Klaonica pet - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T02:38:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 02:38
Redak 26:		Redak 26:
	}}		}}

	'''''Klaonica pet ili dječji križarski rat''''' ([[engleski\|eng]]. "'''Slaughterhouse-Five, or The Children's Crusade: A Duty-Dance with Death '''") [[SAD\|američki]] je [[satira\|satirični]] [[ZF]] antiratni [[roman]] koji je [[1969.]] godine napisao [[Kurt Vonnegut]]. Roman, koji sadrži mnoge autobiografske elemente autora koji je i sam bio njemački ratni zarobljenik,<ref name="times">{{~~cite web~~\|title=At Last, Kurt Vonnegut’s Famous Dresden Book \|url=http://www.nytimes.com/1969/03/31/books/vonnegut-slaughterhouse.html?scp=3&sq=kurt%20vonnegut%20slaughterhouse&st=cse \|publisher=[[New York Times]]\|author=Christopher Lehmann-Haupt\|date=31-03-1969\|accessdate=20-09-2010}}</ref> slijedi dobroćudnog i naivnog Billyja Pilgrima koji je tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] zarobljen u [[Njemačka\|Njemačkoj]] te se našao u [[Dresden]]u tijekom [[Bombardiranje Dresdena\|zloglasnog bombardiranja grada]], no posebnost priče je što junak neprestano putuje natrag i naprijed kroz vrijeme nakon otmice [[izvanzemaljci\|izvanzemaljaca]], pa se katkad nađe usred djetinjstva a potom opet u 1960-ima i 1970-ima, razdoblju nakon rata. Struktura romana se stoga u nekim poglavljima vrti u krug, tako da jedan događaj nadopunjuje drugi.		'''''Klaonica pet ili dječji križarski rat''''' ([[engleski\|eng]]. "'''Slaughterhouse-Five, or The Children's Crusade: A Duty-Dance with Death '''") [[SAD\|američki]] je [[satira\|satirični]] [[ZF]] antiratni [[roman]] koji je [[1969.]] godine napisao [[Kurt Vonnegut]]. Roman, koji sadrži mnoge autobiografske elemente autora koji je i sam bio njemački ratni zarobljenik,<ref name="times">{{Citiranje weba\|title=At Last, Kurt Vonnegut’s Famous Dresden Book \|url=http://www.nytimes.com/1969/03/31/books/vonnegut-slaughterhouse.html?scp=3&sq=kurt%20vonnegut%20slaughterhouse&st=cse \|publisher=[[New York Times]]\|author=Christopher Lehmann-Haupt\|date=31-03-1969\|accessdate=20-09-2010}}</ref> slijedi dobroćudnog i naivnog Billyja Pilgrima koji je tijekom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] zarobljen u [[Njemačka\|Njemačkoj]] te se našao u [[Dresden]]u tijekom [[Bombardiranje Dresdena\|zloglasnog bombardiranja grada]], no posebnost priče je što junak neprestano putuje natrag i naprijed kroz vrijeme nakon otmice [[izvanzemaljci\|izvanzemaljaca]], pa se katkad nađe usred djetinjstva a potom opet u 1960-ima i 1970-ima, razdoblju nakon rata. Struktura romana se stoga u nekim poglavljima vrti u krug, tako da jedan događaj nadopunjuje drugi.

	Moderna knjižnica stavila je "Klaonicu pet" na 18. mjesto na listi 100 najboljih romana 20. stoljeća<ref>{{~~cite web~~\|title=100 Best Novels\|url=http://www.randomhouse.com/modernlibrary/100bestnovels.html\|publisher=The Modern Library\|author=\|date=2007\|accessdate=20-09-2010}}</ref> a Radcliffe Publishing Course na 29. mjesto.<ref>{{~~cite web~~\|title=The Century's Top 100 novels\|url=http://www.lesekost.de/kanon/HHL102.htm\|publisher=Radcliffe Publishing Course \|author=\|date=21-07-1998\|accessdate=20-09-2010}}</ref> Lev Grossman i Richard Lacayo su za "[[Time (časopis)\|Time]]" stavili roman na listu 100 najboljih književnih djela na engleskom jeziku od 1923. do danas.<ref>{{~~cite web~~\|title=All Time 100 Novels: Slaughterhouse Five (1969), by Kurt Vonnegut\|url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1951793_1951945_1952664,00.html \|publisher=TIME \|author=Lev Grossman\|date=16-10-2005 \|accessdate=20-09-2010}}</ref> Po knjizi je [[1972.]] snimljen [[Klaonica pet (1972)\|istoimeni film]] koji je režirao [[George Roy Hill]]<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0069280/ Slaughterhouse-Five (1972)]; [[Internet Movie Database]]</ref>, ali koji nije dosegnuo razinu popularnosti romana.		Moderna knjižnica stavila je "Klaonicu pet" na 18. mjesto na listi 100 najboljih romana 20. stoljeća<ref>{{Citiranje weba\|title=100 Best Novels\|url=http://www.randomhouse.com/modernlibrary/100bestnovels.html\|publisher=The Modern Library\|author=\|date=2007\|accessdate=20-09-2010}}</ref> a Radcliffe Publishing Course na 29. mjesto.<ref>{{Citiranje weba\|title=The Century's Top 100 novels\|url=http://www.lesekost.de/kanon/HHL102.htm\|publisher=Radcliffe Publishing Course \|author=\|date=21-07-1998\|accessdate=20-09-2010}}</ref> Lev Grossman i Richard Lacayo su za "[[Time (časopis)\|Time]]" stavili roman na listu 100 najboljih književnih djela na engleskom jeziku od 1923. do danas.<ref>{{Citiranje weba\|title=All Time 100 Novels: Slaughterhouse Five (1969), by Kurt Vonnegut\|url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1951793_1951945_1952664,00.html \|publisher=TIME \|author=Lev Grossman\|date=16-10-2005 \|accessdate=20-09-2010}}</ref> Po knjizi je [[1972.]] snimljen [[Klaonica pet (1972)\|istoimeni film]] koji je režirao [[George Roy Hill]]<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0069280/ Slaughterhouse-Five (1972)]; [[Internet Movie Database]]</ref>, ali koji nije dosegnuo razinu popularnosti romana.
	== Radnja ==		== Radnja ==
	{{spoiler}}		{{spoiler}}
Redak 44:		Redak 44:
	Drugom prilikom, autor čak sam sebe navodi u radnji: "''Billy pogleda u nužnik. Jadikovanje je dopiralo od tamo. Mjesto je bilo krcato Amerikancima koji su skinuli gaće. Od gozbe u znak dobrodošlice dobili su vulkanske proljeve. Jedan Amerikanac u blizini Billyja, kukao je da je izbacio sve osim mozga. Trenutak kasnije, reče: - Evo, izlazi, evo izlazi. - Mislio je na svoj mozak. To sam ja. To sam bio ja. To je bio pisac ove knjige''." Također, prisutni su mnogi [[humor]]istični elementi u radnji, čak i u ozbiljnim situacijama. U drugom poglavlju tako piše: "''Kao član posade topa, pomogao je da se u bijesu ispali jedan metak - iz protutenkovskog topa kalibra 57 milimetara. Top je proizveo zvuk cijepanja, kao da se povlači cip na šlicu Svemogućeg Gospoda.''"		Drugom prilikom, autor čak sam sebe navodi u radnji: "''Billy pogleda u nužnik. Jadikovanje je dopiralo od tamo. Mjesto je bilo krcato Amerikancima koji su skinuli gaće. Od gozbe u znak dobrodošlice dobili su vulkanske proljeve. Jedan Amerikanac u blizini Billyja, kukao je da je izbacio sve osim mozga. Trenutak kasnije, reče: - Evo, izlazi, evo izlazi. - Mislio je na svoj mozak. To sam ja. To sam bio ja. To je bio pisac ove knjige''." Također, prisutni su mnogi [[humor]]istični elementi u radnji, čak i u ozbiljnim situacijama. U drugom poglavlju tako piše: "''Kao član posade topa, pomogao je da se u bijesu ispali jedan metak - iz protutenkovskog topa kalibra 57 milimetara. Top je proizveo zvuk cijepanja, kao da se povlači cip na šlicu Svemogućeg Gospoda.''"

	Neke od glavnih tema radnje su [[slobodna volja]],<ref>{{~~cite web~~\|title=The Themes of Slaughterhouse-Five \|url=http://www.123helpme.com/view.asp?id=19267 \|publisher= \|author=\|date= \|accessdate=20-09-2010}}</ref> [[fatalizam]], posljedice ratnih strahota te maštanje i bijeg u neki ljepši svijet fantazije. Primjerice, dok je bio u umobolnici, Billy je upoznao Eliota Rosewatera koji ga je upoznao sa eskapističkim ZF romanima. "''Rosewater je jednom prilikom rekao Billyju zanimljivu stvar o jednoj knjizi koja nije spadala u znanstvenu fantastiku. Rekao je da se sve što se može znati o životu nalazi u knjizi "[[Braća Karamazovi]]" od Dostojevskog. - Ali to više nije dovoljno - reče Rosewater.''"		Neke od glavnih tema radnje su [[slobodna volja]],<ref>{{Citiranje weba\|title=The Themes of Slaughterhouse-Five \|url=http://www.123helpme.com/view.asp?id=19267 \|publisher= \|author=\|date= \|accessdate=20-09-2010}}</ref> [[fatalizam]], posljedice ratnih strahota te maštanje i bijeg u neki ljepši svijet fantazije. Primjerice, dok je bio u umobolnici, Billy je upoznao Eliota Rosewatera koji ga je upoznao sa eskapističkim ZF romanima. "''Rosewater je jednom prilikom rekao Billyju zanimljivu stvar o jednoj knjizi koja nije spadala u znanstvenu fantastiku. Rekao je da se sve što se može znati o životu nalazi u knjizi "[[Braća Karamazovi]]" od Dostojevskog. - Ali to više nije dovoljno - reče Rosewater.''"

	Svojedobno, "Klaonica pet" je nominirana za [[nagrada Hugo\|nagradu Hugo]] i za [[nagrada Nebula\|nagradu Nebula]] u kategoriji najboljeg ZF romana. Međutim, nagrade je pobrala [[Ursula K. Le Guin]] za svoj roman "[[Lijeva ruka tame]]".		Svojedobno, "Klaonica pet" je nominirana za [[nagrada Hugo\|nagradu Hugo]] i za [[nagrada Nebula\|nagradu Nebula]] u kategoriji najboljeg ZF romana. Međutim, nagrade je pobrala [[Ursula K. Le Guin]] za svoj roman "[[Lijeva ruka tame]]".

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-11T12:54:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 12:54
Redak 48:		Redak 48:
	Svojedobno, "Klaonica pet" je nominirana za [[nagrada Hugo\|nagradu Hugo]] i za [[nagrada Nebula\|nagradu Nebula]] u kategoriji najboljeg ZF romana. Međutim, nagrade je pobrala [[Ursula K. Le Guin]] za svoj roman "[[Lijeva ruka tame]]".		Svojedobno, "Klaonica pet" je nominirana za [[nagrada Hugo\|nagradu Hugo]] i za [[nagrada Nebula\|nagradu Nebula]] u kategoriji najboljeg ZF romana. Međutim, nagrade je pobrala [[Ursula K. Le Guin]] za svoj roman "[[Lijeva ruka tame]]".

	Pred kraj romana, Vonnegut je naveo da je tijekom bombardiranja Dresdena ubijeno preko 135,000 ljudi,<ref name="times"/> međutim najnovija neovisna istraživanja su potvrdila da je taj broj bio pretjeran te da je stvaran broj žrtava vjerojatno negdje između 18,000 i 25,000.<ref name="Landeshauptstadt Dresden">{{~~Cite web~~\|url= http://www.dresden.de/media/pdf/presseamt/Erklaerung_Historikerkommission.pdf\|title= Erklärung der Dresdner Historikerkommission zur Ermittlung der Opferzahlen der Luftangriffe auf die Stadt Dresden am 13./14. Februar 1945\|author= Landeshauptstadt Dresden\|date= 1 October 2008\|work= \|publisher= Landeshauptstadt Dresden\|accessdate=13 February 2010}}</ref>		Pred kraj romana, Vonnegut je naveo da je tijekom bombardiranja Dresdena ubijeno preko 135,000 ljudi,<ref name="times"/> međutim najnovija neovisna istraživanja su potvrdila da je taj broj bio pretjeran te da je stvaran broj žrtava vjerojatno negdje između 18,000 i 25,000.<ref name="Landeshauptstadt Dresden">{{Citiranje weba\|url= http://www.dresden.de/media/pdf/presseamt/Erklaerung_Historikerkommission.pdf\|title= Erklärung der Dresdner Historikerkommission zur Ermittlung der Opferzahlen der Luftangriffe auf die Stadt Dresden am 13./14. Februar 1945\|author= Landeshauptstadt Dresden\|date= 1 October 2008\|work= \|publisher= Landeshauptstadt Dresden\|accessdate=13 February 2010}}</ref>

