Suradnik10 u (test) 14:40, 14. veljača 2026.

2026-02-14T14:40:20Z

←Starija inačica		Inačica od 14. veljača 2026. u 14:40
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Knjižnica'''-->~~{{preusmjerava\|Biblioteka}}		{{preusmjerava\|Biblioteka}}
	[[Datoteka:SanDiegoCityCollegeLearningResource_-_bookshelf.jpg\|mini\|330px\|Knjižnica]]		[[Datoteka:SanDiegoCityCollegeLearningResource_-_bookshelf.jpg\|mini\|330px\|Knjižnica]]
	'''Knjižnica''' (ili '''biblioteka''') je [[ustanova]] u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike [[knjiga]].		'''Knjižnica''' (ili '''biblioteka''') je [[ustanova]] u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na [[Korisnik knjižnice\|korištenje]] zbrike [[knjiga]].

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T01:24:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{preusmjerava|Biblioteka}}
[[Datoteka:SanDiegoCityCollegeLearningResource_-_bookshelf.jpg|mini|330px|Knjižnica]]
'''Knjižnica''' (ili '''biblioteka''') je [[ustanova]] u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike [[knjiga]].

== Povijest ==

Povijest knjižnica započela je s prvim naporima da se organiziraju zbirke dokumenata. <ref>{{Citiranje weba|title=Figure 1.5. Trust in political and administrative institutions in Finland, May 2020 and January 2021|url=http://dx.doi.org/10.1787/888934237311|accessdate=2021-06-01|website=dx.doi.org}}</ref> Prve knjižnice sastojale su se od arhiva najranijeg oblika pisanja - glinenih pločica na [[Klinopis|klinastom pismu]] otkrivenih u [[Sumer|Sumeru]], a neke datiraju i iz 2600. pr. Najstarijom poznatom knjižnicom smatra se knjižnica [[egipat]]skog cara Osimanziosa, koja se nalazila, po mišljenju jednih, u Memnoniumu, ili po mišljenju drugih, u Rameziumu, [[Memfis]]u. Najpoznatija egipatska knjižnica je bila čuvena [[Aleksandrijska knjižnica]]. Privatne ili osobne knjižnice sastavljene od napisanih knjiga pojavile su se u klasičnoj [[Grčka|Grčkoj]] u 5. stoljeću pr. Kr. U 6. stoljeću, na samom kraju klasičnog razdoblja, velike su knjižnice mediteranskog svijeta bile carigradska i aleksandrijska knjižnica. Knjižnice u [[Timbuktu|Timbuktuu]] također su osnovane u to vrijeme i privlačile su znanstvenike iz cijelog svijeta.

=== Etimologija ===
Pojam "knjižnica" temelji se na [[Latinski jezik|latinskom]] ''liber'' za knjigu ili dokument koji se nalazi zbirki knjiga (latinski libraria) tj. spremniku za knjige (lat. ''librarium''). Drugi se moderni jezici koriste izvedenicama iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] βιβλιοθήκη (bibliothēkē), što znači kontejner za knjige. S tim izrazom su povezani izrazi na francuskom ''bibliothèque'' i na njemačkom ''Bibliothek''.<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/21328649|title=Etymologisches Wörterbuch des Deutschen|date=1989|publisher=Akademie-Verlag|others=Wolfgang Pfeifer, Wilhelm Braun, Akademie der Wissenschaften der DDR. Zentralinstitut für Sprachwissenschaft|isbn=3-05-000626-9|location=Berlin|oclc=21328649|accessdate=2021-06-01}}</ref>

=== Stari vijek ===

Prve knjižnice nastale su prije više tisuća godina. Pri iskopavanju starog grada [[Ur]]a, u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], znanstvenici su otkrili glineni pečat. Bio je cilindričnog oblika s natpisima i pripadao je prvoj knjižnici.

Već oko [[700. pr. Kr.]] narodi [[Mezopotamija|Mezopotamije]] imali su dobro uređene knjižnice po svojim hramovima i palačama. Knjige su u tim knjižnicama bile glinene pločice ispisane [[Klinopis|klinastim]] [[pismo]]m. Tisuće takvih pločica raspoređenih prema područjima [[znanost]]i, činile su zbirke koje su predstavljale prve prave knjižnice. Jedna od njih tzv. [[Asurbanipal]]ova [[Asurbanipalova knjižnica|knjižnica]] s oko 22.000 glinenih pločica, koja se danas čuva u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] u [[London]]u.

[[Drevni Egipat|Egipćani]] su također imali knjižnice koje su čuvali svećenici po hramovima. Knjige su bile napravljene u obliku svitaka od papirusa. Zasigurno najpoznatija knjižnica svih vremena bila je u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], osnovana je [[300. pr. Kr.]] i imala je najmanje 70.000 svitaka od [[papirus]]a.

Najstarija knjižnica bogoslovnog karaktera je [[Hebrejski jezik|hebrejska]] zbirka svetih knjiga. Njenu osnovu postavio je [[Mojsije]], a zatim se ona dalje razvijala (V Moj. 31, 26; I Car. 10, 25). Istovjetnu ulogu imali su arhivi, nastali u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]. Sa širenjem [[kršćanstvo|kršćanstva]] osnivaju se bogoslovske knjižnice pri [[crkva]]ma, a naročito po manastirima, gdje se nalaze prave književne riznice. Prvom odnosno najstarijom kršćanstvom knjižnicom smatra se [[Jeruzalemska knjižnica]] osnovana u [[3. stoljeće|3. stoljeću]]. Druga najstarija kršćanska knjižnica je [[Carigradska knjižnica|carigradska]], koju je osnovao car [[Konstantin Veliki]]. Jedno vrijeme ona je imala čak 120.000 knjiga, no nepovratno je uništena je u [[požar]]u. U doba [[Seoba naroda|seobe naroda]] mnoge dragocjene knjižnice su nestale.

=== Srednji vijek ===

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] na [[Zapadni svijet|Zapadu]] su knjige sakupljali posebni [[crkveni redovi]], posebno [[benediktinci]], a također i neki od [[papa]]. Velike teškoće za sakupljanje knjiga predstavljao je mali broj primjeraka jednog rukopisa, što je uklonjeno pronalaskom [[Tisak|tiskarnice]]. Najveća srednjovjekovna knjižnica nalazila se u [[Bagdad]]u, no uništena je prilikom [[Mongolsko Carstvo|mongolske]] invazije.

=== Novi vijek ===

Od bogoslovnih knjižnica najpoznatija je [[Vatikanska knjižnica]] koja ima približno 220.000 knjiga i 26.000 rukopisa, među kojima i poznati kodeks [[Biblija|Biblije]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Prve knjižnice u [[Rusija|Rusiji]] osnivane su u crkvama i [[manastir]]ima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prva rusku knjižnicu osnovao je knez Jaroslav pri crkvi sv. Sofije u [[Kijev]]u. Također, velika knjižnica je osnovana i pri Kijevsko-Pečerskom manastiru. U [[Moskva|Moskovskoj]] [[Rusija|Rusiji]] manastirske i crkvene knjižnice odigrale su značajnu ulogu, tako da se u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] pojavljuju čak i opisi pojedinih knjiga. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] pojavljuju se mnoge privatne knjižnice u Rusiji (Simeona Polockog, Dimitrija Rostovskog, Silvestra Medvedeva), a poslije reforme [[Petar Veliki|Petra Velikog]] pojavljuju se u Rusiji mnoge knjižnice (Tatišćeva, Buturlina, Šćerbatova). U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] poznata je bila Javna knjižnica (oko 1,300.000 naslova i rukopisa), knjižnica Rumjancevskog muzeja iz [[1827.]] (oko 300.000 naslova i rukopisa), Knjižnica sveučilišta znanosti iz [[1714.]] u Kurlandiji, Sinodska moskovska knjižnica ([[1721.]]), Moskovska tipografska knjižnica od vremena [[Ivan Grozni|Ivana Groznog]], Knjižnica kijevskog sveučilišta (preko 300.000 naslova i 937 rukopisa), Knjižnica kazanskog sveučilišta, itd.

=== Suvremeno doba ===

U današnje vrijeme najpoznatije knjižnice na Zapadu su: Nacionalna knjižnica u [[Pariz]]u (oko 2,100.000 knjiga i rukopisa.), [[Britanski muzej]] u [[London]]u (1,500.000 knjiga i 50.000 rukopisa), Carska knjižnica u [[Berlin]]u (800.000 knjiga i 24.000 rukopisa), koliko ima i knjižnica u [[München]]u.

== Knjižničari/informacijski stručnjaci ==
U knjižnicama obično radi kombinacija profesionalno osposobljenih knjižničara / voditelja [[informacija]], paraprofesionalnog osoblja koje se ponekad naziva knjižničarskim tehničarima i pomoćnog osoblja. Neke teme povezane s obrazovanjem knjižničara i srodnog osoblja uključuju dostupnost zbirke, nabavu materijala, alate za pronalaženje, trgovinu knjigama, utjecaj fizikalnih svojstava različitih materijala za pisanje, ulogu u obrazovanju, stope pismenosti, proračuna, osoblja, knjižnica za posebno ciljanu publiku, arhitektonskih osobina, obrazaca korištenja dokumenata, uloge knjižnica u nacionalnoj kulturnoj baštini i uloge vladinog, crkvenog ili privatnog sponzorstva. Od šezdesetih godina 20. stoljeća javljaju se pitanja [[Informacijsko doba|informatizacije]] i [[Digitalizacija|digitalizacije]].<ref>{{Citiranje weba|title=Figure 1.5. Trust in political and administrative institutions in Finland, May 2020 and January 2021|url=http://dx.doi.org/10.1787/888934237311|accessdate=2021-06-01|website=dx.doi.org}}</ref> Knjižničari su osposobljeni da budu dinamični u svom radu i da pronalaze najnovije relevantne informacije.

== Vanjske poveznice ==
* {{hrv icon}} [[LZMK]]: [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=19400 Knjižnica]
* {{hrv icon}} [[Narodne novine]]: [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html Zakon o knjižnicama]

[[Kategorija:Knjižnice| ]]
[[Kategorija:Knjižničarstvo]]

Knjižnica - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 14:40, 14. veljača 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica