WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T01:20:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:20
Redak 18:		Redak 18:
	\| vode = 2,8		\| vode = 2,8
	\| stanovništvo_poredak = 1		\| stanovništvo_poredak = 1
	\| stanovništvo = {{porast}} 1.339.724.852<ref name="stanovništvo">{{~~cite web~~\|url=http://www.stats.gov.cn/english/newsandcomingevents/t20110428_402722244.htm\|title=Communiqué of the National Bureau of Statistics of People's Republic of China on Major Figures of the 2010 Population Census (No. 1)\|publisher= National Bureau of Statistics of China\|date=28. travnja 2011\|accessdate=13. siječnja 2019.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130115173048/http://www.stats.gov.cn/english/newsandcomingevents/t20110428_402722244.htm\|archivedate=15. siječnja 2013.}}</ref>		\| stanovništvo = {{porast}} 1.339.724.852<ref name="stanovništvo">{{Citiranje weba\|url=http://www.stats.gov.cn/english/newsandcomingevents/t20110428_402722244.htm\|title=Communiqué of the National Bureau of Statistics of People's Republic of China on Major Figures of the 2010 Population Census (No. 1)\|publisher= National Bureau of Statistics of China\|date=28. travnja 2011\|accessdate=13. siječnja 2019.\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130115173048/http://www.stats.gov.cn/english/newsandcomingevents/t20110428_402722244.htm\|archivedate=15. siječnja 2013.}}</ref>
	\| godina_popisa = 2010.		\| godina_popisa = 2010.
	\| gustoća_stanovništva = 145<ref>{{~~cite web~~\|title=Population density (gustoća stanovništva)		\| gustoća_stanovništva = 145<ref>{{Citiranje weba\|title=Population density (gustoća stanovništva)
	\|url=http://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST\|publisher=IMF\|accessdate=13. siječnja 2019.}}</ref>		\|url=http://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST\|publisher=IMF\|accessdate=13. siječnja 2019.}}</ref>
	\| neovisnost = [[1. listopada]] [[1949.]]		\| neovisnost = [[1. listopada]] [[1949.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:54:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Narodna Republika Kina
| izvorno_ime = 中华人民共和国 (Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó)
| ime_genitiv = Kine
| eng_ime = PRChina
| zastava = Flag of the People's Republic of China.svg
| grb = National Emblem of the People's Republic of China.svg
| lokacija = People's Republic of China (orthographic projection).svg
| lokacija_opis = Teritorij pod vlašću Narodne Republike Kine je obojan tamno zelenom bojom. Teritorij na koji Narodna Republika Kina polaže pravo, ali nije pod njenom vlašću je obojan svjetlo zelenom bojom.
| službeni_jezik = [[kineski jezik|kineski]] ¹
| glavni_grad = [[Peking]]
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Xi Jinping]] (习近平 ; 習近平)
| predsjednik_vlade_osoba = [[Li Keqiang]] (李克强 ; 李克強)
| površina_poredak = 3/4
| površina = 9.596.960
| vode = 2,8
| stanovništvo_poredak = 1
| stanovništvo = {{porast}} 1.339.724.852<ref name="stanovništvo">{{cite web|url=http://www.stats.gov.cn/english/newsandcomingevents/t20110428_402722244.htm|title=Communiqué of the National Bureau of Statistics of People's Republic of China on Major Figures of the 2010 Population Census (No. 1)|publisher= National Bureau of Statistics of China|date=28. travnja 2011|accessdate=13. siječnja 2019.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130115173048/http://www.stats.gov.cn/english/newsandcomingevents/t20110428_402722244.htm|archivedate=15. siječnja 2013.}}</ref>
| godina_popisa = 2010.
| gustoća_stanovništva = 145<ref>{{cite web|title=Population density (gustoća stanovništva)
|url=http://data.worldbank.org/indicator/EN.POP.DNST|publisher=IMF|accessdate=13. siječnja 2019.}}</ref>
| neovisnost = [[1. listopada]] [[1949.]]
| BDP_PKM_godina = 2005.
| BDP_PKM = 8.859 bilijuna $
| BDP_PKM_rang = 2.
| BDP_PKM_per_capita = 7,204 $
| BDP_PKM_per_capita_rang = 84.
| valuta = [[renminbi]] (''[[kineski juan|yuan]]'')
| stoti_dio_valute = 10 jiaoa = 100 fena
| vremenska_zona = +8
| himna = [[Marš dobrovoljaca]] <center>[[Datoteka:March of the Volunteers instrumental.ogg]]</center>
| internetski_nastavak = [[.cn]]
| pozivni_broj = +86
| komentar = ('''1''') Službeni govorni standard je [[mandarinski jezik|mandarinski]] (''putonghua''), osim u [[Hong Kong]]u i [[Macau]] gdje se obično koristi [[kantonski jezik|kantonski]]. Osim kineskog, službeni status u Hong Kongu i Macau imaju [[engleski jezik|engleski]], odnosno [[portugalski jezik|portugalski]]. U područjima u kojima žive nacionalne manjine, njihovi jezici imaju službeni status. To su npr [[ujgurski jezik|ujgurski]], [[Tibetanski jezici|tibetski]] i [[mongolski jezici|mongolski]].
| moto =
}}

'''Narodna Republika Kina''' (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó ), često zvana samo '''Kina''' je država u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je četvrta na svijetu (iza [[Rusija|Rusije]], [[Kanada|Kanade]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]) i obuhvaća 9.596.960 km². Pruža se od [[Tihi ocean|Tihog oceana]] na istoku do planinskog lanca [[Pamir]]a na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke [[Amur]]a (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka [[Hainan]]a na jugu (oko 4000 km).

== Granice ==
Na sjeveru graniči s [[Rusija|Rusijom]] (duljina granice 3645 km) i [[Mongolija|Mongolijom]] (4677 km), na sjeveroistoku s [[Sjeverna Koreja|DNR Korejom]] (1416 km), na jugu s [[Vijetnam]]om (1281 km), [[Laos]]om (423 km), [[Nepal]]om (1236 km) i [[Indija|Indijom]] (3380 km), a na zapadu s [[Pakistan]]om (523 km), [[Afganistan]]om (76 km), [[Tadžikistan]]om (414 km), [[Kirgistan]]om (858 km) i [[Kazahstan]]om (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: [[Žuto more]] sa zaljevom Bo Hai, [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]] i [[Južnokinesko more]]. Ukupna duljina kopnene granice Kine je 22.147 km.

== Prirodna obilježja ==
=== Reljef ===
Kina se po građi i postanku sastoji od triju golemih područja: stare sinijske mase na istoku, paleozojskih planina na sjeverozapadu i od mlađih nabranih planina na jugozapadu. Na planine otpada 33% (čak 26 % površine je više od 3000 m), na visoke ravnjake 26%, zavale i bazene 19%, nizine 12% i pobrđa 10% površine Kine.

Sinijska masa građena je od starih stijena, koje su se nabrale već u arhaiku, a paleozojske naslage koje leže na arhajskim nisu nabrane. Sjeverni dio sinijske mase razlomljen je rasjedima pa su neki dijelovi spušteni i pokriveni mladim naplavima.

Na reljef Kine velik je utjecaj imalo poniranje indijske litosferne ploče pod euroazijsku, što je dovelo do izdizanja [[Tibet]]a i nastanka mlađega nabranog gorja [[Himalaja|Himalaje]]. S prosječnom visinom od 4000 km Tibet je najviši ravnjak na Zemlji. Zbog njegova izdizanja nastao je niz golemih stepenica kojima se teren spušta s jugozapada prema sjeveru i istoku. Između sinijske mase i sibirskoga prakopna Angare nabrao se u paleozoiku kontinentalni zapadni dio Kine s visokim gorskim masivima: [[Tien Shan]] (7439 m), Džungarski [[Alatau]] (4463 m) i Mongolski [[Altaj]]. Ta gorja, građena od kristaličnih i metamorfnih škriljevaca, bila su u tijeku duge geološke prošlosti poravnana i u tercijaru, odnosno na početku kvarara izdignuta. Tien Šan je u mlađem tercijaru bio izdignut i rasjedima izlomljen u više planinskih lanaca.

[[Datoteka:China 100.78713E 35.63718N.jpg|250 px|desno|mini|Satelitska slika Kine]]

Tibet okružuju s juga Himalaja (Mt. Everest, 8850 m, najviši vrh na Zemlji), a sa sjevera gorje [[Kunlun]] (7723 m), na istoku je ograđen strmim gorjem Anyemaqen, Gongga, Hengduan i drugima, koja poprimaju meridionalni smjer pružanja. Između gorja [[Tien Shan]]a na sjeveru i Kunluna na jugu nalazi se izolirana [[Tarimska zavala]] koja je nastala duž rasjeda u mlađem tercijaru i kvartaru. Pretežito je ispunjena naslagama šljunka, prapora i gline. Najveći dio Tarimske zavale je pješčana pustinja. Kroz sjeverni dio zavale protječe rijeka Tarim. Između istočnih ogranaka Tien Shana nalazi se depresija Turpam (–154 m), a sjeverno od Tien Shana Džungarska zavala. Najrasprostranenija zavala je [[Gobi]], koja se prema istoku pruža do gorja Velikoga Hingana (2034 m). To je pretežito valoviti kraj s malim isponima, a južni je dio prava pustinja. Područje između gorja Qiliana na zapadu i Taihanga na istoku pokriveno je debelim naslagama prapora.

Tibetsko se visočje prema jugoistoku stepeničasto spušta preko ravnjaka Yunnan-Guizhou i [[Sichuan]]skoga bazena. U nizinskom području najveći su Istočnokineska nizina u [[Mandžurija|Mandžuriji]], Velika nizina u donjem toku [[Huang He]]a te naplavna ravnica u srednjem i donjem toku [[Jangce]]a, koje su međusobno odvojene niskim gorjem. S najvećih planinskih dijelova, koji su pod vječnim snijegom, spuštaju se golemi ledenjaci.

Obala je uglavnom niska, a more uz obalu je plitko (200 m). Kini pripada 5400 otoka.

=== Klima ===
Osim geografskog položaja i reljefa na klimu Kine veliki utjecaj imaju i [[monsun]]i. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i srednje Azije, a od ožujka do rujna vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana koji donose kišu. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutrašnjost kopna, sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000 mm oborina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godišnja količina oborina ne prelazi 1000 mm. Suša je u sjevernom dijelu Kine vrlo česta. Znatnu količinu oborina dobiva ciklonalnim kišama istočni dio Kine. Najmanje oborina dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale i Gobi, a najviše južni krajevi Tibeta, zbog ljetnog monsuna. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na viskoim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna tajfuni često pustoše jugoistočno primorje Kine.

=== Vode ===
[[Datoteka:Cn1202-03.jpg|mini|desno|300 px|Rijeka [[Jangce]]]]
Golema riječna mreža Kine pripada porječju [[Jangce]]a (18,9%, treća rijeka po duljini na svijetu, 6300 km), [[Huang He]]a – Žute rijeke (7,9%), [[Xi Jiang]]a, [[Songhua]], [[Jiang]]a, [[Liao]]a i [[Amur]]a. Čak 35,7% površine Kine otpada na [[endoreični bazen|endoreična područja]]: u suhim, izoliranim zavalama kontinentalne Kine rijeke se ulijevaju u jezera, koja su bez otjecanja ili se gube u pijesku. U gornjem toku gotovo sve rijeke imaju velik pad, u donjem toku obiluju rastrošenim materijalom, koji se taloži u nizini, a osobito u delti Yangtzea. Zbog obilja nanosa, koji se jedan dio taloži i u koritu rijeke, riječna korita se povisuju, pa se rijeke često izlijevaju i tako nastaju velike poplave. Rijeka Huang He više je puta promijenila smjer donjeg toka i ušće.

U sjevernom dijelu Kine riječna je mreža dobro razvedena, ali se rijeke zimi zaleđuju. Glavna je rijeka južne Kine Xi Jiang, koja se razgranatom deltom ulijeva u Južnokinesko more. Južni se dio Tibeta preko Inda, Brahmaputre, Irrawaddyja i drugih rijeka odvodnjava u [[Indijski ocean]]. Plovne su uglavnom veće rijeke u južnom i srednjem dijelu Kine, osobito Yangtze i Huang He. Plovni kanali, od kojih je najpznatiji Veliki kanal, dug oko 1800 km, služe i za natapanje. Mreža kanala za natapanje omogućuje natapanje od 49,8 milijuna ha poljoprivrednog područja. Kanali često nadomještaju ceste. Najviše jezera ima oko donjeg toka Yangtzea i po suhim zavalama u unutrašnosti Kine.

=== Biljni pokrov ===
Južna Kina pretežito je prekrivena vlažnim suptropskim vazdazelenim [[šuma]]ma, srednja [[bjelogorica|bjelogoričnim]], a sjeverna [[crnogorica|crnogoričnim]] šumama. Sečuanski se kraj odlikuje velikm brojem endemičnih vrsta, a Mandžurija endemičnim vrstama četinjača. U Mandžuriji su raširene livade i pašnjaci, a na krajnjem istoku i stepe. Flora visokoga planinskog pojasa ubraja se u vrstama najbogatije flore na [[svijet]]u. Šuma je jače razvijena na pristrancima koji su izloženi vlažnim [[vjetar|vjetrovima]]. Na šumsko područje otpada oko 13,9% površine Kine. Najveći su šumski kompleksi u Mandžuriji i na planinama [[Sichuan]]a. U Kini raste oko 3000 vrsta [[biljka|biljaka]] koje se koriste u [[medicina|medicinske]] svrhe. Suhe zavale u unutrašnjosti Kine i na [[sjever]]u obrasle su travom i grmljem ili su polupustinje. Za vegetaciju, osobito za [[poljoprivreda|poljoprivredu]], vrlo je značajno područje [[prapor]]a oko središnjeg toka rijeke Huang He, koje je nastalo u [[pleistocen]]sko [[ledeno doba]] eolskim nanosima prašine iz [[pustinja|pustinjskih]] krajeva [[srednja Azija|srednje Azije]].

==Povijest Kine==
{{glavni|Povijest Kine}}
Kina je zemlja sa civilizacijom starom više od 2000 godina.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Chinese people montage.jpg|right|290px|thumb|[[Kinezi]]]]
Prema popisu stanovništva Kina je [[1953.]] imala 590.194.715 stanovnika, a [[2000.]] godine 1.265.830.000 stanovnika (bez [[Hong Kong]]a i [[Makao|Makaa]]). Po broju stanovnika Kina je prva zemlja u [[svijet]]u. Prosječni godišnji porast broja stanovnika iznosi 1,07%. Prema podacima iz [[2001.]] [[natalitet]] je 13,4‰, [[mortalitet]] 6,4‰, a smrtnost [[dojenčad]]i 39‰. Stanovništva u dobi do 14 g. ima 22,9%, od 15 do 64 g. 70,1%, a starijih od 64 g. 7%. Prema popisu iz [[2010.]], Kina ima 1.339.724.852 stanovnika.<ref name="stanovništvo"/>
U [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[šumarstvo|šumarstvu]] i [[ribarstvo|ribarstvu]] zaposleno je 45,2% radne snage, u [[rudarstvo|rudarstvu]], industriji i [[građevinarstvo|građevinarstvu]] 17,3%, a u uslužnim djelatnostima 37,5% st. Nepismeno je 6,7% stanovništva. Kina ima 204 sveučilišta i 1225 visokih [[škola]]. Čak 40 [[grad]]ova ima više od 1 mil. st. Uz [[Peking]] (Beijing) najveći su gradovi: [[Šangaj]], [[Shenzhen]], [[Tianjin]], [[Wuhan]], [[Harbin]], [[Šenjang]] (Shenyang), [[Dalian]]. U gradovima živi 36,1% stanovništva.

Gustoća prosječno iznosi 132,2 st/km2. Najrjeđe naseljen prostori su [[zapad]]ni dio [[Tibet]]a s 1 st/km2, [[Unutrašnja Mongolija]] s 20 st/km2, i [[Xinjiang-Uygur]] s 11 st/km2. U području srednjeg i donjeg [[tok]]a [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Jangce]] i [[Huang He]] gustoća je 200 do 600 st/km2. [[Delta]] Jangcea, okolica [[Guangzho]]ua i neki dijelovi pokrajine [[Sichuan]]a imaju više od 1000 st/km2. Neravnomjerna se gustoća stanovništva pokušala riješiti već početkom [[20. stoljeće|20. st.]], kada je [[1910.]] oko 10.000.000 osoba preseljeno u [[Mandžurija|Mandžuriju]]. Seobe su se ponavljale 1960-ih i 1970-ih naseljavanjem gotovo pustih [[sjever]]nih i zapadnih krajeva. Znatan se broj [[Kinezi|Kineza]] iselio u velegradove [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], kao i u [[SAD|Ameriku]] i [[Australija|Australiju]]. Procjenjuje se da izvan Kine živi oko 50 milijuna Kineza, kojih je osim u Hong Kongu i na [[Tajvan]]u najviše u [[Singapur]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Indonezija|Indoneziji]], [[Tajland]]u, te u [[SAD|SAD-u]], [[Australija|Australiji]] i [[Kanada|Kanadi]].

U Kini je 1979. godine uvedena [[Kineska politika jednog djeteta|politika jednog djeteta]] koja od početka studenog 2015. više nije na snazi.

=== Jezik i religija ===
[[Datoteka:Our Lady of Deliverance in Peking.jpg|230px|mini|desno|[[Blažena Djevica Marija]] s [[Dijete Isus|Djetetom Isusom]] u kineskoj inačici,]]
Službeni je jezik [[kineski jezik|kineski]]. Službeno narječje je mandarinsko. Tradicionalna su kineska vjerovanja, koja su okupljala i najveći broj stanovnika: [[daoizam]] (taoizam), [[konfucijanizam]] i [[budizam]]. Ta su se tri [[filozofija|filozofsko]]-[[religija|religijska]] sustava kroz [[povijest]] međusobno prožimala. U Tibetu je raširen poseban oblik budizma, tibetski budizam. Prema procjeni iz [[1997.]] oko 63,1% stanovnika jesu nereligiozni i ateisti, 20% taoisti i pripadnici kineskih tradicionalnih vjerovanja, 8,4% budisti, 5,6% kršćani, 1,5% muslimani i 1,1% ostali.

=== Manjinski narodi ===
Osim Kineza, koji čine oko 91,9% stanovništva, u Kini živi 55 naroda na koje otpada 8,1% stanovnika. Najbrojniji su narodi:
* iz [[tibet]]sko-[[burma]]nske skupine: Yi (7.310.000), Tibetanci (5.110.000), Bai (1.770.000), Tujia (6.350.000), Hani (1.400.000) i Lisu (640.000)
* iz [[Tajland|tajske]] skupine Zhuang (17.230.000), Bouyeji (2.830.000), Dong (2.800.000), Li (1.240.000) i Dai (1.140.000)
* iz skupine Miao-Yao: Miao (8.230.000), Yao (2.370.000) i She (700.000)
* iz turkijske skupine: Ujguri (8.030.000) i Kazasi (1.240.000)
* iz [[Mongolija|mongolske]] skupine: Mongoli (5.350.000)
* iz [[Mandžurija|mandžursko]]-tunguske skupine: Mandžurci (10.930.000)
* iz mon-kmerske skupine: Va (390.000).

Posebne skupine čine kineski muslimani Hui (9.570.000) i [[Korejci]] (2.140.000).

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Vista del Puerto de Victoria desde Sky100, Hong Kong, 2013-08-09, DD 10.JPG|right|290px|thumb|Međunarodni trgovački centar u Kini.]]
Od 1978. Kina provodi reforme radi preorijentacije na tržišno gospodarstvo. Tijekom 1978–2002. godišnje je uvećavala [[BDP]] po prosječnoj stopi od 8,5%. Godine 2001. imala je BDP od 5500 milijardi [[američki dolar|USD]], tj. BDP po stanovniku je iznosio 4330 USD. Unatoč snažnoj industrijskoj preobrazbi Kina je ostala pretežito siromašna zemlja s velikim regionalnim razlikama. Najrazvijenije područje je u priobalnom pojasu koji privlači gotovo sva strana ulaganja. Kineske pokrajine znatno se razlikuju po vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku (500 USD po stanovniku u [[Gansu]]u i [[Guizhou]]u, 24.000 USD u Hong Kongu).

U gospodarskoj tranziciji znatno je promijenjena struktura BDP-a i zaposlenih. Potkraj 2002. prema udjelu BDP-u vodeća je industrija (48%), zatim usluge (32%) i poljoprivreda (20%). U gradovima je nezaposlenost 10%. Procjenjuje se da je u seoskom područiju nezaposlenost puno veća. Strana ulaganja u Kinu tijekom 1978-2002 iznosila su oko 400 milijardi USD (treća u svijetu po veličini stranih investicija). Prema prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Posebno se izdvajaju izvori [[ugljen]]a, [[željezo|željezne rude]], [[nafta|nafte]], [[zemni plin|zemnog plina]], [[živa (element)|žive]], [[kositar|kositra]], [[mangan]]a, [[aluminij]]a, [[cink]]a, uz najveći hidropotencijal u svijetu.

Glavni poljodjelski proizvodi su: [[riža]], [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[soja]], [[krumpir]], [[sezam]], [[uljana repica]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna trska]], [[duhan]]. Uzgajaju se [[govedo|goveda]], [[svinja|svinje]], [[ovca|ovce]], [[bivol]]i, [[jak]]ovi i [[perad]], a značajnu ulogu ima i [[ribolov]]. Glavni industrijski proizvodi su: [[željezo]], [[čelik]], [[cement]], [[brod]]ovi, građevinski materijal, kemikalije, [[obuća]], [[porculan]], [[hrana]], igračke, namještaj, [[papir]].

Uglavnom se izvoze strojevi, elektrooprema, [[tekstil]] i konfekcija, [[oružje]], obuća, igračke, [[računalo|računala]], [[ugljen]]. Glavninu uvoza čine industrijski strojevi, [[vozilo|vozila]], [[nafta]] i [[naftni derivati|derivati]], [[plastika]] i [[roba široke potrošnje]]. Kina najviše trguje sa [[SAD|SAD-om]], [[Japan]]om, [[Europska unija|Europskom unijom]], [[Tajvan]]om, [[Rusija|Rusijom]], [[Singapur]]om, [[Malezija|Malezijom]] i [[Južna Koreja|Republikom Korejom]].

Novčana je jedinica juan (yuan renminbi, oznake Y i CNY; 1 juan = 10 jiaoa = 100 fena)

21. svibnja 2013. Kina je s Indijom sklopila prigodom sastanka dvaju premijera osam manje važnih sporazuma, na sastanku vrlo velike simbolične važnosti, a pretpostavlja se i kao začetkom velikog gospodarskog zamaha u svijetu.<ref>Nikola Šajn: [http://www.jutarnji.hr/kina-i-indija---neka-europa-stagnira--mi-rastemo-i-trgovinu-dizemo-na-100-mlrd---/1103845/ Neka Europa stagnira. Mi rastemo i trgovinu dižemo na 100 milijarda dolara’. Kina i Indija odložili oružje i sklopili azijski pakt], [[Jutarnji list]], 21. svibnja 2013.</ref>

