WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:49:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Preusmjerava|Literatura|časopis|[[Literatura (časopis)]]}}
[[Datoteka:Znanosti o književnosti i discipline koje su im pretpostavka.svg|desno|500px]]
'''Književnost''' je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog [[jezik]]a, [[narod]]a, kulturnog kruga ili [[civilizacija|civilizacije]]. Književnost može značiti i kao umjetnost lijepih riječi.

Književnost je i zbir tekstova [[pedagogija|pedagoškog]], [[filozofija|filozofskog]], [[religija|religijskog]], općenito humanističkog značaja, za razliku od djela uže [[znanost|znanstvene]], prirodnjačke, tehničke ili praktične naravi.

Književnošću se nazivaju i djela takozvane "lijepe književnosti", najraznovrsniji sastavci ostvareni kao [[umjetnost]] riječi i pisane riječi, u kojima [[pisac]] izražava osobni [[svjetonazor]] i vlastite zamisli subjektivne naravi, koje se ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena činjenica.

Sadržaj književnosti su imaginativno uobličena piščeva [[mašta]] i njegove predodžbe, koje teže prema umjetničkom doživljavanju. Književnost kao oblik umjetničkog stvaralaštva je tema raznovrsnih književnoteorijskih promišljanja, koja nisu uvijek usuglašena. Ipak, utvrđena su tri sastojka koja su bitna za pojavu lijepe književnosti: osobno iskustvo pisca i njegova namjera koja prethodi književno djelu, samo književno djelo, te primanje književnog djela u [[svijest]]i čitatelja.

Sam izraz ''književnost'' često se zamjenjuje [[latinizam|latinizmom]] "literatura", koji uz to označava i popis temeljnih i pomoćnih tekstova stanovite struke, predmeta, znanstvenog rada i slično.

== Podjela književnosti ==
* prema podrijetlu: narodna ili usmena književnost koju najčešće čine mitovi, bajke, pjesme, zagonetke, poslovice i sl., te umjetnička ili pisana književnost koju čini ukupnost književnih djela koju stvaraju i pišu književnici
* prema jezičnim ili nacionalnim obilježjima: najčešće je književnost pisana na nekom jeziku ujedno i dio te nacionalne književnosti (hrvatski jezik/hrvatska književnost), no postoje i iznimke kada pisci pripadaju nekoj drugoj nacionalnosti od jezika kojim pišu, npr. hrvatski latinisti i sl.
* prema vremenu nastanka: tradicionalna ili klasična koja traje do kraja 19. stoljeća te moderna koja traje od početka 20. stoljeća i još dan danas

{{Književnost}}

== Književni rodovi ==

* lirski / [[lirika]] temelji se na osjećajima
* epski / [[epika]] temelji se na pripovijedanju
* dramski / [[drama]] temelji se na radnji, napetosti
* [[diskurzivni književni oblici]] temelje se na spajanju znanstvenog i književnoumjetničkog načina mišljenja

== Književne vrste ==

*[[roman]]
*[[novela]]
*[[kratka priča]]
*[[crtica]]
*[[komedija]]
*[[tragedija]]
*[[drama u užem smislu]]
*[[ep]]
*[[esej]]
*[[mit]]
*[[elegija]]

== Vrste romana ==

'''Prema temi'''
*ljubavni
*povijesni
*znanstveno fantastični
*pustolovni
*psihološki
*socijalni
*roman za mlade

'''Prema tonu i autorovoj namjeri'''
*satirični - podrugljivo duhovitog tona kojim se osuđuju ljudske mani i društvo u cjelini
*humoristični - ismijavaju se ljudske mane ili društvo u cjelini
sentimentalni naglašena osjećajnost u karakterizaciji likova i razvoju radnje

'''Prema temeljnim fabularnim elementima'''
*roman lika/karaktera - u središtu strukture ovog romana je oblikovanje psihološki značajnog karaktera
*roman prostora - u romanima prostora pratimo lik ili likove te njihovo kretanje u prostoru čime upoznajemo različite sredine
*roman zbivanja - fabula romana zbivanja sastoji se u prevladavanju zapreka koje stoje na putu prema cilju glavnog junaka ili glavnih junaka. U romane zbivanja spadaju. viteški roman (razvijen u srednjem vijeku), povijesni roman, kriminalistički roman i znanstveno-fantastični roman
*roman vremena - ako pratimo promjenu karaktera protjecanjem vremena - od mladosti do zrelosti (ili smrti) govorimo o romanu vremena

== Stilska izražajna sredstva ili figure ==

'''Figure dikcije''' (latinski ''dictio'' - govor) temelje se na učinku pojedinih glasova u govoru
* [[anafora]]
* [[Epifora (jezik)|epifora]]
* [[anadiploza]]
* [[simploka]]
* [[asonanca]]
* [[aliteracija]]

'''Figure riječi''' ili '''tropi''' (grčki ''thropos'' - obrat) nastaju promjenom osnovnog značenja riječi
* [[metafora]]
* [[metonimija]]
* [[personifikacija]]
* [[sinegdoha]]
* [[eufemizam]]
* [[alegorija]]
* [[simbol]]
* [[amblemi]]

'''Figure konstrukcije''' ili '''sintaktičke figure''' se odnose na poredak riječi u rečenici

* [[inverzija (figura)|inverzija]]
* [[retoričko pitanje]]
* [[elipsa (figura)|elipsa]]
* [[asindeton]]
* [[polisindeton]]

'''Figure misli''' se odnose na širi smisao onog što je rečeno

* [[poredba]]
* [[antiteza]]
* [[hiperbola (figura)|hiperbola]]
* [[litota]]
* [[gradacija (figura)|gradacija]]
* [[ironija]]
* [[sarkazam]]
* [[paradoks]]
* [[oksimoron]]

== Vidi ==

* [[hrvatska književnost]]
* [[svjetska književnost]]
* [[projekt Gutenberg]]

== Izvori ==
*''Opća enciklopedija'' JLZ-a, svezak 4. (Iz-Kzy), Zagreb, 1978.
*Zrinjan, Snježana. ''Književnost 2'', Čitanka za 2. razred četverogodišnjih strukovnih škola, ''ALFA'', Zagreb, 2003., {{ISBN|953-168-449-9}}
*Focht, Ivan. ''Tajna umjetnosti'', Biblioteka Suvremena misao, Školska knjiga, Zagreb, 1976., str. 85.

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.knjizevnost.hr/ Književnost.hr]
* [http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/popis.htm Hrvatska književnost na Internetu od Renesanse do Modernizma]
* [http://slavoljubpenkala.hr/kultura/knjievnost/rjenik.html Rječnik pojmova rabljenih u Hrvatskoj kniževnosti]
* [http://knjizevnost.org Portal za književnost]
* [https://www.lektire.hr/knjizevnost/ Književnost u lektirama]

[[Kategorija:Književnost| ]]
[[Kategorija:Kultura]]

Književnost - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica