ''prva hrvatska gimnazija'' u tadašnjoj austrougarskoj pokrajini [[Istra|Istri]] dio koje je bio i otok Krk.<ref name="kosljun.hr"/><ref>Ragužin, Alojzije: ''Punat 2'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.,str. 316-317</ref>

Nakon raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] po [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], uslijedilo je dvogodišnje nesigurno razdoblje na otoku Krku zbog [[Italija|talijanskih]] [[Iredentizam|iredentističkih]] težnji. Tako su 27. prosinca [[1920.]] g. arditi talijanskog [[Fašizam|fašističkog]] vođe [[Gabriele d'Annunzio|Gabriela d'Anunnzija]] došli na Košljun te pretukli i svezali zatečene franjevce, a nekoliko ih i odveli u Krk. Pri traganju za oružjem odnosno za frankopanskim blagom razvalili su i grob Katarine Frankapan.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic,Rokov, Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.,str. 88</ref><ref>Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.,str. 134-135</ref>

==Znamenitosti==

[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 11-08-18.jpg|mini|[[Luka|Lučica]] na Košljunu i poznata brodica "Sveti Anton" koju koriste lokalni franjevci]]
Košljun je najpoznatiji po franjevačkom samostanu koji se nalazi na njemu već oko šest stoljeća. Osim samostana na otočiću su i muzej, dvije crkve, Navještenja Marijina i svetog Bernardina te tri kapelice: Sv. Porođenja, Sv. Križa (sv. Jerusolima) i Sv. Franje.

Na zapadnoj strani otočića je mali [[Luka|porat, lučica]] kojom dominira lik [[Sveti Franjo|svetog Franje]] s [[vuk]]om, a koji je najčešći prikaz tog sveca koji je ujedno i osnivač franjevačkog reda.

Najbliži portiću je [[muzej]] s [[Etnografija|etnografskom]] zbirkom čiju postavu pretežno sačinjavaju razni alati korišteni u [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] na Krku u starije doba, otočne narodne nošnje te [[Numizmatika|numizmatička]] zbirka.

[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 09-09-07.jpg|mini|lijevo|Ulaz u [[samostan]]. Nad ulazom su četiri grba: na vrhu je franjevački grb (prekrižene ruke i križ, a poviše njih natpis "Mir i dobro" ispisan glagoljicom), lijevo je novi frankapanski grb (dva lava kako lome kruh), u sredini je hrvatski šahirani grb, a desno je stariji frankapanski grb (štit podijeljen na dva polja, gornje bijelo sa zlatnom zvijezdom i donje crveno)]]
Nad ulazom u samostan je franjevački pozdrav "Mir i dobro" napisan [[Glagoljica|glagoljicom]] te četiri [[grb]]a: franjevački, raniji i kasniji grb [[Frankapani|Frankopana]], a u sredini je hrvatski šahirani grb. U [[atrij]]u samostana je velika [[cisterna]] za [[Voda|vodu]] (lok. [[Čakavsko narječje|čak.]] "gušterna") te zbirka [[Školjkaši|školjaka]] i prepariranih [[Životinje|životinja]].

Franjevački [[samostan]] je najpoznatiji po bogatoj [[Knjižnica|knjižnici]] od oko 30 000 knjiga. Neke od njih datiraju još iz doba osnivanja samostana. Najstarija [[inkunabula]] je iz [[1471.]] g. Tu je i jedan od samo tri preostalih primjerka prvog [[Klaudije Ptolomej|Ptolomejevog]] [[atlas (kartografija)|atlasa]] koji je izdan u [[Venecija|Veneciji]] [[1511.]] godine. Uz samostan je i staro [[groblje]] lokalnih redovnika.

[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 09-10-41.jpg|mini|Pogled iz atrija samostana kroz [[Arkada|arkadu]] na pročelje crkve ''[[Blagovijest|Navještenja Marijina]]'' s [[Rozeta (arhitektura)|rozetom]]]]

Neposredno do samostana je [[crkva]] ''Navještenja Marijina'' dovršena [[1523.]] g., a podignuta na temeljima prethodne [[Benediktinci|benediktinske]] crkve. Nad [[oltar]]om je djelo [[Francesco Ughetto|Francesca Ughetta]] iz [[1654.]] g., slika na platnu široka 10, a visoka 4,6 metara, a na slici su prikazani [[raj]], [[čistilište]] i [[pakao]]. Na samom oltaru je poliptih [[Girolamo da Santo Croce|Girolama da Santa Crocea]] iz [[1535.]] g. Uz [[Sveti Kvirin|svetog Kvirina]], zaštitnika grada Krka, likovi [[Sveti Ivan Krstitelj|svetog Ivana Krstitelja]] i [[Sveta Katarina|svete Katarine]] prikazani su kao [[Ivan VII. Frankapan]] i njegova kćer [[Katarina Frankapan]].

Nedaleko crkve Uznesenja Marijina nalazi se i ''crkva [[Sveti Bernardin|Svetog Bernardina]]'' u koju je smješten stalni postav sakralne umjetnosti. Izgradili su ju [[benediktinci]], a kada su na Košljun došli franjevci, obnovili su ju i posvetili svetom Bernardinu, obnovitelju franjevačkog reda. U crkvici je vrijedan [[triptih]] za kojeg se smatra da je djelo ''Luke della Robie'' iz [[15. stoljeće|15. st.]] U crkvi se čuva i prema vjerovanju čudotvorno [[raspelo]] iz 16. st., a koje je zapravo iz kapelice svetog Jerusolima. Drugo, manje raspelo pronađeno je u [[Vrbnik]]u, a smatra se da je iz [[12. stoljeće|12. st]].

[[Datoteka:Chiesa Annunciazione Kosljun.jpg|mini|lijevo|Kapelica svetog Jerusolima na kraju [[Križni put (molitva)|križnog puta]]]]

Kroz šumovit otočić prolazi i [[Križni put (molitva)|križni put]] u okviru kojega je i ''[[Kapela|kapelica]] svetog Jerusolima''. Postaje križnog puta raspoređene su u obliku tlocrta [[Jeruzalem]]a. Na zidovima kapelice su [[Freska|freske]] koje je 1976. g. izradio [[Bruno Bulić]].

[[Datoteka:Kapelica Porodenja.jpg|mini|[[Kapelica]] Porođenja]]

U ''kapelici Porođenja'' su [[jaslice]] koje se prvi put spominju [[1651.]] g. [[Hrvatska pošta]] je [[1991.]] g. izdala [[Poštanska marka|poštansku marku]] s prikazom košljunskih jaslica.

''Kapelica svetog Franje'' spominje se prvi put [[1654.]] g. U njoj je lik [[Sveti Franjo|svetog Franje]] u trenutku preminuća. U novije vrijeme i ovu je kapelicu Bruno Bulić ukrasio freskama.
{{Clearleft}}

==Posjet Košljunu==
Košljun je važan dio turističke ponude otoka Krka. Još je [[1886.]] g. franjevački samostan poslao preko krčkog biskupa molbu tadašnjoj [[Vlada|vladi]] za potporu u svrhu restauracija jer svaki tjedan turisti posjećuju otočić.<ref>Bolonić, Mihovil, Žic,Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 310.</ref>

Na Košljun se može doći tijekom čitave godine koristeći uslugu taxi [[brodica]] (tradicionalno "barkarijoli") koje kreću iz Punta. Ljeti je povezanost s Puntom vrlo česta, u sat vremena na Košljun pristane nekoliko brodica. U to vrijeme postoji veza i s Krkom.

Na Košljunu nije dozvoljeno kupanje, osim za redovnike na malenom, zatvorenom dijelu [[Obala|obale]]. Zahtijeva se prikladna [[odjeća]].

Boravak u samostanu je moguć za polaznike [[Duhovnost|duhovne]] obnove koje uglavnom vode franjevci, ako je višednevni boravak predviđen planom duhovnih vježbi.

Ljeti se u atriju samostana održavaju vrlo posjećeni [[koncert]]i [[Klasična glazba|klasične]] i sakralne [[Glazba|glazbe]], organizirani u okviru "[[Krčke večeri|Krčkih večeri]]".

Svake nedjelje i za [[blagdan]]e u crkvi Navještenja Marijina slavi se sveta [[misa]] u 9:30 sati.

== Flora i fauna ==
Fra [[Bernard Barčić]] je pisao o flori otoka Košljuna, zabilježivši 540 vrsta zelenih biljaka koje je razvrstao u 111 porodica, te je pronašao 151 vrstu gljiva iz 33 porodice.<ref>[http://rivaturist-baska.hr/staze_setnice.html Otočić Košljun]</ref>

==Zanimljivosti==
*Na vrlo malenom otočiću Košljunu registrirano je čak 540 vrsta [[Biljke|biljaka]] i [[Gljive|gljiva]].<ref>Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.,str. 124</ref>
*U atriju samostana je ostatak nadgrobne ploče posljednjeg [[Frankapani|Frankopana]] vladara otoka Krka, [[Ivan VII. Frankapan|Ivana VII. Frankopana]], iako se ne može potvrditi da li je on tu i pokopan. Na ploči ne piše njegovo ime nego odsječena glava simbolizira njegovo ime, a frankopanski grb njegovo prezime. Razlog tome je što je [[Mletačka Republika]] bila zabranila obilježavanje njegovog imena.<ref>''Otok Krk - vodič u riječi i slici'',str. 128</ref>
*Na Košljunu, u [[Crkva|crkvi]] [[Blagovijest|Navještenja Marijina]], je pokopana kćer Ivana VII. Frankopana, Katarina, čijom je ostavštinom ta crkva i dovršena. Originalna nadgrobna ploča danas je kraj ulaza u crkvu, a njezini ostatci nalaze se pod drugom pločom na označenom mjestu.<ref>Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.,str. 134</ref><ref>Ragužin, Alojzije: ''Punat 2'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.,str. 314,316</ref>

==Povezani članci==
*[[Punat]]
*[[Krk]]
*[[Krk (grad)|Grad Krk]]

==Foto galerija==
*[http://www.kosljun.hr/gala1.html Fotografije na službenim internetskim stranicama franjevačkog samostana Navještenja Marijina Košljun]

==Literatura==
*Ragužin, Alojzije: ''Punat 2'', Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1991.
*Bolonić, Mihovil, Žic, Rokov, Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-151-493-3}}
*Lešić, Denis: ''Otok Krk - vodič u riječi i slici'', 2003.

==Izvori==
{{Commonscat|Košljun}}
{{izvori}}
*[http://www.kosljun.hr/index.html Službene internetske stranice franjevačkog samostana Navještenja Marijina na Košljunu]
*[http://kvarner.hr/hodocastiti-svetistima/samostan-marija.html Službene stranice Turističke zajednice Primorsko-goranske županije o franjevačkom samostanu na Košljunu]
*[http://www.kosljun.hr/pov-1.html Službene stranice franjevačkog samostana na Košljunu o povijesti]

==Vanjske poveznice==
*[http://www.kosljun.hr/index.html Službene internetske stranice franjevačkog samostana Navještenja Marijina na Košljunu]
*[http://www.tzpunat.hr/home.aspx?id=46 Turistička zajednica Općine Punat]
*[http://tz-krk.hr/ Turistička zajednica Grada Krka]
*[http://www.krk.hr/otok_krk/mjesta/punat Turistička zajednica otoka Krka o Puntu i Košljunu]
*[http://ju-priroda.hr/3zasticeni/kosljun.pdf Javna ustanova Priroda]

[[Kategorija:Kvarnerski otoci]]
[[Kategorija:Krk]]

Košljun - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica