WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T06:21:57Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 06:21
Redak 86:		Redak 86:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Brakes}}~~


	[[Kategorija:Dijelovi vozila]]		[[Kategorija:Dijelovi vozila]]
	[[Kategorija:Strojarstvo]]		[[Kategorija:Strojarstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T08:10:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Kočnica 1.jpg|mini|desno|300px|Automobilska [[Hidraulički pogon|hidraulična]] kočnica: 1. pedala kočnice, 2. glavni [[cilindar]], 3. kočna [[tekućina]], 4. [[klip]], 5. cilindar, 6. kočni bubanj, 7. obloga, 8. povratna [[opruga]].]]

[[datoteka:Disk brake dsc03682.jpg|mini|desno|300px|Automobilska [[pločasta kočnica]] ili [[disk kočnica]]. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu.]]

[[datoteka:Brake shoes.jpg|mini|desno|300px|Kočne obloge na svojim nosačima za [[čeljusna kočnica|kočnice s bubǌem]].]]

[[datoteka:Bremse kraft uebersicht.svg|mini|desno|300px|[[Čeljusna kočnica]] s vanjskim čeljustima kod [[željeznica|željezničkih]] [[vagon]]a.]]

[[datoteka:Trommelbremse.jpg|mini|desno|300px|Simpleksna unutarnja [[čeljusna kočnica]].]]

[[datoteka:Trabant 601 duplex brake.jpg|mini|desno|300px|Dupleksna unutarnja [[čeljusna kočnica]].]]

[[datoteka:Tipologia tamburo.svg|mini|desno|300px|Razne vrste unutarnjih [[čeljusna kočnica|čeljusnih kočnica]].]]

[[datoteka:PCCB Brake Carrera GT.jpg|mini|desno|300px|[[Pločasta kočnica]] ili [[disk kočnica]].]]

[[datoteka:Broms, fig 3, Nordisk familjebok.png|mini|desno|300px|[[Pojasna kočnica]].]]

[[datoteka:prony brake.svg|mini|desno|300px|Prikaz rada [[Pronijeva kočnica|Pronijeve kočnice]].]]

[[datoteka:Schenck Wirbelstrom2.jpg|mini|desno|300px|Električna kočnica, koja radi na osnovu [[Foucaultove struje|vrtložnih struja]], kao kočnica za [[mjerenje]] svojstava [[elektromotor]]a.]]

'''Kočnice''' su [[uređaj]] za usporavanje ili zaustavljanje [[Vozilo|vozila]], [[zrakoplov]]a, [[stroj]]a, njihova pokretnoga dijela i slično. Kočnice su također i naziv za jednostavan [[mehanizam]] kojim se sprječava pokretanje nekog uređaja ili njegova dijela iz osnovnoga položaja u kojem miruje. Prema načinu na koji se ostvaruje [[sila]] kočenja, razlikuju se [[mehanika|mehanička]], [[Aerodinamika|aerodinamička]], [[Hidraulički pogon|hidraulična]] i [[Električna struja|električna]] kočnica. <ref> '''kočnica''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32199] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Objašnjenje ==
Kočnice su uređaj za usporavanje odnosno potpuno zaustavljanje [[Vozilo|vozila]] ili drugog pokretnog tijela, odnosno za smaǌivaǌe ili potpuno sprečavaǌe ubrzavaǌa tijela. Kočnice proizvode silu ili [[zakretni moment]] suprotnog smjera od smjera [[gibanje|gibaǌa]] ili zakretaǌa, te time [[kinetička energija|kinetičku energiju]] tijela u gibaǌu pretvaraju u neki drugi oblik energije (uglavnom [[toplina|toplinu]]).

