WikiSysop: bnz

2022-03-18T20:52:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 20:52
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kino klub Split'''-->'''~~Kino klub Split''', kinematografski klub iz [[Split]]a.		Kino klub Split''', kinematografski klub iz [[Split]]a.

	Djelovanje Kino kluba Split, osnovanog [[27. ožujka]] [[film u 1952.\|1952.]] godine, u javnosti je prepoznato kao jedna od izvornih odrednica u povijesti hrvatske neprofesijske i alternativne [[kinematografija\|kinematografije]]. U šest desetljeća postojanja, u produkciji Kino kluba Split realizirano je preko 600 kratkometražnih uradaka, od toga oko 290 na filmskoj vrpci.		Djelovanje Kino kluba Split, osnovanog [[27. ožujka]] [[film u 1952.\|1952.]] godine, u javnosti je prepoznato kao jedna od izvornih odrednica u povijesti hrvatske neprofesijske i alternativne [[kinematografija\|kinematografije]]. U šest desetljeća postojanja, u produkciji Kino kluba Split realizirano je preko 600 kratkometražnih uradaka, od toga oko 290 na filmskoj vrpci.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T05:14:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kino klub Split''', kinematografski klub iz [[Split]]a.

Djelovanje Kino kluba Split, osnovanog [[27. ožujka]] [[film u 1952.|1952.]] godine, u javnosti je prepoznato kao jedna od izvornih odrednica u povijesti hrvatske neprofesijske i alternativne [[kinematografija|kinematografije]]. U šest desetljeća postojanja, u produkciji Kino kluba Split realizirano je preko 600 kratkometražnih uradaka, od toga oko 290 na filmskoj vrpci.

U prostorijama kluba, čije su se adrese mijenjale tijekom povijesti, do današnje u Domu mladih, Ulica slobode 28 u Splitu, kroz filmske tečajeve svoja prva znanja o filmu su sticale mnoge generacije. Vlastite filmove je s većim ili manjim uspjehom radilo preko stotinu autora. Na brojnim smotrama, revijama i festivalima neprofesijskog i alternativnog filma kod kuće i u inozemstvu, Klub je mnogo puta nagrađivan, uvrstivši se tako među najproduktivnije i najuspješnije klubove u Hrvatskoj. U Klubu su se, kao po nekom pravilnom rasporedu, formiralo pet filmskih generacija autora i autorica.

Same osnivače, one koji su Klub stvorili i djelovali 50-ih godina te realizirali dva filma, nazvati ćemo prvom generacijom (Božidar Darko Domić, Mladen Nožica, Mate Bogdanović...).
60-ih godina dolazi druga, "zlatna generacija", koja je u povijesti Kluba ostavila duboki trag, po broju filmova, nagradama, ali najviše uvaženim estetskim postulatima gledanja na film. [[Ivan Martinac]], [[Lordan Zafranović]], [[Ante Verzotti]], [[Vjekoslav Nakić]], [[Andrija Pivčević]], [[Ranko Kursar]], [[Martin Crvelin]], [[Mihovil Drušković]] i [[Krešimir Buljević]], iako međusobno različitih senzibiliteta uspjeli su svojim odnosom kreirati filmove prepoznatljive forme nazvane "[[Splitska škola filma|splitska škola]]" filma.
70-ih godina se javlja generacija koja, nakon očekivanog prelaska autora iz 60-ih u profesionalni film, na tragu prethodnika, nastavlja autorski pristup estetici i poimanju filmske umjetnosti ([[Branko Karabatić]], [[Dušan Tasić]], [[Ivica Bošnjak]], [[Joško Bojić]]...).
U drugoj polovici 80-ih dolazi četvrta generacija koja, ne narušavajući logičan razvoj, kontinuitet i opću prepoznatljivost splitske filmske škole, ipak donosi nešto novo, te brojnošću autora i filmova, ravnopravno stoji uz bok svojim prethodnicima ([[Žare Batinović]], [[Luka Bezić]], [[Petar Fradelić]], [[Zdravko Mustać]], [[Boris Poljak]], [[Dasen Štambuk]]...).
Nadolazeća video tehnika 90-ih u klubu nailazi na veliki otpor, a ubrzo klub ostaje bez članova, financijske podrške i prostora. Nekolicina članova i u tom periodu uspjeva realizirati radove na video formatu ([[Alen Soldo]], Jurčević, Maleš).

Danas svjedočimo trenutku potpune transformacije sustava u kojem su nekada djelovale grupe autora s prepoznatljivim izričajem u multifunkcionalan sustav s brojnim članovima čije djelovanje ne mora uvijek biti povezano, uvjerenja ponekad različita, a poetike čak sasvim oprečne. Ipak, ono što članove vezuje je uzajamna solidarnost i zajednički ideološki svjetonazor: besplatna oprema, edukacija i autorska sloboda. Usprkos brojnim preprekama, još jednom su članovi izgradili infrastrukturu, uredili prostore, pojačali programe, pobrinuli se za arhiv i povezali s prethodnim generacijama. Suradnje, koprodukcije i partnerstva sve su češće i postale su klupska svakodnevnica. Članovi se filmom mogu baviti amaterski, profesionalno i rekreativno, mogu osmišljavati i predlagati vlastite programe, a klub teži postati regionalni audiovizualni centar. Nova generacija autora i autorica ([[Igor Lušić]], [[Jere Gruić]], [[Andrija Mardešić]], [[Igor Jelinović]], [[Tonći Gaćina]], [[Jurica Cukar]], [[Sunčica Fradelić]], [[Ivan Perić]] i mnogi drugi) artikulirala i nastavlja artikulirati svoje djelovanje kroz jezik audio-vizualnih medija suvereno i jasno, te se dobro plasira po domaćim i međunarodnim festivalima i različitim platformama za prikazivanje filmova.

Član kluba bio je poznati hrvatski olimpijac i legenda hrvatskog športa [[Duje Bonačić]], zahvaljujući čijem je snimateljskom radu stvorena bogata filmska arhiva povijesti [[Veslački klub Gusar Split|VK Gusara]].<ref name="Dalmatinski portal">P.I.: [https://dalmatinskiportal.hr/sport/tuzna-vijest-umro-je-duje-bonacic--najstariji-hrvatski-olimpijac/57721 ''TUŽNA VIJEST Umro je Duje Bonačić, najstariji hrvatski olimpijac ''] Dalmatinski portal. 24. siječnja 2020. Pristupljeno 28. siječnja 2020.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.kinoklubsplit.hr/ Kino klub Split -- Službena stranica]
* [http://www.kinoklubsplit.hr/wp-content/uploads/2009/05/Split-Film-School-60-years-of-Cine-Club-Split.pdf Splitska škola filma - 60 godina Kino kluba Split]

[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Hrvatska filmska umjetnost]]
[[Kategorija:Filmska umjetnost u Splitu]]

Kino klub Split - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica