https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=KnezKnez - Povijest promjena2026-07-19T12:55:30ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Knez&diff=57422&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-25T00:16:08Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Knez'''-->{{dz}}<br />
[[Datoteka:Dux Branimir of Croatia front.JPG|mini|Kip kneza [[Branimir]]a u [[Nin]]u]]<br />
'''Knez''' ili '''kneginja''' ([[staroslavenski jezik|starosl.]] кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima [[plemstvo|plemstva]], a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje. '''Knez''' je danas često prezime u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Slovenija|Sloveniji]].<br />
<br />
==Srednji vijek==<br />
Izvorno je ovaj izraz označavao [[pleme]]nskog ili seosokog poglavara među [[Slaveni]]ma, a kasnije, razvojem [[feudalizam|feudalnog]] društva, označavat će i monarha. Među [[istočni Slaveni|istočnim Slavenima]] ovaj se naslov mogao izjednačiti s naslovom kralja ([[latinski jezik|lat.]] ''rex''), dok je kod [[južni Slaveni|južnih Slavena]] označavao vladara koji je bio u ovisnosti od nekoga kralja. U latinskim natpisima i poveljama ovi knezovi obično nose naslov ''dux'', što odgovara [[vojvoda|vojvodi]]. Ponekad im je pridavan i naslov ''princeps'', koji zapravo označuje kraljevića, a to daje naslutiti da južnoslavenski „knez“ nije bio doživljavan na isti način kao [[germani|germanski]] ili [[romanski jezici|romanski]] ''dux'', niti kao romanski ''princeps''. Knez se ponekad poistovjećuje i s germanskim „Fürst“, no ni to ne odgovara u svemu stvarnom stanju, jer je Fürst bio ispoda vojvode, dok je knez često iznad.<br />
<br />
Kod istočnih Slavena razvila su se kneževstva kao neovisne države, kao što je [[Kijevska Rusija]], koja će isprva biti [[kneževstvo]], a rastom središnje moći u zemlji, postat će i Veliko kneževstvo. Raspadanjem te zemlje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] nastat će opet niz kneževstava.<br />
<br />
== Kasnija uporaba ==<br />
U Rusiji se ovaj naslov od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pridaje sinovima i unucima [[car]]a u izravnoj muškoj liniji, pa zapravo označava kraljevića, a car tada počinje dodjeljivati ovaj nasljedni naslov zaslužnim osobama. Isti su naslov imali pravo rabiti nasljednici dviju kneževskih obitelji koje su se stopile s carskom [[Rusija|Rusijom]], kao i raznovrsno [[Gruzija|gruzijsko]] i [[Tatari|tatarsko]] plemstvo.<br />
<br />
U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] isti naslov rabili su poluovisni vladari [[Kneževina Srbija|Srbije]] (кнез), [[Crna Gora|Crne Gore]] ([[knjaz|књаз]]) i [[Bugarska|Bugarske]] (княз), koji će uzeti naslov kralja po stjecanju potpune neovisnosti.<br />
<br />
==Hrvatska==<br />
===Srednjovjekovne kneževine===<br />
[[Datoteka:Kralj Tomislav.jpg|mini|[[Kralj Tomislav]]]]<br />
[[Datoteka:Stari grb Frankopana (do 1430).JPG|mini|lijevo|Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali [[Frankapani]]]]<br />
Na području [[Hrvatska|Hrvatske]], srednjovjekovni vladari [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] obično se nazivaju knezovima, dok im se kao latinski naziv najčešće pridaje ''dux''. Ovi hrvatski vladari označavali su se kao ''duces Croatorum'' ili ''duces Sclavorum''. Taj je naslov nosio već [[Trpimir]], te se nazivao ''Trpimirus, dux Croatorum'' ili ''dux Croatorum iuvatus munere divino''. U hrvatskoj se historiografiji taj naslov obično prevodi kao [[knez]], a ovi naslovi prevedeni glase: „Trpimir, knez Hrvata“ i „knez Hrvata božanskom pomoću“. Trpimirov primjer slijedio je i [[Branimir]]. Ipak, papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] u svojim pismima Branimiru pridaje naslov ''princeps''. [[Muncimir]] je koristio kako naslov ''dux'' (''divino munere Croatorum dux''), tako i naslov ''princeps'' (na natpisu iz [[Uzdolje|Uzdolja]] kod [[Knin]]a). [[Tomislav]] je nastavio s uporabom naslova ''princeps'' - knez, a kasnije mu je pridan i naslov ''rex'' - [[kralj]].<br />
<br />
Od kasnog srednjeg vijeka, naziv „knez“ koristit će se i kod onih plemićkih obitelji koje nose latinski naziv ''comes'', što bi u ostalim krajevima označavalo [[grof]]a. Tako su postojali knezovi krčki ([[Frankapani]]) i knezovi bribirski ([[Šubići]]), knezovi blagajski i sl. Ponekad se opet ''comes'' prevodi kao „ban“, pa čak i „župan.“ Stoga je prilikom određivanja točnog značenja naslova knez potrebano imati u vidu stvarnu povijesnu situaciju.<br />
<br />
===Dubrovačka Republika===<br />
U [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]] u razdoblju od [[1190.]] do [[1194.]] na latinskom se za njega koristio usporedno naslov ''comes'' i ''rector''.<br />
<br />
Od [[1370.]] do [[1808.]] i dalje se rabi latinski ''rector'', [[talijanski jezik|talijanski]] ''rettore'', a sve češće i hrvatski „knez.“<br />
<br />
===Druga uporaba u hrvatskom jeziku===<br />
U odnosu na [[Sveto Rimsko Carstvo]], na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se nazivaju knezovima izbornicima oni knezovi koji imaju pravo izbora svetog rimskog cara ([[njemački jezik|njem.]] ''Kurfürst'').<br />
<br />
[[Kategorija:Plemićke titule]]</div>WikiSysop