Knos - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:07:20Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:07
Redak 36:		Redak 36:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commons\|Knossos}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T21:21:35Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 21:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Knos'''-->[[~~File~~:Knossos - North Portico 02.jpg\|mini\|desno\|300px\|<center>Sjeverni ulaz u [[Minoj]]evu palaču.]]		<!--'''Knos'''-->[[Datoteka:Knossos - North Portico 02.jpg\|mini\|desno\|300px\|<center>Sjeverni ulaz u [[Minoj]]evu palaču.]]
	'''Knos''' ili '''Knosos''' ([[grčki]]: ''Κνωσ/σ/ός, Knōs/s/ós'') je [[arheologija\|arheološko]] nalazište na sjeveru otoka [[Kreta\|Krete]], 4 km južno od [[Heraklion]]a ([[Grčka]]); po [[Grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] prijestolnica kralja [[Minos]]a<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32096 Knos], on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>. Knos je najveće arheološko nalazište iz [[brončano doba\|brončanog doba]] na Kreti, te se smatra prvim [[Europa\|europskim]] [[grad]]om<ref>Todd Whitelaw, ''Beyond the palace: A century of investigation at Europe's oldest city'', Bulletin of the Institute of Classical Studies: 223., 2000., str. 226.</ref>. Najznačajniji je spomenik [[minojska kultura\|kretsko]]-[[mikenska kultura\|mikenske kulture]], ima mnoge dvorane s ostacima zidnih slika i [[štuko]] ukrasa, [[kanalizacija\|kanalizacijski]] sustav, razna spremišta i dobro zaštićene [[podrum]]e, [[kupaonica\|kupaonice]] s tekućom vodom i sl.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/31591/ Knos(os), Proleksis enciklopedija], 22. lipnja 2012. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>		'''Knos''' ili '''Knosos''' ([[grčki]]: ''Κνωσ/σ/ός, Knōs/s/ós'') je [[arheologija\|arheološko]] nalazište na sjeveru otoka [[Kreta\|Krete]], 4 km južno od [[Heraklion]]a ([[Grčka]]); po [[Grčka mitologija\|grčkoj mitologiji]] prijestolnica kralja [[Minos]]a<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32096 Knos], on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>. Knos je najveće arheološko nalazište iz [[brončano doba\|brončanog doba]] na Kreti, te se smatra prvim [[Europa\|europskim]] [[grad]]om<ref>Todd Whitelaw, ''Beyond the palace: A century of investigation at Europe's oldest city'', Bulletin of the Institute of Classical Studies: 223., 2000., str. 226.</ref>. Najznačajniji je spomenik [[minojska kultura\|kretsko]]-[[mikenska kultura\|mikenske kulture]], ima mnoge dvorane s ostacima zidnih slika i [[štuko]] ukrasa, [[kanalizacija\|kanalizacijski]] sustav, razna spremišta i dobro zaštićene [[podrum]]e, [[kupaonica\|kupaonice]] s tekućom vodom i sl.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/31591/ Knos(os), Proleksis enciklopedija], 22. lipnja 2012. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>
	[[Datoteka:Knossos Bull-Leaping Fresco.jpg\|mini\|300px\|lijevo\|<center>''[[Igra s bikom]]'', [[freska]] iz palače u Knosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene.]]		[[Datoteka:Knossos Bull-Leaping Fresco.jpg\|mini\|300px\|lijevo\|<center>''[[Igra s bikom]]'', [[freska]] iz palače u Knosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene.]]
	[[~~File~~:Crete integrated map-en.svg\|mini\|desno\|300px\|<center>Zemljovid Krete s označenim položajem Knosa u blizini glavnoga grada [[Heraklion]]a.]]		[[Datoteka:Crete integrated map-en.svg\|mini\|desno\|300px\|<center>Zemljovid Krete s označenim položajem Knosa u blizini glavnoga grada [[Heraklion]]a.]]
	Ime ''Knos'' sačuvano je zahvaljujući [[stara Grčka\|starogrčkim]] napisima o glavnome gradu Krete, a povezano je s arheološkim nalazištem zahvaljujući [[stari Rim\|rimskim]] [[kovanica]]ma pronađenima na okolnim poljima. Kovanice sadrže ime ''Knos'' kao i slike [[minotaur]]a i [[labirint]]a iz [[mit]]a o kralju [[Minoj]]u, legendarnom vladaru Krete iz Knosa.		Ime ''Knos'' sačuvano je zahvaljujući [[stara Grčka\|starogrčkim]] napisima o glavnome gradu Krete, a povezano je s arheološkim nalazištem zahvaljujući [[stari Rim\|rimskim]] [[kovanica]]ma pronađenima na okolnim poljima. Kovanice sadrže ime ''Knos'' kao i slike [[minotaur]]a i [[labirint]]a iz [[mit]]a o kralju [[Minoj]]u, legendarnom vladaru Krete iz Knosa.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T05:10:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:10
Redak 9:		Redak 9:
	Lokalitet je bio naseljen od [[neolitik]]a, oko 7000. ili [[6500. pr. Kr.]], do pred kraj brončanoga doba, između 1380. i [[1100. pr. Kr.]] Palača u Knosu, sagrađena oko [[1900. pr. Kr.]], bila je obredno i političko središte [[minojska kultura\|minojske kulture]]. Palača u Knosu je bila srušena oko [[1400. pr. Kr.]] Grad iz [[Stara Grčka\|grčko]]-[[Stari Rim\|rimskog razdoblja]] bio je podignut izravno uz palaču, a zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima dr. Antonisa Kotsonasa sa Sveučilišta [[Cincinnati]] utvrđeno je kako je tijekom ranog [[željezno doba\|željeznog doba]] Knos bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo<ref>Miroslav Bartulović, ''[https://hr.sott.net/article/5615-Knosos-drevni-Grcki-grad-bio-je-puno-veci-nego-sto-se-dosad-mislilo Knosos, drevni Grčki grad, bio je puno veći nego što se dosad mislilo]'', 19. siječnja 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>		Lokalitet je bio naseljen od [[neolitik]]a, oko 7000. ili [[6500. pr. Kr.]], do pred kraj brončanoga doba, između 1380. i [[1100. pr. Kr.]] Palača u Knosu, sagrađena oko [[1900. pr. Kr.]], bila je obredno i političko središte [[minojska kultura\|minojske kulture]]. Palača u Knosu je bila srušena oko [[1400. pr. Kr.]] Grad iz [[Stara Grčka\|grčko]]-[[Stari Rim\|rimskog razdoblja]] bio je podignut izravno uz palaču, a zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima dr. Antonisa Kotsonasa sa Sveučilišta [[Cincinnati]] utvrđeno je kako je tijekom ranog [[željezno doba\|željeznog doba]] Knos bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo<ref>Miroslav Bartulović, ''[https://hr.sott.net/article/5615-Knosos-drevni-Grcki-grad-bio-je-puno-veci-nego-sto-se-dosad-mislilo Knosos, drevni Grčki grad, bio je puno veći nego što se dosad mislilo]'', 19. siječnja 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>