	==Vidi također==		==Vidi također==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T21:23:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infobox knjiga
| naziv = Klaonica pet
| naziv_izvornika = Slaughterhouse-Five, or The Children's Crusade: A Duty-Dance with Death
| prijevod =
| slika = [[Datoteka:Slaughterhouse-Five (first edition) - Kurt Vonnegut.jpg|thumb]]
| opis_slike = Naslovnica prvog izdanja
| autor = [[Kurt Vonnegut]]
| ilustrator =
| dizajn korica =
| država = [[SAD]]
| jezik = [[engleski]]
| žanr = [[Satira]], [[ZF]], [[drama]], antiratni
| vrsta_djela = roman
| izdavač = {{ZD|S|SAD}} Dell
| datum_izdanja = [[1969.]]
| vrsta_korica = tvrde i meke
| broj_stranica = 157
| pripovjedač =
| gledište =
| vrijeme_radnje =
| mjesto_radnje =
| glavni_lik = Billy Pilgrim
| vrhunac =
| teme =
| isbn = {{ISBN|0-385-31208-3}}
}}

'''''Klaonica pet ili dječji križarski rat''''' ([[engleski|eng]]. "'''Slaughterhouse-Five, or The Children's Crusade: A Duty-Dance with Death '''") [[SAD|američki]] je [[satira|satirični]] [[ZF]] antiratni [[roman]] koji je [[1969.]] godine napisao [[Kurt Vonnegut]]. Roman, koji sadrži mnoge autobiografske elemente autora koji je i sam bio njemački ratni zarobljenik,<ref name="times">{{cite web|title=At Last, Kurt Vonnegut’s Famous Dresden Book |url=http://www.nytimes.com/1969/03/31/books/vonnegut-slaughterhouse.html?scp=3&sq=kurt%20vonnegut%20slaughterhouse&st=cse |publisher=[[New York Times]]|author=Christopher Lehmann-Haupt|date=31-03-1969|accessdate=20-09-2010}}</ref> slijedi dobroćudnog i naivnog Billyja Pilgrima koji je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] zarobljen u [[Njemačka|Njemačkoj]] te se našao u [[Dresden]]u tijekom [[Bombardiranje Dresdena|zloglasnog bombardiranja grada]], no posebnost priče je što junak neprestano putuje natrag i naprijed kroz vrijeme nakon otmice [[izvanzemaljci|izvanzemaljaca]], pa se katkad nađe usred djetinjstva a potom opet u 1960-ima i 1970-ima, razdoblju nakon rata. Struktura romana se stoga u nekim poglavljima vrti u krug, tako da jedan događaj nadopunjuje drugi.

Moderna knjižnica stavila je "Klaonicu pet" na 18. mjesto na listi 100 najboljih romana 20. stoljeća<ref>{{cite web|title=100 Best Novels|url=http://www.randomhouse.com/modernlibrary/100bestnovels.html|publisher=The Modern Library|author=|date=2007|accessdate=20-09-2010}}</ref> a Radcliffe Publishing Course na 29. mjesto.<ref>{{cite web|title=The Century's Top 100 novels|url=http://www.lesekost.de/kanon/HHL102.htm|publisher=Radcliffe Publishing Course |author=|date=21-07-1998|accessdate=20-09-2010}}</ref> Lev Grossman i Richard Lacayo su za "[[Time (časopis)|Time]]" stavili roman na listu 100 najboljih književnih djela na engleskom jeziku od 1923. do danas.<ref>{{cite web|title=All Time 100 Novels: Slaughterhouse Five (1969), by Kurt Vonnegut|url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1951793_1951945_1952664,00.html |publisher=TIME |author=Lev Grossman|date=16-10-2005 |accessdate=20-09-2010}}</ref> Po knjizi je [[1972.]] snimljen [[Klaonica pet (1972)|istoimeni film]] koji je režirao [[George Roy Hill]]<ref>[http://www.imdb.com/title/tt0069280/ Slaughterhouse-Five (1972)]; [[Internet Movie Database]]</ref>, ali koji nije dosegnuo razinu popularnosti romana.
== Radnja ==
{{spoiler}}
U prologu, autor govori da se u romanu "sve ovo doista dogodilo. Manje-više." Potom navodi kako je svojoj djeci govorio da nikada ne smiju ubijati ljude te da se vratio u [[Dresden]] [[1967.]] sa starim ratnim prijateljom Bernardom V. O'Hareom te mu ispričao da piše knjigu o njihovim dogodovštinama tijekom rata. U njegovom domu, njegova supruga Mary O'Hare je bila nervozna sve dok ju autor nije upitao što joj je. Onda mu je rekla da su oni tada "još bili djeca" i da ne želi da napiše neki "roman za odrasle u kojima će ih glumiti [[Frank Sinatra]] i [[John Wayne]] ili neki od drugih bajnih, ratoljubivih, prljavih matoraca", na što joj je autor obećao da će ju poslušati i dodati u naslov romana "[[dječji križarski rat]]" kako bi naglasio morbidnost svega.

U drugom poglavlju potom započinje radnja romana: '''Billy Pilgrim''' je čovjek koji se "otkačio" iz vremena: zaspao je kao starac a probudio se na dan svojeg vjenčanja. Rodio se u Ilijumu, država [[New York]], [[1922.]], te živio razmjerno normalan život kao optičar sve dok nije preživio avionsku nesreću [[1968.]] te na radio stanici priznao da ga je još 1967. oteo [[NLO]] sa planeta Tralfamador gdje su mu vanzemaljci iz [[četvrta dimenzija|četvrte dimenzije]] objasnili da su svi prošli, sadašnji i budući trenuci uvijek postojali te da ih oni mogu sve pogledati odjednom jer je za njih vrijeme relativan pojam. Oni vide ljude kao stonogu koja počinje kao beba a zvaršava kao starac te mogu izabrati bilo koji trenutak u vremenu kako bi ga vidjeli. Odveli su ga na neko vrijeme na njihov planet te ga stavili u zološki vrt gdje je zajedno sa '''Montanom Wildhack''' dobio dijete. Nakon radio objave, Billyjeva kćer '''Barbara''' zaključi da je on izgubio zdravi razum. Ipak, on i dalje tvrdi da se u jednom trenutku malo nađe u [[1945.]], pa u [[1955.]] pa u 1963. godini. Pošto tako putuje, Billy se ponovno prisjeti kako ga je otac šokirao kada ga je kao malog dječaka bacio u dubok bazen te kako se kao odrasli čovjek oženio za '''Valenciju Merble''', debelu ali bogatu kćer optičara koji mu je osigurao lagodan život. Njihov sin otišao je boriti se u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]]. Valencija je pak poginula kada ga je u žurbi otišla posjetiti u bolnicu nakon njegove avionske nesreće.
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1994-041-07, Dresden, zerstörtes Stadtzentrum.jpg|desno|mini|250px|Dresden nakon bombardiranja]]
U nekoliko navrata, Billy se ponovno vrati u razdoblje dok je još bio šeprtljavi mladić u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Tamo je po zimi šetao sa dvojicom izviđača i neuglednim, debelim '''Roladnom Wearyjem''' koji ga nije podnosio ali je smišljao kako će napisati slavni roman o njihovim zgodama kao "Trojici mušketira". Kada ih uhvate [[Nijemci|njemački]] vojnici, upucaju izviđače a Rolanda i Billyja stave u vagon pun američkih vojnika. Prilikom prijevoza, Roland umire od [[gangrena|gangrene]] na nogama te natjera zarobljenika '''Paula Lazzaroa''' da mu obeća da će se osvetiti Billyju. Ovaj mu to obeća, no ni sam ne zna kako Billy uopće izgleda. Stigavši u [[sabirni logor]], upoznaju starijeg i iskusnijeg vojnika '''Edgara Derbyja''', koji će kasnije biti strijeljan jer je ukrao čajnik. Naknadno, Nijemci ih transportiraju u Dresden, u "Klaonicu pet" koja je prenamijenjena u prostoriju za ratne zarobljenike. Tamo sretnu '''Howarda W. Campbella, Jr.''', američkog [[nacizam|nacista]] koji ih pokuša nagovoriti da stanu na njemačku stranu, no Edgar mu se usprotivi. Dresden je bio pošteđen ratnih razaranja sve do [[13. veljače]] 1945. kada su savezničke sile izvršile [[Bombardiranje Dresdena|strahovito bombradiranje]] koje je gotovo uništilo cijeli grad. Billy i ostali zarobljenici su preživjeli jer su bili u bunkeru zgrade. Nakon rata, Billy je vraćen natrag u Ameriku.

Vrativši se natrag u sadašnjost, upoznaje slavnog pisca ZF romana Kilgorea Trouta sa kojim se sprijatelji. Jednom prilikom, dok je bio izgubljen, Billy u New Yorku svrati u knjižaru i pronađe par Troutovih knjiga, te se sjeti da ih je već pročitao: jedna je o čovjeku kojeg su vanzemaljci oteli i stavili u zološki vrt sa jednom glumicom na njihovom planetu a druga je o putniku kroz vrijeme. Na kraju, Billy se vrati u svoj najdraži trenutak u životu, kada je mirno spavao u kočiji nakon završetka rata i čuo pjev ptica.