Najčešće se kočnice izrađuju tako da [[trenje]]m proizvode silu kočeǌa, te takve kočnice kinetičku energiju tijela u gibaǌu pretvaraju u [[toplina|toplinu]]. Kočnice treǌem se sastoje od dva dijela: pokretnog dijela glatke površine (za rotacijska gibanja to je [[disk]] ili [[bubanj]]), te obloge kočnice koja se prislaǌa i pritišće na pokretni dio. U [[Motorno vozilo|motornim vozilima]] se tipično [[disk]] pritišće s obje strane simetrično, odnosno bubaǌ se pritišće oblogama koje su smještene iznutra, u šupǉini bubǌa. Kako je u kočnicama treǌem bitna teškoća [[hlađenje]] kočnice, odnosno odvođenje sve topline nastale kočeǌem prije nego [[temperatura]] kočnice naraste dotle da ošteti kočnicu ili joj znatno smaǌi [[učinkovitost]] (te dovede do proklizavaǌa kočnice), bitno je osigurati dostatko hlađeǌe kočnice. Disk je utoliko pogodniji oblik izvedbe kočnice treǌem, jer se znatno lakše hladi. No [[pritisak]] na kočne obloge na disk kočnicama mora biti znatno jači, nego pritisak na vrh obloga u izvedbi za kočnicu s bubǌem zbog čega se tipične disk kočnice opremaju i ojačivačkim (servo) uređajem.

Za prijenos sile s komandnog dijela do pokretnog dijela kočnice se primjenjuju tri načina:
* čvrstom vezom: rijetko se upotrebljava u današnje doba za radne kočnice, s izuzetkom [[bicikl| bicikala]] i [[Motocikl|motocikala]], a u [[automobil|automobilima]] se uglavnom upotrebljavaju za parkirnu kočnicu. Potrebna je velika sila na komandi za kočeǌe da se kočnice dostatno aktiviraju;
* [[Hidraulički pogon|hidraulično]]: primjenjuje se kod [[automobil]]a i lakših teretnih automobila. Komanda kočnice potiskuje [[Ulje|ulje]] koje se [[cijev]]ima dovodi do hidrauličkih cilindara koji potiskuju kočne obloge;
* [[Zrak|zračno]]: uvijek su povezane s ugradǌom jednostavnog [[Servomehanizam|servomehanizma]] gdje se komandom kočnice upravǉa [[ventil]]om koji otvara put [[stlačeni zrak|stlačenom zraku]], a taj stlačeni zrak zatim potiskuje kočne obloge. Time je postignuto da je dovoǉna mala [[sila]] na komandi kočnice, bez obzira na veličinu kočnice.

Raširene su i elektromagnetne kočnice koje [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[gibanje|gibaǌa]] pretvaraju u [[električna energija|električnu energiju]] i time usporavaju kretaǌe. Mogu se naći u teškim vozilima kao mjera za usporavaǌe, ne i za zaustavǉaǌe. Nalazimo ih i u električnim [[tramvaj]]ima. Budući da nemaju dijelova koji se troše (habaju), te kako se i pokretni dijelovi takve kočnice vrlo malo griju, te su kočnice vrlo pogodne za duga razdoblja uporabe, na primjer za usporavaǌe teških vozila na dugotrajnim nizbrdicama. Električna energija koju takve kočnice proizvode se može ili pretvoriti u toplinu na za to predviđenom [[Otpornik|električnom otporniku]], te se ta toplina zatim raspršuje u okolinu, odnosno može se uskladištiti ili upotrijebiti u neku drugu korisnu svrhu ([[regenerativno kočenje]]). U hibridnim vozilima, koja kombiniraju [[motor s unutarnjim izgaranjem|motore s unutarǌim izgaraǌem]] i [[elektromotor|električni pogon]], često nalazimo na regenerativne elektromagnetske kočnice koje kod kočenja proizvedenu električnu energiju pune natrag u [[akumulator]]e vozila, i tako omogućuju da kinetička energija vozila prilikom kočeǌa spasi i pohrani, te iznova upotrijebi za ubrzavaǌe vozila kada bude potrebno.

== Mehanička kočnica ==
'''Mehanička kočnica''' koči silom [[trenje|trenja]] koja se pojavljuje zbog [[pritisak|pritiska]] nepomičnoga dijela (na primjer ploče ili trake) s kočnom oblogom na dio koji se giba (bubanj, [[disk]], [[osovina]]), pri čemu se [[kinetička energija]] [[gibanje|gibanja]] pretvara u [[toplina|toplinu]]. Kočne obloge najčešće su od [[keramika|keramike]], [[metal]]a ili kojega drugog [[materijal]]a s velikim koeficijentom trenja te velikom otpornošću na visoke temperature i trošenje ili habanje (prije [[azbest]]a). Sila kočenja aktivira se ručno ([[mehanika|mehanički]]), odnosno [[Hidraulički pogon|hidrauličnim]], [[pneumatika|pneumatskim]] ili [[Elektromagnet|električnim sustavom]], može biti pojačana [[servouređaj]]em te kontrolirana elektronskim sustavom, na primjer [[ABS]] ([[Njemački jezik|njem]]. Antiblockiersystem). Zbog velike topline koja se razvija pri kočenju, kočnice je često potrebno opremiti uređajima za [[hlađenje]]. Mehaničke se kočnice najviše primjenjuju u osobnim i teretnim [[automobil]]ima, poljoprivrednim i građevinskim strojevima, [[vlak]]ovima, [[uspinjača]]ma, [[dizalo|dizalima]], [[žičara]]ma i drugom.

=== Sustav za kočenje kod automobila ===
Sustav za kočenje djeluje na temelju umjetnog povećanja otpora okretanja kotača. Radna kočnica (s bubnjem ili s diskom) služi za usporavanje automobila u [[promet]]u i za njegovo potpuno zaustavljanje, djeluje na svim [[kotač]]ima, a pokreće (aktivira) se nožno, s pomoću pedale. Kočnice s diskom primjenjuju se u prvom redu u osobnim i drugim lakim automobilima, i to prije svega na njihovim prednjim kotačima. Pomoćna kočnica djeluje, u pravilu, samo na dva stražnja kotača i obično se pokreće ručno. Ona je ujedno i parkirna kočnica za kočenje zaustavljenog vozila. Ubrzavanje lakih vozila (osobni automobili i slično) za vrijeme vožnje na nizbrdici sprječava [[motor]], a u teškim gospodarskim vozilima mora za to biti ugrađena posebna kočnica (retarder). Prijenosni sklop prenosi nalog aktiviranja kočnice od pedale (ručice) do kočnice. Prema izvedbi prijenosni je sklop mehanički, hidraulični ili pneumatski. Mehanički sklop služi za pomoćne kočnice, dok se za aktiviranje radne kočnice primjenjuju hidraulični (osobni automobili) i pneumatski sklopovi (gospodarska vozila). Danas se kočnicama sve češće pridružuje regulacijsko-elektronički sustav [[ABS]].

=== Tarne kočnice ===
Kod tarnih kočnica dolazi nakon uključivanja kočionog dijela s oblogom do trenja između pokretnih dijelova kočnice i obloge koja miruje. Kočenjem smanjena kinetička energija pretvara se u toplinu. Ova tako razvijena toplina mora biti odvođena, što je zadatak kod konstruiranja kočnice. Tarne kočnice nalaze široku primjenu u raznim industrijskim granama. Omogućuju jednostavne, jeftine, pouzdane i za razne pogone prilagodljive izvedbe. Troškovi održavanja kočnica su niski, vijek trajanja relativno dug, a sile potrebne za uključivanje niske. Ove vrste kočnica služe često i kao sigurnosni organi. Uključivanje kočnice može biti ručno, pneumatski, hidraulički, i to bilo direktno ili preko poluga. U nedostatke tarnih kočnica ubrajamo: trošenje tarnih dijelova, promjenjivost kočionog [[Moment sile|momenta sile]]. Do ove promjenjivosti dolazi zbog dolazi zbog promjena koeficijenta trenja izazvanog promjenama [[temperatura|temperature]], [[vlaga|vlage]], [[brzina|brzine]] i [[tlak]]a na oblogama. Prema načinu izvedbe razlikujemo čeljusne, pojasne, pločaste (lamelne) i stožaste kočnice. <ref>"Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

==== Čeljusne kočnice s vanjskim čeljustima ====
'''Čeljusne kočnice s vanjskim čeljustima''' nalaze primjenu u gradnji [[dizalica]], u teškoj industriji i kod prijevoznih (transportnih) uređaja. Dobro se hlade. Uključuju se pomoću [[opruga]], pneumatski, hidraulički, utezima, nožnim ili ručnim djelovanjem na polugu preko kojeg se čeljusti tlače na rotirajući dio kočnice. Povoljnije je ako se koči na onom dijelu [[pogon]]skog sustava koji se vrti većom brzinom jer je na tom dijelu moment sile manji. Razlikujemo jednostavne i dvostruke čeljusne kočnice.

==== Unutarnje čeljusne kočnice ====
{{Glavni|Čeljusna kočnica}}

'''Unutarnje čeljusne kočnice''' najveću primjenu nalaze kod [[Motorno vozilo|motornih vozila]]. Na čeljusti prilikom kočenja možemo djelovati ručno, pneumatski ili hidraulički. [[Tlak]] čeljusti na unutarnji obod bubnja za kočenje ostvaruje se pomoću [[klin]]a, grebena, tlačnog cilindra, polužnog ili upravljačkog sustava. Prednost ovih kočnica je u tome da se čeljusti nalaze zaštićene unutar bubnja za kočenje, što omogućuje da koeficijent trenja ne bude izložen vanjskim utjecajima. Loše strane su smanjena pristupačnost dijelova kočnice i slabija mogućnost odvođenja topline. Proizvode se kao simpleksne, dupleksne i servokočnice.

'''Simpleksne kočnice''' imaju dvije čeljusti okretljivo uležištene na [[svornjak]]u, koji je učvršćen u onaj dio kočnice koji se ne okreće. Sile kojima se djeluje na svaku čeljust imaju suprotan smjer. Budući da se sile djelovanja na čeljusti ostvaruju bilo pomoću jednakog puta pomaka čeljusti, bilo jednake sile, trošenje čeljusti i sile kočenja nisu na obje čeljusti jednake. Otkočuje se pomoću [[opruga|opruge]] ili posebnog otkočnog uređaja.

'''Dupleksne kočnice''' imaju dvije čeljusti s pomaknutim okretnim točkama (svornjacima). Pri kretanju kočnog bubnja ulijevo djeluju čeljusti automatski pojačano na tlačnu silu, a pri obratnom smjeru automatski oslabljeno. Ako su za oba smjera vrtnje sile kočenja jednake, moment kočenja je različit.

'''Servo kočnice''' se sastoje, kao i simpleksne i dupleksne kočnice, od dviju čeljusti na koje se može djelovati preko [[Hidraulički cilindar|hidrauličkih cilindara]]. Otkočuje se pomoću opruga. Pri okretanje kočnice ulijevo oslanja se lijeva čeljust svojim donjim krajem na desnu čeljust. Ova se zbog toga pomakne svojim gornjim krajem do oslona na hidrauličkom cilindru. Time je djelovanje obiju čeljusti jednako s djelovanjem dupleksne kočnice. Pri okretanju udesno oslanja se desna čeljust dolje na naslon, pa kočnica djeluje kao simpleksna.

