Klimenti - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 05:04, 17. prosinac 2025.

2025-12-17T05:04:19Z

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 05:04
Redak 14:		Redak 14:
	Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak (Srijemska Mitrovica, Srbija)\|Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>		Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak (Srijemska Mitrovica, Srbija)\|Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>

	U Kraljevini Jugoslaviji bili su poznati kao monarhisti, zbog čega su bili u nemilosti ustaškog režima te je skupina njih se 1943. našla na popisu za otpremanje u logor za nepoćudne građane Sajmište u Zemunu. Jedan je uspio to spriječiti, kao i odvođenje mjesnih Roma, zbog čega su ih poslije uvijek uvažavali. Usprkos toj odanosti državi, 1990-ih su kroatizirani Klimenti došli na udar velikosrpskog šovinizma. Kao i ostali Hrvati u Srijemu bili su predmetom prijetnja, zlostavljanja i protjerivanja, u čemu je veliku ulogu imao [[Vojislav Šešelj]], zbog čega je danas znatno malo katoličkih Klimenata ostalo u srbijanskom dijelu Srijema.<ref name=Loš/>		U Kraljevini Jugoslaviji bili su poznati kao monarhisti, zbog čega su bili u nemilosti ustaškog režima te je skupina njih se 1943. našla na popisu za otpremanje u logor za nepoćudne građane [[Sabirni logor Sajmište\|Sajmište]] u Zemunu. Jedan je uspio to spriječiti, kao i odvođenje mjesnih Roma, zbog čega su ih poslije uvijek uvažavali. Usprkos toj odanosti državi, 1990-ih su kroatizirani Klimenti došli na udar velikosrpskog šovinizma. Kao i ostali Hrvati u Srijemu bili su predmetom prijetnja, zlostavljanja i protjerivanja, u čemu je veliku ulogu imao [[Vojislav Šešelj]], zbog čega je danas znatno malo katoličkih Klimenata ostalo u srbijanskom dijelu Srijema.<ref name=Loš/>

	==Ime i podrijetlo==		==Ime i podrijetlo==

Suradnik10: /* Zemljopisni smještaj i povijest */

2025-12-17T05:03:14Z

Zemljopisni smještaj i povijest

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 05:03
Redak 12:		Redak 12:
	Klimente pristigle u Srijeme hasburške su vlasti vodili duž granice, od Zemuna do Srijemske Mitrovice i Morovića. Dobili su graničarsku ulogu čuvanja vojne krajine i nisu imali stalnog boravišta. Jedino su prezimljavali na Šeji, između Nikinaca i Hrtkovaca. Stalno naseljavanje uslijedilo je nakon što se je zapovjednik habsburških postrojba Atanasije Rašković založio za Klimente kod carice [[Marija Terezija\|Marije Terezije]]. Carica ga je uslišila te je za njihovo naseljavanje otkupila zemljište od grofa [[Colloredo\|Colloreda]] vlastelinstvo na ozemlju Hrtkovaca te ih ondje smjestila, te u Nikince. Manjim dijelom su se naselili u srijemska sela Miškovce, Šašince i Jarak (obitelji Tadić, Selenić). Proces je trajao od naseljavanja [[1755.]] sve do razvojačenja granice u nekoliko valova, 1773. te [[1881.]] s kojom je prestala graničarska služba<ref name=Loš/> odnosno kad je ukinuta Vojna krajina zbog nestanka izravne osmanske granice u Srijemu dok je obližnju BiH vojno zauzela Austro-Ugarska, odnosno taj je kraj ušao u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Njihov je kraj pripao Srjiemskoj županiji. Pretvaranjem u civilnu tvorevinu, okrenuli su se seljačkom životu, ratarstvu i stočarstvu.<ref name=Loš/>		Klimente pristigle u Srijeme hasburške su vlasti vodili duž granice, od Zemuna do Srijemske Mitrovice i Morovića. Dobili su graničarsku ulogu čuvanja vojne krajine i nisu imali stalnog boravišta. Jedino su prezimljavali na Šeji, između Nikinaca i Hrtkovaca. Stalno naseljavanje uslijedilo je nakon što se je zapovjednik habsburških postrojba Atanasije Rašković založio za Klimente kod carice [[Marija Terezija\|Marije Terezije]]. Carica ga je uslišila te je za njihovo naseljavanje otkupila zemljište od grofa [[Colloredo\|Colloreda]] vlastelinstvo na ozemlju Hrtkovaca te ih ondje smjestila, te u Nikince. Manjim dijelom su se naselili u srijemska sela Miškovce, Šašince i Jarak (obitelji Tadić, Selenić). Proces je trajao od naseljavanja [[1755.]] sve do razvojačenja granice u nekoliko valova, 1773. te [[1881.]] s kojom je prestala graničarska služba<ref name=Loš/> odnosno kad je ukinuta Vojna krajina zbog nestanka izravne osmanske granice u Srijemu dok je obližnju BiH vojno zauzela Austro-Ugarska, odnosno taj je kraj ušao u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Njihov je kraj pripao Srjiemskoj županiji. Pretvaranjem u civilnu tvorevinu, okrenuli su se seljačkom životu, ratarstvu i stočarstvu.<ref name=Loš/>

	Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>		Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak (Srijemska Mitrovica, Srbija)\|Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>

	U Kraljevini Jugoslaviji bili su poznati kao monarhisti, zbog čega su bili u nemilosti ustaškog režima te je skupina njih se 1943. našla na popisu za otpremanje u logor za nepoćudne građane Sajmište u Zemunu. Jedan je uspio to spriječiti, kao i odvođenje mjesnih Roma, zbog čega su ih poslije uvijek uvažavali. Usprkos toj odanosti državi, 1990-ih su kroatizirani Klimenti došli na udar velikosrpskog šovinizma. Kao i ostali Hrvati u Srijemu bili su predmetom prijetnja, zlostavljanja i protjerivanja, u čemu je veliku ulogu imao [[Vojislav Šešelj]], zbog čega je danas znatno malo katoličkih Klimenata ostalo u srbijanskom dijelu Srijema.<ref name=Loš/>		U Kraljevini Jugoslaviji bili su poznati kao monarhisti, zbog čega su bili u nemilosti ustaškog režima te je skupina njih se 1943. našla na popisu za otpremanje u logor za nepoćudne građane Sajmište u Zemunu. Jedan je uspio to spriječiti, kao i odvođenje mjesnih Roma, zbog čega su ih poslije uvijek uvažavali. Usprkos toj odanosti državi, 1990-ih su kroatizirani Klimenti došli na udar velikosrpskog šovinizma. Kao i ostali Hrvati u Srijemu bili su predmetom prijetnja, zlostavljanja i protjerivanja, u čemu je veliku ulogu imao [[Vojislav Šešelj]], zbog čega je danas znatno malo katoličkih Klimenata ostalo u srbijanskom dijelu Srijema.<ref name=Loš/>

	==Ime i podrijetlo==		==Ime i podrijetlo==

Suradnik10 u (test) 05:00, 17. prosinac 2025.

2025-12-17T05:00:21Z

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 05:00
Redak 5:		Redak 5:
	Izvorište su im okolica [[Skadar\|Skadra]], gorje [[Prokletije]] i sjeveroistočni dio granice Albanije s Kosovom. Skadar je bio grad kojemu je okružje gravitiralo. Ondje je bilo jako katoličko središte, te su Klimenti u stara vremena postali katolicima.<ref name=Loš>Razgovor Vanje Ratković s [[Marko Loš\|Markom Lošem]]: [https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me Sjećanja “KLIMENTE: Priča o jednom zaboravljenom narodu na Sjeveru Srbije'']. Tropolje.org. nedatirano. Pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref>		Izvorište su im okolica [[Skadar\|Skadra]], gorje [[Prokletije]] i sjeveroistočni dio granice Albanije s Kosovom. Skadar je bio grad kojemu je okružje gravitiralo. Ondje je bilo jako katoličko središte, te su Klimenti u stara vremena postali katolicima.<ref name=Loš>Razgovor Vanje Ratković s [[Marko Loš\|Markom Lošem]]: [https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me Sjećanja “KLIMENTE: Priča o jednom zaboravljenom narodu na Sjeveru Srbije'']. Tropolje.org. nedatirano. Pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref>

	Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge).<ref name=he/>Od [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije\|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom.<ref name=he/> [[Arsenije IV. Jovanović Šakabenta]] i skopski nadbiskup [[Mihajlo Suma]] pozvali su Klimente na ustanak protiv Turaka. Akcija je bila usklađena s habsburškim planom. Zbog neuspjeha u ratu i straha od osmanske osvete, pleme se povuklo ka sjeveru.<ref name=Loš/> U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija\|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija.<ref name=he/>		Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge).<ref name=he/>Od [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije\|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom.<ref name=he/> Albanska plemena [[Bjelopavlići]] i Klimenti 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada [[Kotor]]a.<ref>Tea Perinčić Mayhew; [https://www.academia.edu/860183/Dalmatia_Between_Ottoman_and_Venetian_Rule_Contado_Di_Zara_1645_1718 ''Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718'' (engleski) str. 45.]; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. {{ISBN\|8883343344}}</ref>
			[[Arsenije IV. Jovanović Šakabenta]] i skopski nadbiskup [[Mihajlo Suma]] pozvali su Klimente na ustanak protiv Turaka. Akcija je bila usklađena s habsburškim planom. Zbog neuspjeha u ratu i straha od osmanske osvete, pleme se povuklo ka sjeveru.<ref name=Loš/> U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija\|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija.<ref name=he/>

	Nema jednolikih podataka tko je od klimentskog plemena prvi stigao u Srijem. Prema jednim vrelima stigli su ratnici i obitelji, a prema drugima da je na sjever pošlo samo 300 najboljih ratnika, koji su se kod Valjeva morali spojiti s habsburškom vojskom i združeno djelovati, ali ih je zatekao sraz s turskim postrojbama iz Bosne. Preživjeli su prešli u Vojnu krajinu, no nije poznat točan broj prvopristiglih. Zna se da je dio Klimenata nije ni stigao do Valjeva, nego je skrenuo ka Rudniku i Avali gdje su se nastanili.<ref name=Loš/>		Nema jednolikih podataka tko je od klimentskog plemena prvi stigao u Srijem. Prema jednim vrelima stigli su ratnici i obitelji, a prema drugima da je na sjever pošlo samo 300 najboljih ratnika, koji su se kod Valjeva morali spojiti s habsburškom vojskom i združeno djelovati, ali ih je zatekao sraz s turskim postrojbama iz Bosne. Preživjeli su prešli u Vojnu krajinu, no nije poznat točan broj prvopristiglih. Zna se da je dio Klimenata nije ni stigao do Valjeva, nego je skrenuo ka Rudniku i Avali gdje su se nastanili.<ref name=Loš/>
Redak 19:		Redak 20:

	Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu ([[Hrtkovci]]) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.<ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>''"...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "''</ref>		Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu ([[Hrtkovci]]) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.<ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>''"...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "''</ref>


	Albanska plemena [[Bjelopavlići]] i Klimenti 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada [[Kotor]]a.<ref>Tea Perinčić Mayhew; [https://www.academia.edu/860183/Dalmatia_Between_Ottoman_and_Venetian_Rule_Contado_Di_Zara_1645_1718 ''Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718'' (engleski) str. 45.]; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. {{ISBN\|8883343344}}</ref>

	== Poznate osobe ==		== Poznate osobe ==

Suradnik10 u (test) 04:57, 17. prosinac 2025.

2025-12-17T04:57:55Z

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 04:57
Redak 2:		Redak 2:
	'''Klimenti''' ili '''Klementinci''' ([[albanski\|alb.]] ''Këlmend'' i ''Kelmendi''), sjevernoalbansko pleme s područja [[prokletije\|Prokletija]].		'''Klimenti''' ili '''Klementinci''' ([[albanski\|alb.]] ''Këlmend'' i ''Kelmendi''), sjevernoalbansko pleme s područja [[prokletije\|Prokletija]].

	== Zemljopisni smještaj ==		== Zemljopisni smještaj i povijest ==
	Izvorište su im okolica [[Skadar\|Skadra]], gorje [[Prokletije]] i sjeveroistočni dio granice Albanije s Kosovom. Skadar je bio grad kojemu je okružje gravitiralo. Ondje je bilo jako katoličko središte, te su Klimenti u stara vremena postali katolicima.<ref name=Loš>Razgovor Vanje Ratković s [[Marko Loš\|Markom Lošem]]: [https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me Sjećanja “KLIMENTE: Priča o jednom zaboravljenom narodu na Sjeveru Srbije'']. Tropolje.org. nedatirano. Pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref>		Izvorište su im okolica [[Skadar\|Skadra]], gorje [[Prokletije]] i sjeveroistočni dio granice Albanije s Kosovom. Skadar je bio grad kojemu je okružje gravitiralo. Ondje je bilo jako katoličko središte, te su Klimenti u stara vremena postali katolicima.<ref name=Loš>Razgovor Vanje Ratković s [[Marko Loš\|Markom Lošem]]: [https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me Sjećanja “KLIMENTE: Priča o jednom zaboravljenom narodu na Sjeveru Srbije'']. Tropolje.org. nedatirano. Pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref>

Redak 12:		Redak 12:

	Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>		Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>

			U Kraljevini Jugoslaviji bili su poznati kao monarhisti, zbog čega su bili u nemilosti ustaškog režima te je skupina njih se 1943. našla na popisu za otpremanje u logor za nepoćudne građane Sajmište u Zemunu. Jedan je uspio to spriječiti, kao i odvođenje mjesnih Roma, zbog čega su ih poslije uvijek uvažavali. Usprkos toj odanosti državi, 1990-ih su kroatizirani Klimenti došli na udar velikosrpskog šovinizma. Kao i ostali Hrvati u Srijemu bili su predmetom prijetnja, zlostavljanja i protjerivanja, u čemu je veliku ulogu imao [[Vojislav Šešelj]], zbog čega je danas znatno malo katoličkih Klimenata ostalo u srbijanskom dijelu Srijema.<ref name=Loš/>

	==Ime i podrijetlo==		==Ime i podrijetlo==
Redak 18:		Redak 20:
	Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu ([[Hrtkovci]]) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.<ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>''"...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "''</ref>		Prema trećim izvorima, oni su pleme Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili, a u Srijemu ([[Hrtkovci]]) brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo.<ref name="I Miroslav">Marijan Majstorović: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2021/01/28818/ ''I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac'']. Hrvatski fokus. 11. siječnja 2021. Pristupljeno 8. prosinca 2024.<br>''"...moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. "''</ref>

	~~==Povijest==~~
	Albanska plemena [[Bjelopavlići]] i Klimenti 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada [[Kotor]]a.<ref>Tea Perinčić Mayhew; [https://www.academia.edu/860183/Dalmatia_Between_Ottoman_and_Venetian_Rule_Contado_Di_Zara_1645_1718 ''Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718'' (engleski) str. 45.]; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. {{ISBN\|8883343344}}</ref>		Albanska plemena [[Bjelopavlići]] i Klimenti 1657. sudjeluju u borbi protiv Turaka i obrani grada [[Kotor]]a.<ref>Tea Perinčić Mayhew; [https://www.academia.edu/860183/Dalmatia_Between_Ottoman_and_Venetian_Rule_Contado_Di_Zara_1645_1718 ''Dalmatia Between Ottoman and Venetian Rule: Contado Di Zara, 1645-1718'' (engleski) str. 45.]; Libreria Editrice Viella, Roma, 2008. {{ISBN\|8883343344}}</ref>

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-17T04:44:54Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 04:44
Redak 26:		Redak 26:
	* Osnivač dinastije [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe\|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>		* Osnivač dinastije [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe\|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>
	* [[Nikola Nikić Peko]], sudionik prvog srpskog ustanka, general ruske carske vojske<ref name=Loš/>		* [[Nikola Nikić Peko]], sudionik prvog srpskog ustanka, general ruske carske vojske<ref name=Loš/>
	* [[Nikola Nikić (ministar)]], ministar šumarstva i rudarstva u Kraljevini Jugoslaviji<ref name=Loš/>		* [[Nikola Nikić (ministar)\|Nikola Nikić]], ministar šumarstva i rudarstva u Kraljevini Jugoslaviji<ref name=Loš/>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-17T04:41:15Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 04:41
Redak 26:		Redak 26:
	* Osnivač dinastije [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe\|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>		* Osnivač dinastije [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe\|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>
	* [[Nikola Nikić Peko]], sudionik prvog srpskog ustanka, general ruske carske vojske<ref name=Loš/>		* [[Nikola Nikić Peko]], sudionik prvog srpskog ustanka, general ruske carske vojske<ref name=Loš/>
	* [[Nikola Nikić]], ministar šumarstva i rudarstva u Kraljevini Jugoslaviji<ref name=Loš/>		* [[Nikola Nikić (ministar)]], ministar šumarstva i rudarstva u Kraljevini Jugoslaviji<ref name=Loš/>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 04:37, 17. prosinac 2025.

2025-12-17T04:37:58Z

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 04:37
Redak 9:		Redak 9:
	Nema jednolikih podataka tko je od klimentskog plemena prvi stigao u Srijem. Prema jednim vrelima stigli su ratnici i obitelji, a prema drugima da je na sjever pošlo samo 300 najboljih ratnika, koji su se kod Valjeva morali spojiti s habsburškom vojskom i združeno djelovati, ali ih je zatekao sraz s turskim postrojbama iz Bosne. Preživjeli su prešli u Vojnu krajinu, no nije poznat točan broj prvopristiglih. Zna se da je dio Klimenata nije ni stigao do Valjeva, nego je skrenuo ka Rudniku i Avali gdje su se nastanili.<ref name=Loš/>		Nema jednolikih podataka tko je od klimentskog plemena prvi stigao u Srijem. Prema jednim vrelima stigli su ratnici i obitelji, a prema drugima da je na sjever pošlo samo 300 najboljih ratnika, koji su se kod Valjeva morali spojiti s habsburškom vojskom i združeno djelovati, ali ih je zatekao sraz s turskim postrojbama iz Bosne. Preživjeli su prešli u Vojnu krajinu, no nije poznat točan broj prvopristiglih. Zna se da je dio Klimenata nije ni stigao do Valjeva, nego je skrenuo ka Rudniku i Avali gdje su se nastanili.<ref name=Loš/>

	Klimente pristigle u Srijeme hasburške su vlasti vodili duž granice, od Zemuna do Srijemske Mitrovice i Morovića. Dobili su graničarsku ulogu čuvanja vojne krajine i nisu imali stalnog boravišta. Jedino su prezimljavali na Šeji, između Nikinaca i Hrtkovaca. Stalno naseljavanje uslijedilo je nakon što se je zapovjednik habsburških postrojba Atanasije Rašković založio za Klimente kod carice [[Marija Terezija\|Marije Terezije]]. Carica ga je uslišila te je za njihovo naseljavanje otkupila zemljište od grofa ~~Koloreda~~ vlastelinstvo na ozemlju Hrtkovaca te ih ondje smjestila, te u Nikince. Manjim dijelom su se naselili u srijemska sela Miškovce, Šašince i Jarak (obitelji Tadić, Selenić). Proces je trajao od naseljavanja [[1755.]] sve do razvojačenja granice u nekoliko valova, 1773. te [[1881.]] s kojom je prestala graničarska služba<ref name=Loš/> odnosno kad je ukinuta Vojna krajina zbog nestanka izravne osmanske granice u Srijemu dok je obližnju BiH vojno zauzela Austro-Ugarska, odnosno taj je kraj ušao u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Njihov je kraj pripao Srjiemskoj županiji. Pretvaranjem u civilnu tvorevinu, okrenuli su se seljačkom životu, ratarstvu i stočarstvu.<ref name=Loš/>		Klimente pristigle u Srijeme hasburške su vlasti vodili duž granice, od Zemuna do Srijemske Mitrovice i Morovića. Dobili su graničarsku ulogu čuvanja vojne krajine i nisu imali stalnog boravišta. Jedino su prezimljavali na Šeji, između Nikinaca i Hrtkovaca. Stalno naseljavanje uslijedilo je nakon što se je zapovjednik habsburških postrojba Atanasije Rašković založio za Klimente kod carice [[Marija Terezija\|Marije Terezije]]. Carica ga je uslišila te je za njihovo naseljavanje otkupila zemljište od grofa [[Colloredo\|Colloreda]] vlastelinstvo na ozemlju Hrtkovaca te ih ondje smjestila, te u Nikince. Manjim dijelom su se naselili u srijemska sela Miškovce, Šašince i Jarak (obitelji Tadić, Selenić). Proces je trajao od naseljavanja [[1755.]] sve do razvojačenja granice u nekoliko valova, 1773. te [[1881.]] s kojom je prestala graničarska služba<ref name=Loš/> odnosno kad je ukinuta Vojna krajina zbog nestanka izravne osmanske granice u Srijemu dok je obližnju BiH vojno zauzela Austro-Ugarska, odnosno taj je kraj ušao u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Njihov je kraj pripao Srjiemskoj županiji. Pretvaranjem u civilnu tvorevinu, okrenuli su se seljačkom životu, ratarstvu i stočarstvu.<ref name=Loš/>

	Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>		Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>
Redak 31:		Redak 31:
	{{izvori}}		{{izvori}}

			== Vanjske poveznice ==
			*[https://www.calameo.com/books/004453454717db63dbf6b Hrvatske novine, Subotica, br. 66]{{napraviti}}{{odlična}}

	[[Kategorija:Povijest Albanije]]		[[Kategorija:Povijest Albanije]]

Suradnik10 u (test) 02:13, 17. prosinac 2025.

2025-12-17T02:13:24Z

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 02:13
Redak 3:		Redak 3:

	== Zemljopisni smještaj ==		== Zemljopisni smještaj ==
	Izvorište su im okolica [[Skadar\|Skadra]], gorje [[Prokletije]] i sjeveroistočni dio granice Albanije s Kosovom. Skadar je bio grad kojemu je okružje gravitiralo. Ondje je bilo jako katoličko središte, te su Klimenti u stara vremena postali katolicima.<ref name=Loš>Razgovor Vanje Ratković s Markom Lošem: [https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me Sjećanja “KLIMENTE: Priča o jednom zaboravljenom narodu na Sjeveru Srbije'']. Tropolje.org. nedatirano. Pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref>		Izvorište su im okolica [[Skadar\|Skadra]], gorje [[Prokletije]] i sjeveroistočni dio granice Albanije s Kosovom. Skadar je bio grad kojemu je okružje gravitiralo. Ondje je bilo jako katoličko središte, te su Klimenti u stara vremena postali katolicima.<ref name=Loš>Razgovor Vanje Ratković s [[Marko Loš\|Markom Lošem]]: [https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me Sjećanja “KLIMENTE: Priča o jednom zaboravljenom narodu na Sjeveru Srbije'']. Tropolje.org. nedatirano. Pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref>

	Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge).<ref name=he/>Od [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije\|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom.<ref name=he/> [[Arsenije IV. Jovanović Šakabenta]] i skopski nadbiskup [[Mihajlo Suma]] pozvali su Klimente na ustanak protiv Turaka. Akcija je bila usklađena s habsburškim planom. Zbog neuspjeha u ratu i straha od osmanske osvete, pleme se povuklo ka sjeveru.<ref name=Loš/> U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija\|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija.<ref name=he/>		Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge).<ref name=he/>Od [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije\|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom.<ref name=he/> [[Arsenije IV. Jovanović Šakabenta]] i skopski nadbiskup [[Mihajlo Suma]] pozvali su Klimente na ustanak protiv Turaka. Akcija je bila usklađena s habsburškim planom. Zbog neuspjeha u ratu i straha od osmanske osvete, pleme se povuklo ka sjeveru.<ref name=Loš/> U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija\|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija.<ref name=he/>

Suradnik10 u (test) 02:12, 17. prosinac 2025.