	Stanovništvo se u 9. stoljeću preselilo u novosagrađeni [[Arapi\|arapski]] grad ''Ḫandaq'' (suvremeni [[Heraklion]]). U 13. stoljeću se zvao ''Makryteikhos'' („Dugi zid”), a [[episkop]]i [[Gortyn]]a su sebe nastavili zvati episkopima Knosa sve do 19. stoljeća<ref>{{~~cite book~~ \|authors=Oliver Rackham and Jennifer Moody \|title=The Making of the Cretan Landscape \|publisher=Manchester University Press \|year=1996 \|isbn=0-7190-3646-1 \|pages=str. 94., 104.}}</ref>		Stanovništvo se u 9. stoljeću preselilo u novosagrađeni [[Arapi\|arapski]] grad ''Ḫandaq'' (suvremeni [[Heraklion]]). U 13. stoljeću se zvao ''Makryteikhos'' („Dugi zid”), a [[episkop]]i [[Gortyn]]a su sebe nastavili zvati episkopima Knosa sve do 19. stoljeća<ref>{{Citiranje knjige \|authors=Oliver Rackham and Jennifer Moody \|title=The Making of the Cretan Landscape \|publisher=Manchester University Press \|year=1996 \|isbn=0-7190-3646-1 \|pages=str. 94., 104.}}</ref>

	Ostatke Knosa otkrio je grčki istraživač Minos Kalokerinos 1878. godine, a po oslobođenju Krete od [[Osmansko Carstvo\|Osmanske]] vlasti 1899., njihovo arheološko iskopavanje je započeo Sir [[Arthur Evans]] 1900. godine. Evans je otkrio i niz slojeva od neolitičkih, preko minojskih, grčkih i rimskih do bizantskih i turskih; po nalazima iz minojskih slojeva Evans je utemeljio kronologiju cijele [[egejska kultura\|kretsko-mikenske kulture]]<ref name=LZMK/>.		Ostatke Knosa otkrio je grčki istraživač Minos Kalokerinos 1878. godine, a po oslobođenju Krete od [[Osmansko Carstvo\|Osmanske]] vlasti 1899., njihovo arheološko iskopavanje je započeo Sir [[Arthur Evans]] 1900. godine. Evans je otkrio i niz slojeva od neolitičkih, preko minojskih, grčkih i rimskih do bizantskih i turskih; po nalazima iz minojskih slojeva Evans je utemeljio kronologiju cijele [[egejska kultura\|kretsko-mikenske kulture]]<ref name=LZMK/>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T12:23:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Knossos - North Portico 02.jpg|mini|desno|300px|<center>Sjeverni ulaz u [[Minoj]]evu palaču.]]
'''Knos''' ili '''Knosos''' ([[grčki]]: ''Κνωσ/σ/ός, Knōs/s/ós'') je [[arheologija|arheološko]] nalazište na sjeveru otoka [[Kreta|Krete]], 4 km južno od [[Heraklion]]a ([[Grčka]]); po [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] prijestolnica kralja [[Minos]]a<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32096 Knos], on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>. Knos je najveće arheološko nalazište iz [[brončano doba|brončanog doba]] na Kreti, te se smatra prvim [[Europa|europskim]] [[grad]]om<ref>Todd Whitelaw, ''Beyond the palace: A century of investigation at Europe's oldest city'', Bulletin of the Institute of Classical Studies: 223., 2000., str. 226.</ref>. Najznačajniji je spomenik [[minojska kultura|kretsko]]-[[mikenska kultura|mikenske kulture]], ima mnoge dvorane s ostacima zidnih slika i [[štuko]] ukrasa, [[kanalizacija|kanalizacijski]] sustav, razna spremišta i dobro zaštićene [[podrum]]e, [[kupaonica|kupaonice]] s tekućom vodom i sl.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/31591/ Knos(os), Proleksis enciklopedija], 22. lipnja 2012. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>
[[Datoteka:Knossos Bull-Leaping Fresco.jpg|mini|300px|lijevo|<center>''[[Igra s bikom]]'', [[freska]] iz palače u Knosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene.]]
[[File:Crete integrated map-en.svg|mini|desno|300px|<center>Zemljovid Krete s označenim položajem Knosa u blizini glavnoga grada [[Heraklion]]a.]]
Ime ''Knos'' sačuvano je zahvaljujući [[stara Grčka|starogrčkim]] napisima o glavnome gradu Krete, a povezano je s arheološkim nalazištem zahvaljujući [[stari Rim|rimskim]] [[kovanica]]ma pronađenima na okolnim poljima. Kovanice sadrže ime ''Knos'' kao i slike [[minotaur]]a i [[labirint]]a iz [[mit]]a o kralju [[Minoj]]u, legendarnom vladaru Krete iz Knosa.

==Povijest==
[[Datoteka:Reconstruccio Knossos.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Rekonstrukcija izgleda Knosa na vrhuncu moći oko 1600. pr. Kr.]]
Lokalitet je bio naseljen od [[neolitik]]a, oko 7000. ili [[6500. pr. Kr.]], do pred kraj brončanoga doba, između 1380. i [[1100. pr. Kr.]] Palača u Knosu, sagrađena oko [[1900. pr. Kr.]], bila je obredno i političko središte [[minojska kultura|minojske kulture]]. Palača u Knosu je bila srušena oko [[1400. pr. Kr.]] Grad iz [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimskog razdoblja]] bio je podignut izravno uz palaču, a zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima dr. Antonisa Kotsonasa sa Sveučilišta [[Cincinnati]] utvrđeno je kako je tijekom ranog [[željezno doba|željeznog doba]] Knos bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo<ref>Miroslav Bartulović, ''[https://hr.sott.net/article/5615-Knosos-drevni-Grcki-grad-bio-je-puno-veci-nego-sto-se-dosad-mislilo Knosos, drevni Grčki grad, bio je puno veći nego što se dosad mislilo]'', 19. siječnja 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>