==Struktura romana i prijem==
Roman je pisan u vrlo inovativnom stilu. U prologu sam autor govori o tome kako je pisao knjigu te sa kojim se problemima sreo, a tamo čak navodi početak i kraj romana: "''Sad sam završio svoju ratnu knjigu. Sljedeća koju ću napisati biti će mačji kašalj. Ova je promašaj, i morala je biti, jer ju je napisao stup soli. Počinje ovako: 'Čujte: Billy Pilgrim se otkačio iz vremena.' A završava ovako: 'Ćiju-ćiju-ći?'''". To su doista prve i zadnje riječi radnje romana.

Drugom prilikom, autor čak sam sebe navodi u radnji: "''Billy pogleda u nužnik. Jadikovanje je dopiralo od tamo. Mjesto je bilo krcato Amerikancima koji su skinuli gaće. Od gozbe u znak dobrodošlice dobili su vulkanske proljeve. Jedan Amerikanac u blizini Billyja, kukao je da je izbacio sve osim mozga. Trenutak kasnije, reče: - Evo, izlazi, evo izlazi. - Mislio je na svoj mozak. To sam ja. To sam bio ja. To je bio pisac ove knjige''." Također, prisutni su mnogi [[humor]]istični elementi u radnji, čak i u ozbiljnim situacijama. U drugom poglavlju tako piše: "''Kao član posade topa, pomogao je da se u bijesu ispali jedan metak - iz protutenkovskog topa kalibra 57 milimetara. Top je proizveo zvuk cijepanja, kao da se povlači cip na šlicu Svemogućeg Gospoda.''"

Neke od glavnih tema radnje su [[slobodna volja]],<ref>{{cite web|title=The Themes of Slaughterhouse-Five |url=http://www.123helpme.com/view.asp?id=19267 |publisher= |author=|date= |accessdate=20-09-2010}}</ref> [[fatalizam]], posljedice ratnih strahota te maštanje i bijeg u neki ljepši svijet fantazije. Primjerice, dok je bio u umobolnici, Billy je upoznao Eliota Rosewatera koji ga je upoznao sa eskapističkim ZF romanima. "''Rosewater je jednom prilikom rekao Billyju zanimljivu stvar o jednoj knjizi koja nije spadala u znanstvenu fantastiku. Rekao je da se sve što se može znati o životu nalazi u knjizi "[[Braća Karamazovi]]" od Dostojevskog. - Ali to više nije dovoljno - reče Rosewater.''"

Svojedobno, "Klaonica pet" je nominirana za [[nagrada Hugo|nagradu Hugo]] i za [[nagrada Nebula|nagradu Nebula]] u kategoriji najboljeg ZF romana. Međutim, nagrade je pobrala [[Ursula K. Le Guin]] za svoj roman "[[Lijeva ruka tame]]".

Pred kraj romana, Vonnegut je naveo da je tijekom bombardiranja Dresdena ubijeno preko 135,000 ljudi,<ref name="times"/> međutim najnovija neovisna istraživanja su potvrdila da je taj broj bio pretjeran te da je stvaran broj žrtava vjerojatno negdje između 18,000 i 25,000.<ref name="Landeshauptstadt Dresden">{{Cite web|url= http://www.dresden.de/media/pdf/presseamt/Erklaerung_Historikerkommission.pdf|title= Erklärung der Dresdner Historikerkommission zur Ermittlung der Opferzahlen der Luftangriffe auf die Stadt Dresden am 13./14. Februar 1945|author= Landeshauptstadt Dresden|date= 1 October 2008|work= |publisher= Landeshauptstadt Dresden|accessdate=13 February 2010}}</ref>

==Vidi također==
*[[Kvaka 22]]
*[[Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu]]

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.vonnegut.com/ Službena stranica Kurta Vonneguta]
* [http://www.bbc.co.uk/worldservice/specials/133_wbc_archive_new/page6.shtml Kurt Vonnegut razgovara o "Klaonici pet"] na BBC-u

[[Kategorija:Američka književnost]]
[[Kategorija:Književnost 20. stoljeća]]
[[Kategorija:Humoristični romani]]
[[Kategorija:Američki romani]]