2025-12-17T02:12:36Z

←Starija inačica		Inačica od 17. prosinac 2025. u 02:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Klimenti'''-->~~[[Datoteka:The old man of Shoshi.gif\|mini\|desno\|Edith Durham, ''Starac iz Shoshija'' (1909.)]]		[[Datoteka:The old man of Shoshi.gif\|mini\|desno\|Edith Durham, ''Starac iz Shoshija'' (1909.)]]
	'''Klimenti''' ili '''Klementinci''' ([[albanski\|alb.]] ''Këlmend'' i ''Kelmendi''), sjevernoalbansko pleme s područja [[prokletije\|Prokletija]].		'''Klimenti''' ili '''Klementinci''' ([[albanski\|alb.]] ''Këlmend'' i ''Kelmendi''), sjevernoalbansko pleme s područja [[prokletije\|Prokletija]].

	Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge). Od [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije\|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom. U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija\|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija. Jedan se dio katoličkih Klimenata u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, ~~gdje su se~~ do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] ~~pohrvatili~~.<ref>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref>		== Zemljopisni smještaj ==
			Izvorište su im okolica [[Skadar\|Skadra]], gorje [[Prokletije]] i sjeveroistočni dio granice Albanije s Kosovom. Skadar je bio grad kojemu je okružje gravitiralo. Ondje je bilo jako katoličko središte, te su Klimenti u stara vremena postali katolicima.<ref name=Loš>Razgovor Vanje Ratković s Markom Lošem: [https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me Sjećanja “KLIMENTE: Priča o jednom zaboravljenom narodu na Sjeveru Srbije'']. Tropolje.org. nedatirano. Pristupljeno 17. prosinca 2025.</ref>

			Dijelilo se na četiri veća bratstva (Selca, Nikči, Vukli i Boge).<ref name=he/>Od [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] spominju se u izvorima kao mnogobrojno i snažno pleme koje je često ratovalo protiv [[Osmanlije\|Osmanlija]] udružujući se povremeno s [[Crnogorci]]ma, [[Mlečani]]ma i Austrijom.<ref name=he/> [[Arsenije IV. Jovanović Šakabenta]] i skopski nadbiskup [[Mihajlo Suma]] pozvali su Klimente na ustanak protiv Turaka. Akcija je bila usklađena s habsburškim planom. Zbog neuspjeha u ratu i straha od osmanske osvete, pleme se povuklo ka sjeveru.<ref name=Loš/> U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] dolazi do [[islamizacija\|islamizacije]] i iseljavanja s područja Prokletija.<ref name=he/>

			Nema jednolikih podataka tko je od klimentskog plemena prvi stigao u Srijem. Prema jednim vrelima stigli su ratnici i obitelji, a prema drugima da je na sjever pošlo samo 300 najboljih ratnika, koji su se kod Valjeva morali spojiti s habsburškom vojskom i združeno djelovati, ali ih je zatekao sraz s turskim postrojbama iz Bosne. Preživjeli su prešli u Vojnu krajinu, no nije poznat točan broj prvopristiglih. Zna se da je dio Klimenata nije ni stigao do Valjeva, nego je skrenuo ka Rudniku i Avali gdje su se nastanili.<ref name=Loš/>

			Klimente pristigle u Srijeme hasburške su vlasti vodili duž granice, od Zemuna do Srijemske Mitrovice i Morovića. Dobili su graničarsku ulogu čuvanja vojne krajine i nisu imali stalnog boravišta. Jedino su prezimljavali na Šeji, između Nikinaca i Hrtkovaca. Stalno naseljavanje uslijedilo je nakon što se je zapovjednik habsburških postrojba Atanasije Rašković založio za Klimente kod carice [[Marija Terezija\|Marije Terezije]]. Carica ga je uslišila te je za njihovo naseljavanje otkupila zemljište od grofa Koloreda vlastelinstvo na ozemlju Hrtkovaca te ih ondje smjestila, te u Nikince. Manjim dijelom su se naselili u srijemska sela Miškovce, Šašince i Jarak (obitelji Tadić, Selenić). Proces je trajao od naseljavanja [[1755.]] sve do razvojačenja granice u nekoliko valova, 1773. te [[1881.]] s kojom je prestala graničarska služba<ref name=Loš/> odnosno kad je ukinuta Vojna krajina zbog nestanka izravne osmanske granice u Srijemu dok je obližnju BiH vojno zauzela Austro-Ugarska, odnosno taj je kraj ušao u sastav Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Njihov je kraj pripao Srjiemskoj županiji. Pretvaranjem u civilnu tvorevinu, okrenuli su se seljačkom životu, ratarstvu i stočarstvu.<ref name=Loš/>

			Jedan se dio katoličkih Klimenata koji se u prvoj polovici 18. stoljeća doselio u sela [[Hrtkovci\|Hrtkovce]] i [[Nikinci\|Nikince]] u [[Srijem]]u, do kraja [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] se pohrvatio.<ref name=he>[[August Kovačec]] (gl. ur.), Hrvatska enciklopedija, svezak V.: Hu – Km, Leksikografski zavod "Miroslav Kreža", Zagreb, 2003. {{ISBN\|953-6036-35-5}}</ref> Proces asimiliranja se zbio s doseljavanjem Hrvata, Mađara i Nijemaca. Prvo se događalo zbližavanje Klimenata i Hrvata, iz kojeg je slijedio rastući broj mješovitih brakova, čemu je pridonijela svijest i da miješanje unutar male zatvorene zajednice nosi prijetnju od erozije. Poslije brakova s hrvatskim stanovništvom, uslijedili su i miješani brakovi s njemačkim i mađarskim stanovništvom. Na popisu 1890. Klimenti su se većinom izjašnjavali kao Hrvati. U selima gdje su pravoslavci bili većina, kao što su bili [[Jarak]], [[Miškovci]] i [[Šašinci]], Klimenti su se posrbili. <ref name=Loš/>

	==Ime i podrijetlo==		==Ime i podrijetlo==
Redak 16:		Redak 25:
	* [[Branimir Miroslav Cakić]] (Branimir Miroslav Tomlekin), hrvatski književnik		* [[Branimir Miroslav Cakić]] (Branimir Miroslav Tomlekin), hrvatski književnik
	* Osnivač dinastije [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe\|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>		* Osnivač dinastije [[Karađorđevići\|Karađorđevića]] i »otac srpskog naroda« [[Karađorđe\|Đorđe Petrović]] podrijetlom je Klimentinac po djedu Jovan Mršinu Kilmenti.<ref name=dnevno/>
			* [[Nikola Nikić Peko]], sudionik prvog srpskog ustanka, general ruske carske vojske<ref name=Loš/>
			* [[Nikola Nikić]], ministar šumarstva i rudarstva u Kraljevini Jugoslaviji<ref name=Loš/>

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~== Vanjske poveznice ==~~
	*[https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me sjećanja''], Tropolje.org {{napraviti}}

	[[Kategorija:Povijest Albanije]]		[[Kategorija:Povijest Albanije]]
Redak 27:		Redak 36:
	[[Kategorija:Povijest Kosova]]		[[Kategorija:Povijest Kosova]]
	[[Kategorija:Povijest Srbije]]		[[Kategorija:Povijest Srbije]]
			[[Kategorija:Srijem]]

Suradnik10: /* Izvori */

2025-06-01T04:16:26Z

Izvori

←Starija inačica		Inačica od 1. lipanj 2025. u 04:16
Redak 19:		Redak 19:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{izvori}}		{{izvori}}

			== Vanjske poveznice ==
			*[https://www.tropolje.info/zovu-me-sjecanja-klimente-prica-o-jednom-zaboravljenom-narodu-na-sjeveru-srbije/ ''Zovu me sjećanja''], Tropolje.org {{napraviti}}

	[[Kategorija:Povijest Albanije]]		[[Kategorija:Povijest Albanije]]