==== Pločaste kočnice ====
{{Glavni|Pločasta kočnica}}

'''Pločaste kočnice''', '''kočnice s pločom''' ili '''disk kočnice''' predstavljaju noviji način rješavanja problema kočenja. Kočna ploča vezana je [[vijak|vijcima]] na [[Spojevi glavčine i vratila|glavinu]] kotača. [[Nosač]] kočnice, koji je čvrsto vezan na [[osovina|osovinu]] vozila, nosi u sebi čeljusti kočnice, koje su obložene tarnim (frikcijskim) oblogama. [[Hidraulički cilindar|Hidrauličkim djelovanjem]] dvaju radnih cilindara, koji se nalaze s obje strane kočne ploče u nosaču kočnice, izaziva se pritiskivanje čeljusti kočnice na kočnu ploču, a time i samo kočenje. Djelovanje je jednako djelovanju [[Tarna spojka|tarne spojke]]. Rastavljanje ploče vrši se vijčanim [[opruga]]ma. Radi što boljeg hlađenja, ploča se kočnice često izvodi s poprečnim (radijalnim) šupljinama i rebrima. Jedna je od velikih prednosti kočnice s pločom da je neosjetljiva prema promjenama koeficijenta trenja obloga, pa joj je [[stupanj djelovanja]] vrlo stabilan. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Automobilna vozila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

==== Pojasne kočnice ====
{{Glavni|Pojasna kočnica}}

Pojasne kočnice zbog jednostavne konstrukcije su poznate već odavno. Prednost im je što se relativno malom silom mogu ostvariti veliki učinci kočenja. Nedostatak im je veliko opterečenje vratila na savijanje, a ni sustav kočenja nije jako stabilan. Upotrebljavaju se u gradnji dizalica. Koči se pomoću čelične trake (pojasa) snabdjevene kočnom oblogom prebačenom preko kočnog cilindra, a opterećene su utezima, oprugama ili rukom. Razlikujemo jednostavne, sumarne, diferencijalne, ovijene, dvosmjerne i unutarnje pojasne kočnice. Ove posljednje rijetko se upotrebljavaju, jer je i pored velikog kuta opasivanja (većeg nego kod unutarnjih čeljusnih kočnica) moment kočenja zbog niskih dopuštenih sila opterećenja relativno nizak. Kod ovijenih pojasnih kočnica, s većim brojem ovijanja bubnja, povećava se duljina dodira bubnja i pojasa, a time i moment kočenja.

==== Pronijeva kočnica ====
{{Glavni|Pronijeva kočnica}}

Posebnu namjenu imaju takozvane '''dinamometričke kočnice''', koje služe za [[mjerenje]] [[snaga|snage]] [[stroj]]eva u [[laboratorij]]skim uvjetima. Takva je na primjer Pronijeva kočnica, a u novije se doba za te namjene koriste hidraulične, električne i aerodinamičke kočnice.

== Zračna kočnica ==
'''Zračna kočnica''' ili '''aerodinamička kočnica''' koči zbog [[Aerodinamički otpor|aerodinamičke sile otpora]] što se razvija kretanjem posebno oblikovana profila ([[Krilo zrakoplova|krilo]], zakrilce, [[propeler]], [[padobran]]) velikom brzinom kroza [[zrak]]. Mijenjanjem položaja profila povećava se ili smanjuje otpor strujanju zraka, a time i sila kočenja. Takvim se kočnicama u obliku krilaca redovito opremaju [[zrakoplov]]i, a katkad se u letjelice i vozila ugrađuje padobran koji oni izbacuju kako bi se skratio zaustavni put.

== Hidrodinamička kočnica ==
'''Hidrodinamička kočnica''' djeluje uz pomoć sile otpora što se, zbog unutarnjeg trenja ([[viskoznost]]) u tekućini, razvija prilikom gibanja nekog uronjenog tijela, na primjer okretanja lopatica [[turbina|turbinskoga]] rotora.

== Električna kočnica ==
'''Električna kočnica''' koči silom [[magnetsko polje|magnetskog polja]] koja pruža otpor gibanju pokretnoga dijela [[elektromotor]]a. Takav se način kočenja najčešće primjenjuje kod vozila pokretanih elektromotorom, koji se tijekom kočenja pretvara u [[električni generator]] i koji [[kinetička energija|kinetičku energiju]] [[gibanje|gibanja]] [[vozilo|vozila]] (na primjer [[tramvaj]]a) pretvara u [[električna energija|električnu energiju]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Brakes}}

[[Kategorija:Dijelovi vozila]]
[[Kategorija:Strojarstvo]]

Kočnice - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica