WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T02:34:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Drugoznačenje2|'''[[sveti Klement]]'''}}
{{Infookvir papa |
| hrvatsko_ime = Sveti Klement I.
| latinsko_ime = Sanctus Clemens I
| slika = San Clemente, Papa, por Juan Correa de Vivar.jpg
| slika_širina = 200px
| papa_od = [[92]].
| papa_do = [[98]].
| prethodnik = [[Anaklet]]
| nasljednik = [[Evarist]]
| datum_rođenja = [[1. stoljeće]]
| mjesto_rođenja = [[Rim]]
| datum_smrti = ''oko'' 98.
| mjesto_smrti = [[Krim]]
| imenjaci = Klement
| svetac = Svetac
| nadnevak proglašenja slugom Božjim =
| nadnevak proglašenja blaženim =
| nadnevak proglašenja svetim =
| slavi se u = [[Rimokatolička Crkva]]<br>[[Luteranska Crkva]]<br>[[Anglikanska Crkva]]<br>[[Pravoslavna Crkva]]
| nadnevak spomendana =[[23. studenog]]
| simboli na slikama toga svetca = sidro, ribe, [[miljokaz]], ključevi, izvor
| zaštitnik =
| glavna svetišta =
| fusnota =
|}}
'''Klement I.''', papa od [[92.]] do [[98]]. Naziva se još i Klement Rimski jer je bio rimljanin židovskog podrijetla<ref>Tomašević, Silvije: ''Pape kroz povijest'', Adamić, Rijeka, 2003., {{ISBN|953-219-111-9}}, str. 68</ref>, a ubraja se među [[Apostolski oci|apostolske oce]]. U [[Katolička Crkva|Katoličkoj]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavnoj Crkvi]] časti se kao [[svetac]]. Od njegovih pisanih djela poznata je [[Klementova poslanica Korinćanima|Poslanica Korinćanima]], dok su mu pripisani i mnogi drugi spisi poput Pseudo-Klementove homilije. Prema predaji koja seže do 9. stoljeća, Klement je podnio mučeništvo [[102.]] godine na [[Krim]]u.

== Identitet ==

Prema [[Tertulijan]]u, oko [[199.]], Crkva u [[Rim]]u držala je da je Klementa zaredio [[sveti Petar]] (''De Praescript.'', xxxii), a [[sveti Jeronim]] tvrdi da je u njegovo doba većina Latina bila "uvjerena da je Klement neposredni nasljednik apostola (Petra)" (''De viris illustr.'', xv). U istom djelu Jeronim tvrdi da je Klement bio četvrti papa. I ostali dokumenti pokazuju veliku nesigurnost o tome kamo smjestiti Klementa. Najstariji popis papa načinio je [[Hegesip]] u doba pape [[Anicet]]a, oko [[160.]] godine. Čini se da je isti popis rabio [[Irenej Lionski]] (''Haer.'', III, iii), potom Julije Afrikanac koji je [[222.]] sastavio svoju kronologiju, autor jedne pjesme protiv [[Marcijan]]a iz 3. ili 4. stoljeća, [[Hipolit Rimski]] koji je nastavio kronologiju do [[234.]] godine, te vjerojatno autor [[Liberijev katalog|Liberijeva kataloga]] iz [[354.]] Ovaj posljednji poslužio je prilikom sastavljanja zbirke ''[[Liber pontificalis]]''. [[Euzebije Cezarejski]] u svome Ljetopisu i u svojoj Crkvenoj povijesti preuzima podatke Julija Afrikanca, no u ovom drugom djelu donekle ih je ispravio. Jeronim prevodi Euzebijev Ljetopis, te nam donosi jedini preostali tekst toga djela. Prema ovim različitim autorima, kronologija prvih papa bila bi sljedeća:

*[[sveti Lino|Lino]], Klement (Hegesip, Epifan, [[Rimski kanon]])
*Lino, [[Anaklet]], Klement (Irenej, Julije Afrikanac, Euzebije)
*Lino, Anaklet, Klement (Jeronim)
*Lino, Klement, Kleto, Anaklet (Hipolit, Liberijev katalog, Liber pontificalis)
*Lino, Klement, Anaklet (Optat, [[Aurelije Augustin]])

Danas svi stručnjaci drže da su Kleto, Anaklet i Anenklet jedna te ista osoba. Anaklet je pogreška u [[latinski jezik|latinskom jeziku]], dok je Kleto umanjenica od Anenklet. Isto tako, opće je mišljenje da je Klement greškom kod nekih autora premješten prije Anakleta, ne bi li se tako pomirilo više tradicija o tome da ga je zaredio Petar ili da je bio [[sveti Pavao|Pavlov]] suvremenik. Nisu također sasvim sigurne ni točne godine početka i svršetka pontifikata, te se može govoriti samo o okvirnim podacima.

[[Origen]] poistovjećuje papu Klementa s pomoćnikom apostola Pavla ([[Poslanica Filipljanima]], 4,3), u čemu ga slijede i Euzebije, Epifanije i Jeronim, no ovaj je Klement vjerojatno bio iz [[Filipi|Filipa]] u [[Makedonija (regija)|Makedoniji]]. Sredinom 19. stoljeća poistovjećivalo se ovog papu s [[konzul]]om Titom Flavijem Klementom iz [[95]]., kojega je dao pogubiti njegov bratić car [[Domicijan]]. No prema drevnim tekstovima to se ne može zaključiti, jer oni potvrđuju da je Klement živio do [[Trajan]]ove vladavine. Vjerojatno je bio slobodnjak ili sin nekog slobodnjaka koji je pripadao carskoj obitelji. Sigurno je poznato da je u [[Neron]]ovoj obitelji bilo mnogo kršćana (usp. [[Poslanica Filipljanima]] 4,22).

== Životopis ==

O Klementovu životu i smrti nije poznato gotovo ništa. O njegovu mučeništvu govori se u apokrifnim spisima što ih je u svojoj zbirci „Patres apostolici“ [[1724.]] objavio Cotelier. Ondje se uz obilje detalja govori o tome kako je Klement obratio Teodoru, ženu Sisinija, [[Nerva|Nervina]] dvorjanika, a potom i samog Sisinija te još 423 osobe na višem položaju. [[Car]] Nerva je stoga prognao papu na [[Krim]], gdje je izveo razna čuda, a mnogi su se ondje obratili na kršćanstvo i izgradili 75 crkava. To je još više izazvalo bijes novog cara [[Trajan]]a koji naređuje da se Klementa baci u [[more]] sa [[sidro]]m privezanim o vratu. Otada se more postupno povlačilo, dok nije otkrilo na čudesan način načinjeno svetište s kostima sveca. Ova je legenda vjerojatno bila poznata već u 4. stoljeću, a zasigurno u 6. stoljeću (Grgur iz Toursa. [[Ćiril i Metod|Sveti Ćiril]] oko [[868.]] na Krimu nailazi na grobnicu s kostima i sidrom, te se proširio glas da je riječ o Klementovim ostacima. Ćiril je te ostatke prenio u [[Rim]], a papa [[Hadrijan II.]] položio ih je zajedno s ostacima [[Ignacije Antiohijski|Ignacija Antiohijskog]] pod glavni [[oltar]] bazilike sv. Klementa u Rimu. Dio legende koji govori prijenosu kostiju vjerojatno je autentičan, no nije sigurna identifikacija samih ostataka. Također prema legendi bazilika sv. Klementa izgrađena je na temeljima njegove obiteljske kuće tri stoljeća nakon njegove smrti.<ref name="Pape kroz povijest">''Pape kroz povijest''</ref>

[[Rufin]] je prvi koji (oko [[400.]] godine) spominje Klementa kao mučenika. Papa [[Zosim]] u jednom pismu afričkim [[biskup]]ima [[417.]] spominje proces i djelomično oslobođenje od krivnje [[hereza|heretika]] Celestija, koji se odvio u bazilici sv. Klementa. Papa kaže da je izabrao tu baziliku upravo stoga što je Klement dao svoj život za pravu vjeru. Oko [[430.]] godine jedan pisac imenom Predestinat te [[sinod]] u Vaisonu iz [[442.]] upisuju Klementa među mučenike.

Suvremeni kritičari drže da je moguća zamjena pape Klementa s mučenikom konzulom Klementom. Ipak, s druge strane, u Rimu ne postoji tradicija o ukopu ovog pape, pa se misli da je ipak umro u progonstvu.

== Štovanje ==

U umjetnosti, papa Klement obično se prikazuje sa sidrom i ribom. Uz ove simbole, uz njega se prikazuje [[miljokaz]], ključevi, izvor koji na njegovu molitvu daje vodu, ili knjiga. [[Rimski martirologij]] donosi ga pod imenom "papa sveti Klement I., mučenik", pod nadnevkom [[23. studenog]], a riječ je o danu kad su njegovi ostaci pokopani u Rimu.

U [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] spomendan sv. Klementa, pape i mučenika, pada [[23. studenog]], a istoga ga se dana spominje i [[Evangelička Crkva]]. U [[pravoslavlje|pravoslavlju]] većina Crkava spominje ga se [[23. studenog]]. U [[Srpska pravoslavna Crkva|Srpskoj pravoslavnoj Crkvi]] štuje se [[25. studenog]] prema [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]].

== Značaj ==
U vrijeme Klementa kršćanstvo se značajno proširilo na istok. Osobito je značajna Klementova reakcija prilikom svađe svećenika u [[Grčka|Grčkoj]], kojom prilikom ih je Klement pozvao na poslušnost čime je praktički uvedeno pravilo kojim se potvrđuje primat rimskoga [[biskup]]a nad svim crkvama u svijetu.<ref name="Pape kroz povijest"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Crkveni oci}}
{{pape}}

[[Kategorija:Pape]]
[[Kategorija:Talijanski sveci]]
[[Kategorija:Crkveni oci|Klement Rimski]]

Klement I. - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica