WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T09:11:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Pyramid of Capitalist System.jpg|thumb|desno|Ilustracija [[Društvena klasa|društvene klase]] iz [[1911.]] godine]]
'''Klasna borba''' je trajan sukob između [[kapitalizam|kapitalističke]] i radničke klase za ekonomsku i političku prevlast.<ref>[http://www.thefreedictionary.com/class+struggle thefreedictionary.com]</ref> Ovaj pojam najznačajnije dolazi do izražaja u filozofiji [[marksizam|marksizma]].

== Teorija ==
Prema marksističkom stajalištu klasna borba je pojava koja se javlja već u samom početku oblikovanja ljudskog društva, uz nastanak klasa, kao izraz suprotnosti njihova ekonomskog položaja i društveno-političkog
interesa. Suprotnosti među društvenim klasama bitno su obilježje sveukupne čovječje povijesti i njena osnovna pokretačka sila. [[Karl Marx|Marx]] i [[Friedrich Engels|Engels]] su pokazali da je sva dosadašnja ljudska [[povijest]], osim prvobitne zajednice, povijest klasnih borbi:
:"Slobodni čovjek i rob, patricij i plebejac, baron i kmet, esnafski majstor i kalfa, ukratko - ugnjetač i ugnjeteni - stajali su jedan prema drugome u stalnoj suprotnosti, vodili neprekidnu, čas skrivenu čas otvorenu borbu koja se uvijek završavala revolucijskim preobražajem cijelog društva ili zajedničkom propašću klasa koje su se borile.<ref>''[[Komunistički manifest]]''</ref>
Iako je klasna borba jedan od osnovnih [[pojam|pojmova]] marksističke sociologije, sam Marx napominje da je ona poznata i građanskim teoretičarima; o njoj govore predstavnici engleske klasične političke ekonomije kao što su A. Smith, [[David Ricardo]] i preteče znanstvenog socijalizma [[Henri Saint-Simon|Saint-Simon]], [[Charles Fourier|Fourier]], Morelly i drugi, a govore o njoj i francuski povjesničari iz doba Restauracije A. Thiery, F. Miguet i F. Guizot. [[znanost|Znanstveni]] smisao pojma klasne borbe, kako ga je definirao Marx, sastoji se u tome što je on dokazao da je postojanje klasa povezano samo s određenim povijesnim fazama razvitka proizvodnje, da klasna borba neminovno vodi [[diktatura proletarijata|diktaturi proletarijata]] te da ova čini samo prijelaz ka prestanku klasne borbe zahvaljujući ukidanju svih klasa i ustanovljenju besklasnog društva.

Klasna borba vodi se uvijek u prvom redu između dviju glavnih klasa nekog [[društvo|društva]], ali u njoj, rukovodeći se svojim posebnim interesima, sudjeluju i sporedne klase. Budući da se često sukobljavaju i interesi različitih slojeva iste eksploatatorske klase, to se klasna borba između eksploatatora i eksploatiranih uvijek isprepleće s borbom između različitih slojeva i frakcija same eksploatatorske klase. Iako je njen korijen prije svega u suprotnosti ekonomskih interesa, ona se odvija na svim područjima društvenog života od [[ekonomija|ekonomije]] i [[politika|politike]] do [[ideologija|ideologije]] i [[kultura|kulture]], poprimajući mnoštvo najrazličitijih oblika. Zato je otkrivanje specifičnosti klasne borbe u društvu nužna pretpostavka za objašnjenje svih važnijih pojava u tom društvu. Osnovni oblici klasne borbe i njihov uzajamni odnos mijenjaju se od jedne društveno-ekonomske formacije do druge. Tako radničkoj klasi u njenoj borbi protiv buržoazije stoji na raspolaganju mnogo veće obilje različitih oblika borbi nego što je stajalo na raspolaganju [[kmetstvo|kmetovima]] i robovima. Kako su robovi i kmetovi bili politički bespravni, to je jedini oblik političke borbe za njih mogao biti oružani ustanak. Radnička klasa, osvajajući postupno jedno političko pravo za drugim, može kombinirati različite oblike mirne i oružane borbe. U programu bivšeg [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] stajalo je primjerice:
:"Radnička se klasa kao rukovodeća društvena snaga probija naprijed u oštrim revolucionarnim i antiimperijalističkim sukobima, kao i u parlamentarnim i drugim, relativno mirnim oblicima borbe."
Ovakva radnička klasa također razvija najraznovrsnije oblike ekonomske i ideološke borbe, za koje su izrabljivane klase ranijih društava bile nesposobne. Ishod klasne borbe zavisi u prvom redu od prirode i uzajamnog odnosa klasa koje se bore. Borba između [[robovlasništvo|robovlasnika i robova]] morala je dovesti do propasti obiju klasa, jer ni robovlasnici ni robovi nisu mogli postati nosioci izgradnje nove, više društvene organizacije rada. Kmetovi također nisu bili kadri izgraditi novu društvenoekonomsku formaciju koja bi zamijenila [[feudalizam]]; tu je ulogu morala preuzeti nova eksploatatorska klasa, [[buržoazija]]. Za razliku od robova i kmetova, prema marksističkom shvaćanju, [[proletarijat]] je takva izrabljivana klasa koja može ne samo srušiti kapitalističko, eksploatatorsko društvo nego i izgraditi novi, viši tip društvene organizacije rada, u kojem će konačno nestati sve klase i klasne razlike, pa i proletarijat kao proletarijat. Da bi mogla ostvariti ovu svoju povijesnu misiju, radnička klasa je prije svega trebala osvojiti političku vlast u državi i uspostaviti diktaturu proletarijata. Zato su ovom osnovnom cilju osvajanju političke vlasti i uspostavljanju diktature proletarijata bili podređeni svi oblici klasne borbe proletarijata u kapitalizmu. Putovi do tog cilja mogu biti vrlo različiti, a i oblici diktature proletarijata mogu biti u različitim zemljama najrazličitiji. Prema bivšem Programu SKJ neposrednu rukovodeću ulogu u ostvarivanju klasne borbe imala je radnička klasa proletarijata. Klasno-politička bit narodne vlasti u bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] teoretski je bila upravo diktatura proletarijata, to jest vlast specifičnog saveza radničke klase, kao rukovodeće društvene snage, s ostalim radnicima.

Prema današnjim gledištima klasna borba je potpuno nestala iz ozbiljne teorijske rasprave čime je u potpunosti potisnuta na marginu.<ref>[http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/ledeni-dah-konsenzusa-i-kapitala/print:true H-Alter.org] Primož Krašovec </ref>
Kritika sustava klasne borbe kaže kako je
:"u socijalizmu postojala klasna borba. Primarno proturječje su i u samoupravljanju ostali odnosi između rada i (društvenog) kapitala. Primarni aspekt klasne borbe odigravao se između birokracije i tehnokracije koje su formirale vladajuću klasu, dok su radnici bili sekundarni aspekt tog proturječja”.<ref>http://www.up-underground.com/wp-content/uploads/2011/04/1718_gal_kirn.pdf preneseno iz studije "Rad i kapital u SFRJ" (Bavčar, Kirn i Korsika 1985.) </ref>

== Literatura ==
* ''Opća enciklopedija JLZ'' svezak 4 Iz-Kzy, Zagreb 1978.

== Izvori ==

{{izvori}}
{{Komunizam}}

[[Kategorija:Komunizam]]

Klasna borba - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica