<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kineska_umjetnost</id>
	<title>Kineska umjetnost - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kineska_umjetnost"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kineska_umjetnost&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-04T03:25:31Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kineska_umjetnost&amp;diff=640632&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Zamjena teksta - &#039;{{Portal Likovna umjetnost}}&#039; u &#039;&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kineska_umjetnost&amp;diff=640632&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-01-14T00:04:49Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;{{Portal Likovna umjetnost}}&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:04&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l5&quot;&gt;Redak 5:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 5:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Liu Ding.jpg|mini|lijevo|&amp;lt;center&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;Brončana posuda s licem zvijeri&amp;#039;&amp;#039; (兽面扁足鼎) iz rane [[Shang]] dinastije, 1600. - 1350. pr. Kr.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Liu Ding.jpg|mini|lijevo|&amp;lt;center&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;Brončana posuda s licem zvijeri&amp;#039;&amp;#039; (兽面扁足鼎) iz rane [[Shang]] dinastije, 1600. - 1350. pr. Kr.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{Portal Likovna umjetnost}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Terrakottaarmén.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;[[Vojska terakota]] prvog kineskog cara Qina.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Terrakottaarmén.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;[[Vojska terakota]] prvog kineskog cara Qina.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Najstariji tragovi ljudskog prebivanja u Kini potječu iz [[paleolit]]ika ([[Pekinški čovjek]], &amp;#039;&amp;#039;Sinanthropus pekinesis&amp;#039;&amp;#039;), a već u 3. tisućljeću prije Krista razvijene su uz more  na sjeveru i jugu [[neolit]]ske kulture. Tek početkom 20. st. se otkrilo da je Kina imala jako razvijenu kulturu u [[Kameno doba|kamenom dobu]]. U nizu nalazišta u gradu [[Yanshao]] (仰韶文化, pokrajina [[Gansu]]) otkriveno je mnogo ostataka bogato obojenog glinenog posuđa i kamenog alata.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Najstariji tragovi ljudskog prebivanja u Kini potječu iz [[paleolit]]ika ([[Pekinški čovjek]], &amp;#039;&amp;#039;Sinanthropus pekinesis&amp;#039;&amp;#039;), a već u 3. tisućljeću prije Krista razvijene su uz more  na sjeveru i jugu [[neolit]]ske kulture. Tek početkom 20. st. se otkrilo da je Kina imala jako razvijenu kulturu u [[Kameno doba|kamenom dobu]]. U nizu nalazišta u gradu [[Yanshao]] (仰韶文化, pokrajina [[Gansu]]) otkriveno je mnogo ostataka bogato obojenog glinenog posuđa i kamenog alata.  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kineska_umjetnost&amp;diff=354476&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kineska_umjetnost&amp;diff=354476&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-29T04:43:35Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{Commonscat(.*?)}} +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 29. studeni 2021. u 04:43&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l154&quot;&gt;Redak 154:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 154:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Vanjske poveznice==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;==Vanjske poveznice==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{Commonscat}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.art-virtue.com/history/index.htm Povijest kineske kaligrafije, slikarstva i pečata.]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.art-virtue.com/history/index.htm Povijest kineske kaligrafije, slikarstva i pečata.]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.chinapage.com/china.html Krasna Kina - Kineska umjetnost i književnost.]  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.chinapage.com/china.html Krasna Kina - Kineska umjetnost i književnost.]  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kineska_umjetnost&amp;diff=58448&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kineska_umjetnost&amp;diff=58448&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-25T03:07:22Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kineska umjetnost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Greatwall-SA3.jpg|mini|300px|&amp;lt;center&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;[[Kineski zid]]&amp;#039;&amp;#039; je najveća ljudska tvorevina na svijetu.]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kineska umjetnost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (na [[Kineski jezik|kineskom]]: 中國藝術/中国艺术) je umjetnička produkcija [[Kinezi|Kineza]] i naroda koji danas žive u [[Kina|Narodnoj Republici Kini]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Predcarska Kina==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Liu Ding.jpg|mini|lijevo|&amp;lt;center&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;Brončana posuda s licem zvijeri&amp;#039;&amp;#039; (兽面扁足鼎) iz rane [[Shang]] dinastije, 1600. - 1350. pr. Kr.]]&lt;br /&gt;
{{Portal Likovna umjetnost}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Terrakottaarmén.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;[[Vojska terakota]] prvog kineskog cara Qina.]]&lt;br /&gt;
Najstariji tragovi ljudskog prebivanja u Kini potječu iz [[paleolit]]ika ([[Pekinški čovjek]], &amp;#039;&amp;#039;Sinanthropus pekinesis&amp;#039;&amp;#039;), a već u 3. tisućljeću prije Krista razvijene su uz more  na sjeveru i jugu [[neolit]]ske kulture. Tek početkom 20. st. se otkrilo da je Kina imala jako razvijenu kulturu u [[Kameno doba|kamenom dobu]]. U nizu nalazišta u gradu [[Yanshao]] (仰韶文化, pokrajina [[Gansu]]) otkriveno je mnogo ostataka bogato obojenog glinenog posuđa i kamenog alata. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Još vještije urađene su bile tanke crne posude kulture Longshan, a vrhunac ovog slijeda kultura obilježila je brončana kultura [[Shang]] (kasnije nazvana dinastijom Yin po otkriću njezine posljednje prijestolnice [[Yin Xu]], 16. - 12. st. pr. Kr.). Za vrijeme ove kulture nastale su ponajbolja i najvještija djela u bronci, ustanovljen je kineski način gradnje drvenih kuća sa konzolskim nosačima, ukrasnih predmeta od žada itd. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slijedila je [[Metalno doba|željezna kultura]] [[Zhou]] ([[Chou]], 1122. pr. Kr. - 221. g.) u kojoj su [[Kinezi]] usavršili svoju obradu bronce i [[keramika|keramike]], te njenog oslikavanja [[lak]]om, započelo se s proizvodnjom [[svila|svile]], nastali su prvi kraljevski pečati i ukrasno [[kinesko pismo]] na [[bambus]]u. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od 772. pr. Kr. do 481. pr. Kr. traju međusobne borbe moćnih velikaša koji se naposljetku ujedinjuju u nekoliko snažnijih država zbog opasnosti od [[Huni|Huna]]. Za to vrijeme posebno se razvija kultura ([[Lao Ce]], [[Konfucije]], školstvo) i gospodarstvo (trgovina, kolonizacije, osnutak gradova). Od 480. - 221. pr. Kr. traju borbe država za premoć.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Konfucije (551. pr. Kr. - 479. pr. Kr.) je bio najvažniji kineski filozof, veliki učitelj i mudrac, čiji su učenici zabilježili njegov nauk o pravilnom ponašanju intelektualne i upravljačke elite, [[konfucijanizam]]. Riječ je o složenom sustavu moralnih, socijalnih, političkih i religioznih misli koji je imao veliki utjecaj na kinesku civilizaciju do danas. [[Konfucijev hram]] je hram posvećen sjećanju na Konfucija, a prvi takav hram je sagrađen 478. pr. Kr. u [[Qufu]]u, Konfucijevom rodnom gradu, te je dograđivanjem i obnovama tijekom 2.000 godina postao najveći takav kompleks na svijetu, s više od 100 zgrada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Prvo Carstvo==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Dazu rock carvings baoding buddhas.JPG|mini|lijevo|&amp;lt;center&amp;gt;[[Skulpture u stijenama Dazua]] (7.-13. st.)]]&lt;br /&gt;
G. 221. pr. Kr. Kineske države je ujedinio car Qín Shǐ Huáng ([[Ćin Ši Huangdi]]), osnivač [[dinastija Qin|dinastije Qin]] (čita se &amp;quot;Ćin&amp;quot;), odatle naziv za državu: Kina. Qín je krvlju i mačem podjarmio jedno po jedno kraljevstvo (proširio granicu sve do [[Kanton (Kina)|Kanton]]a), ali zbog golemih graditeljskih apetita (započeo [[kineski zid]] na sjeveru, glomaznu palaču u prijestolnici [[Xi&amp;#039;an]]u i [[Mauzolej prvog kineskog cara|monumentalnu grobnicu]] s oko 6.000 realističnih figura od terakote ([[vojska terakota]]) i uzdržavanja goleme vojske, odmah nakon njegove smrti raspalo se njegovo Carstvo.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedećih 2000 godina [[Kinesko Carstvo|Kineskog carstva]] smjenjivale su se dinastije, neke su vladale tako dugo da su obilježile Kinesku povijest i kulturu. Nakon dinastije [[Qin]] došla je dinastija [[Han]] ([[206. pr. Kr.]] do  [[220.]] g.) koja je organizirala carstvo i Kinesko društvo s jakom upravom pod utjecajem učenja filozofa Konfucija. Oni su utjecali na kinesku poeziju, glazbu, slikanje na svitku i [[kineska kaligrafija|kaligrafiju]], [[lončarstvo]], kiparstvo i arhitekturu. To je bila jedna smirena umjetnost koja je izbjegavala svaku krajnost. Za kasnije dinastije Han (25.-220. g.) započinje prodor [[Budizam|budizma]], a „[[Put svile]]“ je bila veza sa zapadom, tada [[Umjetnost starog Rima|antičkim Rimom]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeće razdoblje je „Vrijeme šest dinastija“ ([[220.]] – [[618.]] g.), ili vrijeme raspadanja. Tada dolazi do jake pojave budizma na sjeveru, gdje je postojala stalna barbarska prijetnja, i [[Taoizam|taoizma]] na jugu. Skulpture kineskog budizma su vitkije i više stilizirane od naturalizma [[Indijska umjetnost|indijske umjetnosti]]. Najznačajnija budistička djela su skulpture i hramovi u [[Longmen špilje|Longmen]] i [[Mogao špilje|Mogao špiljama]] (4.-12. st.), a jedinstven oblik jedinstva budizma, taoizma i [[konfucijanizam|konfucijanizma]] su [[skulpture u stijenama Dazua]] (7.-13. st.).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Dong Yuan Mountain Hall.jpg|mini|desno|&amp;lt;center&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;[[Krajolik]] [[Lushan]]a&amp;#039;&amp;#039;, slika [[tuš]]em [[slikar]]a [[Dong Yuan]]a iz južne [[Dinastija Tang|dinastije Tang]], početak 10. st.]]&lt;br /&gt;
Ponovno ujedinjeno Carstvo pod [[Dinastija Sui|dinastijom Sui]] doživjelo je vrhunac pod vladavinom careva [[T&amp;#039;ang]]a (618.-[[906.]] g.). U umjetnosti, naročito u grobnim predmetima osjeća se težnja k realnosti. Tada se razvija i umjetnost lončarstva koje je uvijek u više boja, a dijeli se po kvalitetu na: lončariju, finu keramiku i [[porculan]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Wood Bodhisattva.jpg|mini|lijevo|&amp;lt;center&amp;gt;Drvena obojena skulptura &amp;#039;&amp;#039;[[Bodisatva|Bodisatve]]&amp;#039;&amp;#039; iz [[Song]] dinastije.]] &lt;br /&gt;
Slijedilo je razdoblje kaosa poznato kao „[[Pet dinastija i Deset kraljevstava]]”, do uspostave [[Dinastija Sung|Sung dinastije]] ([[960.]] – [[1279.]] g.). Lončarija ove dinastije je nedostižna po svojoj profinjenoj dekoraciji i plemenitim dekoracijama; vrhunac Kineske umjetnosti. Tada su osnovane prve slikarske i grafičke škole, kao i umjetničke kolekcije. [[Slikarstvo]] je bilo delikatno i prozračno, [[pejzaž]]i su magloviti, naslikani perom i u njima je čovjek odsutan ili beznačajan. Alternativna tradicija slikarstva je povezana sa [[Zen]] budizmom, koji naglašava neposrednost iskustva i intuiciju – slike nastale sa samo par poteza kistom. Ovaj stil će biti bolje prihvaćen u [[Japanska umjetnost|Japanu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U Yüan razdoblju ([[Dinastija Yuan]], 1260.-[[1368.]] g.), Kina je uklopljena u [[Mongolsko Carstvo]] koje se rasprostiralo kroz cijelu Aziju i europsku Rusiju. Kao otpor novom [[Mongoli|mongolskom]] realizmu javio se ponovno crtački, delikatni stil Taoističkih svećenika, prvenstveno [[Huang Gongwang]]a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Novo Carstvo==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Verbotene-Stadt1500.jpg|mini|lijevo|&amp;lt;center&amp;gt;Slika na svili iz [[Dinastija Ming|dinastije Ming]] koja pokazuje [[Zabranjeni grad]] [[1500.]] god.]]&lt;br /&gt;
Kada je domaća [[Dinastija Ming]] (1368.-[[1644.]]) protjerala Yuan Mongole, javila se težnja za obnovom starih oblika i ideja (obnova i nadogradnja [[Kineski zid|kineskog zida]]). Ming carevi su napravili prekrasne grobnice do kojih su vodili putovi obilježeni kipovima ljudi i zvijeri. Za dinastije Ming Kina širi domete trgovine i kolonizira susjedna područja, a Europljani započinju prodor na kineski prostor ([[Portugal]]ski [[Macao]] osnovan [[1557.]] g.) i  [[isusovci]] dolaze kao [[misionar]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Barco de marmol palacio verano pekin.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;[[Mramor]]ni [[brod]]&amp;#039;&amp;#039; ispred [[Ljetna palača u Pekingu|Ljetne palače]] dinastije Ming, podignut [[1755.]]]]&lt;br /&gt;
Kasnija [[Dinastija Qing]] ([[Tsing]] ili [[Manchu]], 1644.-[[1912.]]) odvela je Kinu u kulturnu izolaciju koja je trajala sve do pojave zapadnjačkih topovnjača. Za vladanja [[Chieng Lung]]a ([[1736.]] – [[1795.]]) Kina doseže najveći prostorni opseg, ali brojni ratovi, drastično povećanje stanovništva i neodgovarajući gospodarstveni razvoj, dovode do osiromašenja najvećeg broja stanovnika te početkom 19. st. izbijaju brojni ustanci. [[Englezi|Engleski]] i [[Amerikanci|Američki]] trgovci postupno osvajaju kinesko tržište, a nakon  [[Opijumski ratovi|Opijumskih ratova]] s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] poražena Kina, dodatno oslabljena teškim socijalnim stanjem i seljačkim ustancima, bila je prisiljena dopustiti strancima kretanje po cijeloj zemlji, [[Hong Kong]] prepustiti [[Britanci]]ma, a uvoz [[opijum]]a je ozakonjen. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od tada kineska umjetnost i kultura doživljavaju degradaciju i prate slabljenje same države. Najljepši proizvodi kasnijih dinastija su porculanske i lakirane vaze koje su bile nenadmašnog sjaja i ukrašene crtežima u kojima je dominirala jedna od tri boje, ovisno od dinastije, dakle crvene, zelene ili crne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Dvadeseto stoljeće==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Statue of Mao Zedong in People&amp;#039;s Square, Chengdu.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;&amp;#039;&amp;#039;Skulptura [[Mao Ce Tung]]a&amp;#039;&amp;#039; na Narodnom trgu u [[Chengdu]].]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Sculpture du mausolé de Mao.jpg|mini|lijevo|&amp;lt;center&amp;gt;Skulptura ispred Maovog [[mauzolej]]a na trgu [[Tijananmen]].]]&lt;br /&gt;
Nakon revolucije ([[1911.]]-1912.) abdicirao je posljednji car [[Pu Yi]] i proglašena je [[republika]] koja je narušena [[diktatura]]ma vojnih guvernera pokrajina. [[KP]] Kine postupno jača i u [[Peking]]u je [[1949.]] proglašena [[NR Kina]]. Ujedinjena Kina je imala preduvjete za obnovu umjetnosti, ali sada se razvija [[Komunizam|komunistički]] [[soc-realizam]] [[kult]]a [[Mao Ce Tung]]a. God. [[1957.]] Mao Ce-tung pokreće kratkotrajnu etapu pod nazivom &amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Neka cvjeta sto cvjetova, neka se natječe sto škola mišljenja&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;, zamišljena kao slobodu iskazivanja mišljenja, što je dovelo do jakih intelektualnih kritika i ubrzo je zamijenjena &amp;quot;borbom protiv desničara&amp;quot;, žestokim progonom oporbe. God. [[1966.]] objavljen je početak tzv. &amp;quot;[[Kineska kulturna revolucija|kulturne revolucije]]&amp;quot; (do [[1969.]]) koju karakterizira snažna mobilizacija mladeži u političkim borbama u cilju pružanja potpore hijerarhijskom vrhu države i komunističke partije. Njenim kontradiktornim djelovanjem ruše se mnogi kulturno-povijesni spomenici, ukidaju pokrajinske vlade. Tek od [[1976.]], sa smrću Mao Ce-tunga, započinje spori proces rehabilitacije kadrova smijenjenih u godinama &amp;quot;kulturne revolucije&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Unatoč centralističkom razvoju realistične umjetnosti kasnih [[1970-ih]] i ranih [[1980-ih]], nitko nije mogao pretpostaviti da će nakon Maove &amp;quot;kulturne revolucije&amp;quot;, a posebice nakon masakra studenata [[1989.]] na trgu [[Tijananmen]] (nazvan ironično &amp;quot;Trg nebeskog mira&amp;quot;), u Kini [[1990-ih]] godina nastati umjetnost širokog stilskog raspona, od [[Realizam (likovna umjetnost)|realizma]] do [[Apstraktna umjetnost|apstrakcije]], od [[Nadrealizam|nadrealizma]] do monokromnog [[Minimalizam|minimalizma]]. Teme nove generacije umjetnika su prije svega kritika životnih uvjeta u Kini ([[Zhang Xiaogang]] i [[Wang Cheng]]), borba protiv [[tabu]]a ([[Dai Guangyu]]) i protiv lažnog morala ([[Wei Guangqing]] i [[Liu Wei]]). Ovi umjetnici stvaraju dojam da je suvremeno kinesko slikarstvo pronašlo samosvojan i originalan jezik koji je usvojio zapadnjačke utjecaje, ali ne kao eklektičan izraz, niti kao puka sljedba.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kineska arhitektura==&lt;br /&gt;
{{glavni|Kineska arhitektura}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kineska tradicionalna arhitektura je [[arhitektura]] od [[drvo|drveta]] s originalnim sustavom [[konzola]] na široko razmaknutim [[stup]]ovima koji su činili pravokutni tlocrt jasnih linija i raskošno ukrašenim [[krov]]ovima. U Kini je nastala tradicija drvene gradnje koja je prihvaćena po cijeloj jugoistočnoj Aziji i Japanu. Taj jedinstven oblik arhitekture je snažno utjecao na [[povijest arhitekture]], zbog čega je zaštićen kao [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kineska kaligrafija==&lt;br /&gt;
{{glavni|Kineska kaligrafija}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Mi Fu-On Calligraphy.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;[[Mi Fu]], [[kineska kaligrafija]] stila &amp;#039;&amp;#039;Xinshu&amp;#039;&amp;#039; iz razdoblja dinastije [[Song]] (1051.-1108.)]]&lt;br /&gt;
Kineska kaligrafija je vrsta [[kaligrafija|kaligrafije]], ne samo u kineskoj umjetnosti i kulturi, nego i cijeloj [[Daleki istok|istočnoazijskoj]] civilizaciji gdje se koristi, ili se koristilo, [[kinesko pismo]]. U tim državama ([[Kina]], [[Japan]], [[Koreja]], i u manjoj meri [[Vijetnam]]) kaligrafija još uvijek ima visoki položaj u društvenom i umjetničkom životu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dalekoistočna tradicija kaligrafije nastala je i razvila se u Kini, posebno za pisanje kineskih znakova s tušem i kistom. Kineska kaligrafija je također dovela do razvoja mnogih drugih oblika umjetnosti u istočnoj Aziji, uključujući rezbarenja [[kineski pečat|kineskih pečata]], slikovitih predmeta i pisarskog kamena, zbog čega je zaštićena kao [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kineska književnost==&lt;br /&gt;
{{glavni|Kineska književnost}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kineska glazba==&lt;br /&gt;
{{glavni|Kineska glazba}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Podjela kineske umjetnosti==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Wall roof modelled as a dragon (Yu Yuan Gardens, Shanghai, China).jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;Kineski [[zmaj]], skulptura na krovu [[Zabranjeni grad|Zabranjenog grada]].]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Wang Hui6.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;[[Wang Hui]], &amp;#039;&amp;#039;Motiv iz Wang Menga&amp;#039;&amp;#039;, [[1674.]], [[Pariz]].]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Concert China.jpg|mini|&amp;lt;center&amp;gt;Tradicionalni kineski instrumentalni koncert.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! Vrsta umjetnosti || Umjetnost || Glavna kategorija || Vrijeme početka &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;5&amp;quot;| [[Kineska narodna umjetnost]]&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Modeliranje od papira || Kinesko modeliranje papira || Istočna [[Han]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Kinesko modeliranje papira || Istočna Han dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Lutkarstvo]] || Lutke rukavice || -&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Kazalište sjena|Kinesko kazalište sjena]] || [[Han]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Obrt]] || Kineski čvorovi || [[Tang]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Lirika]] || [[Poezija]] || [[Kineska poezija]] || Proljetni i jesenji period&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;12&amp;quot; | [[Likovna umjetnost]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Lončarstvo]] || [[Keramika|Kineska keramika]] || [[Paleolit]]&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;4&amp;quot; | [[Slikarstvo]] || Slikarstvo [[Ming]] dinastije || [[Ming]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Slikarstvo [[Tang]] dinastije || Tang dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Crteži [[tuš]]em || Tang dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Shan shui|Shan Shui slikarstvo]] || [[Song]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Kineska kaligrafija]] || [[Vračanje]] na kostima || [[Shang]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Kinesko pismo]] || Han dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Strip]]ovi || [[Lianhuanhua]] || 1880.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Manhua]] || 1880tih, pojam stvoren 1920.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Film]] || [[Kineski film]] || 1890.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Animacija]] || 1920.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;6&amp;quot; | [[Kineska glazba]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | Tradicionalna || [[Instrumental]]na || [[Zhou]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Yayue]] || Zapadna [[Zhou]] dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | Moderna || Guoyue nacionalna glazba || 1910.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Pop]] glazba || 1920.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Rock]] glazba || 1980.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;7&amp;quot; | [[Kazalište]] || Predstave || Kineske priredbe || Han dinastija&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Kineska opera]] || Pekinška opera || -&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Kunqu]] || -&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Kantonska opera || - &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Shuochang]] naracija || [[Quyi]] || Dinastijsko vrijeme, pojam nastao 1940.-tih&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Ples]] || Zmajev ples || -&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| Lavlji ples || -&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Arhitektura]] || Pejzažna arhitektura || [[Kineska arhitektura]] || -&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Poveznice==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Zapadna umjetnost]]&lt;br /&gt;
* [[Indijska umjetnost]]&lt;br /&gt;
* [[Japanska umjetnost]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
{{Commonscat}}&lt;br /&gt;
* [http://www.art-virtue.com/history/index.htm Povijest kineske kaligrafije, slikarstva i pečata.]&lt;br /&gt;
* [http://www.chinapage.com/china.html Krasna Kina - Kineska umjetnost i književnost.] &lt;br /&gt;
*[http://www.88-mocca.org/ 88 mocca - Web muzej kineske suvremene umjetnosti.]&lt;br /&gt;
*[http://www.shanghartgallery.com/ ShangART Galerija Shanghai.]&lt;br /&gt;
*[http://www.saatchi-gallery.co.uk/ Saatchi galerija.]&lt;br /&gt;
*[http://www.chinesecontemporary.com/ Kineska suvremena umjetnost.]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Umjetnost starog vijeka}}&lt;br /&gt;
{{srednjovjekovna umjetnost}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Kineska umjetnost| ]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Umjetnost starog vijeka]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Srednjovjekovna umjetnost]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>