Stanovništvo se u 9. stoljeću preselilo u novosagrađeni [[Arapi|arapski]] grad ''Ḫandaq'' (suvremeni [[Heraklion]]). U 13. stoljeću se zvao ''Makryteikhos'' („Dugi zid”), a [[episkop]]i [[Gortyn]]a su sebe nastavili zvati episkopima Knosa sve do 19. stoljeća<ref>{{cite book |authors=Oliver Rackham and Jennifer Moody |title=The Making of the Cretan Landscape |publisher=Manchester University Press |year=1996 |isbn=0-7190-3646-1 |pages=str. 94., 104.}}</ref>

Ostatke Knosa otkrio je grčki istraživač Minos Kalokerinos 1878. godine, a po oslobođenju Krete od [[Osmansko Carstvo|Osmanske]] vlasti 1899., njihovo arheološko iskopavanje je započeo Sir [[Arthur Evans]] 1900. godine. Evans je otkrio i niz slojeva od neolitičkih, preko minojskih, grčkih i rimskih do bizantskih i turskih; po nalazima iz minojskih slojeva Evans je utemeljio kronologiju cijele [[egejska kultura|kretsko-mikenske kulture]]<ref name=LZMK/>.

Ovo arheološko nalazište, smješteno u predgrađu Herakliona, je postalo popularno turističko odredište, te je opsežno, a ponekad i kreativno, „nadograđeno” kako bi se učinilo pristupačnije povremenim posjetiteljima na način koji to polje neoznačenih ruševina ne bi moglo biti.

==Odlike==
[[Datoteka:Cnossos-planol.png|mini|300px|lijevo|<center>Tlocrt izgleda Knosa koji snažno podsjeća na [[labirint]].]][[Datoteka:Throne Hall Knossos.jpg|mini|<center>Kraljevska prostorija s prijestoljem u palači (jedna od više njih u palači).]]
Na površini od gotovo 2 [[ha]] oko 2000. pr. Kr. bila je podignuta tzv. „starija [[palača]]”, zapravo kompleks zgrada smješten oko središnjega dvorišta, višekratno pregrađivana i uništena [[potres]]om polovicom 8. stoljeća pr. Kr. Na njezinim je ruševinama oko 1600. pr. Kr. izgrađena „nova palača”, još veća i raskošnija. S obzirom na terasasto zemljište, do pojedinih dijelova palače vode stubišta, a po svemu sudeći i palača je imala više katova. Oko velikoga središnjeg dvorišta nižu se mnoge reprezentativne prostorije (dvorana s [[prijestolje]]m) i stanovi, skladišta s velikim [[keramika|keramičkim]] posudama za zalihe, radionice i dr.<ref name=LZMK/>.
[[Datoteka:AMI - Goldene Doppelaxt.jpg|mini|lijevo|<center>Brončana minojska sjekira ''labris'', Arheološki muzej u Heraklionu.]][[Slika:Pithoi in Knossos.jpg||minijatura|<center>Magazin 4 s divovskim ''pithoi'' vrčevima koji su bili smješteni u udubljenjima, za čuvanje namirnica poput vina, ulja ili žita, su bili teški nekoliko tona kada su bili puni, te se stoga nisu mogli pomjerati i ukopani su kako bi im otvori bili pristupačniji.]]
''Palača u Knososu'' (2000.-1300. pr. Kr.) je najveća od sačuvanih minojskih utvrđenih središta. Četiri krila su raspoređena oko središnjeg [[trg]]a, sadrži kraljevska dvorišta, radionice, svetišta, skladišta, dvoranu s prijestoljem i prostoriju za bankete<ref>[http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2369 Arheološko nlazište Knos], Ministarstvo kulture i sporta Grčke 2012. {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>. Oko velikog pravokutnog centralnog trga grupiraju se brojne (oko njih 200) prostorije za reprezentaciju, stanovanje, magazini, radionice i stubišta. Palača je imala mnoštvo zgrada koje su građene u više razina povezivanih stubama. Rasporedom prostorija, nizom [[trijem]]ova i stuba unutrašnji se prostori otvaraju i medusobno povezuju. Zanimljiv je pravokutni raspored prostora u kojemu je kretanje dosta zamršeno, uvijek određeno pravim kutom. U nacrtu nema logičnog rasporeda ni sklada, te je palača poistovjećivana s [[labirint]]om (od ''labrys'' = sjekira, jer je u njoj na zidovima naslikano mnoštvo dvosjeklih sjekira, simbola minojske kulture) postalo sinonim za zamršenu zgradu u kojoj se čovjek ne može snaći ili se može lako izgubiti.
[[Datoteka:Knossos fresco women.jpg|minijatura|<center>''Gospođe u plavom'', [[freska]] iz ženske palače.]]
Stubište i gornje prostorije su podignuti na kretskim [[stup]]ovima i na kružnim [[arhitrav]]ima, vodoravnim kamenim gredama (obojanim u crvenu boju). Neobični su po tome što se sužavaju pri dnu, čime im se remeti stabilnost (što govori o neznanju graditelja), no to je ublaženo njihovim kapitelom (obojanim u crno) koji je izrazito širok (što govori o zrelosti graditelja). Vjeruje se da je graditelj palače (po mitu to je bio sam [[Dedal]]) želio stvoriti dojam kako su gornji dijelovi palače nošeni čarolijom. U palači su čak postojale i poluprozirne pregrade od jako istanjenog kamena – obrada stakla još nije bila poznata.

Kako je u palači bila provedena kanalizacija, u dvoranama su imali kupatila i tekuću vodu. Postojale su i dvorane za borilačke vještine i sportske aktivnosti.

''[[Megaron]]'' je najreprezentativnija prostorija vladareva doma, to je tip prostora iz ovog perioda, a iz njega se kasnije razvio [[grčki hram]]. Potpuno razvijeni tip megarona ima [[trijem]] (2 stupa), ulazi se kroz 3 ulaza u predvorje, a iz predvorja kroz vrata u četverokutni megaron usred kojeg je ognjište okruženo s 4 stuba koji nose konstrukciju krova. Pogled na kraljev i kraljičin megaron nam govori kako im je prioritet bio privatan i lagodan život. Njihove šarolike [[Freska|freske]] odaju jednu radošću ispunjenu dekorativnu umjetnost.
[[Datoteka:KnossosFrescoRepro06827.jpg|mini|lijevo|<center>''[[Princ od ljiljana]]'', 2,2 m, štuko reljef na kraju ceremonijalnog hodnika kojega je obnovio Gilliéron, je prema vjerovanju Arthura Evansa bio svećenik-kralj koji nosi krunu od paunova perja i ogrlicu od ljiljana kako vodi životinju (nepoznatu) na žrtvovanje.]]
[[Datoteka:Palace of Minos, Knossos, Crete - no audio.webm|minijatura|<center>Knos video.]]

==Slikarstvo Knosa==

Zidovi reprezentativnih prostorija Knosa ukrašeni su štukaturama, [[reljef]]ima i [[freska]]ma. Na njima su raznovrsni biljni (ljiljani, palme) i životinjski motivi ([[dupin]]i, [[bik]]ovi, grifoni), ali i ljudski likovi u realističkim i fantastičnim prizorima (''[[Igra s bikom]], Parižanka, [[Princ od ljiljana]], Nosač vaze, Skupljačica šafrana, Gospođe u plavom''). Freska „Gospođe u plavom“, otkrivena u ženskom dijelu palače, prikazuje ženske likove kako se zabavljaju u punom sjaju ljepote i šarma. Obučene su u široke zvonaste suknje, stegnute u struku, a bijele grudi su im obnažene. Odjeća im je od gotovo prozirne tkanine, oči su im krupne, bademaste, predstavljene ''en face'', usne su im crvene, a kosa crna s uvojcima koji padaju na čelo, vrat i ramena. Po izgledu, odjeći i nakitu, pretpostavlja se kako je riječ o plemkinjama.

Razvoj slikarstva na vazama U Knosu počinje u ranom minojskom razdoblju. Otkriće lončarskog kola pomoglo je da se lakše izvode različiti oblici, a i bojena dekoracija se mogla nanijeti s više nijansi i vještine. Vaze ''palas stila'', ponekad nazivane i „vaze dvorskog stila”, povezuju se za obnovu palače u Knos oko 1550. pr. Kr., i za razliku od ''Kamares stila'', koje su uglavnom vezane za Fest, vaze stila palas su značajne po broju, raznovrsnosti i ljepoti oblika i dekoracija.

== Izvori ==
{{commons|Knossos}}
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.bsa.gla.ac.uk/knosos British School, Atena - Knossos], uključuje Activex obilazak s interaktivnim panoramama unutrašnjosti Knosa.

{{coor title dms|35|17|53|N|25|9|47|E|type:landmark_region:GR:landmark_scale:2000}}
{{Prapovijesna umjetnost}}

[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Grčkoj‎]]
[[Kategorija:Egejska kultura]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]