== Zemljopis ==
{{glavni|Zemljopis Kine}}

=== Teritorijalne vode i otoci ===
[[Datoteka:East China Sea Map.jpg|mini|desno|250 px|Istočnokinesko more]]
Dužina kineske morske obale, od ušća rijeka [[Jaluđianga]] u provinciji [[Liaoning]]u na sjeveru do ušća rijeke [[Bejlunga]] u Guansi-džuanskoj autonomnoj pokrajini na jugu zemlje iznose oko 18.000 kilometara. Obale se nalaze na ravnom kopnu. Većina se zaljeva na njima ne zamrzavaju. Obale Kine zapljuskuje [[Bohajsko more|Bohajsko]], [[Žuto more|Žuto]], [[Istočnokinesko more|Istočnokinesko]], [[Južnokinesko more]] i zona na Pacifiku istočno od Tajvana. Među njima Bohajsko more je unutrašnje more Kine.

Zona na [[Pacifik]]u istočno od Tajvana obuhvaća arhipelag [[Sjandao]] jugozapadno od [[japan]]skog otočja [[Pjukju]] na sjeveru, do moreuza [[Baši]] na jugu ove morske zone. Kineske teritorijalne vode imaju ukupnu površinu od preko 380 000 kvadratnih kilometara.

U kineskim teritorijalnim vodama se nalaze više od 5 000 otoka u ukupnoj površini oko 80 tisuća kvadtranih kilometara čija primorska obala iznosi oko 140 000 kilometara. Najveći otok je [[Tajvan]] čija površina iznosi 36 tisuća kvadratnih kilometara. Iza njega je otok [[Hajnan]] sa površinom od 34 tisuća kvadratnih kilometara.

Na istočnom obodu Kine, odnosno na moru sjeveroistočno od otoka Tajvana nalaze se otoci [[Diaojuj]] i [[Čivej]]. A na južnokineskom moru razbačeni su i arhipelazi [[Dongša]], [[Siša]], [[Džongša]] i [[Nanša]].

=== Politička podjela ===

{{glavni|Politička podjela Kine}}

Narodna Republika Kina je podijeljena na 22 pokrajine (省), vlada NR Kine smatra [[Tajvan]] (台湾) svojom 23 pokrajinom nad kojom nema kontrolu. Osim pokrajina Kina se dijeli i na 5 autonomnih regija (自治区) u kojima se nalaze manjine, te na 4 općine pod izravnom upravom vlade i na dvije posebne administrativne regije (特别行政区) koje uživaju poveću autonomiju.

22 provincije, autonomne regije i općine se obično nazivaju [[Kontinentalna Kina|kontinentalnom Kinom]], taj izraz isključuje Makao, Hong Kong i Tajvan.

'''Popis administrativnih tijela pod upravom NR Kine:'''{{clear}}
[[Datoteka:China_administrative.png|250px|mini|desno|Politička podjela NR Kine]]
([[pinyin]], hrv. [[transkripcija]] /ranije uobičajen naziv/ ([[pinyin]] s tonovima, [[kineski jezik|kineska pismena]])
{| border="0"
|
'''Pokrajine'''
*[[Anhui]] Anhuej (Ānhuī, 安徽)
*[[Fujian]] Fuđjen (Fújiàn, 福建)
*[[Gansu]] Gansu (Gānsù, 甘肃)
*[[Guangdong]] Guangdung (Guǎngdōng, 广东)
*[[Guizhou]] Guejdžou (Guìzhōu, 贵州)
*[[Hainan]] Hajnan (Hǎinán, 海南), otok, “S južne strane mora”
*[[Hebei]] Hebej (Héběi, 河北), “Sjeverno od rijeke”
*[[Heilongjiang]] Hejlungđjang (Hēilóngjiāng, 黑龙江), “Rijeka crnog zmaja”
*[[Henan]] Henan (Hénán, 河南), “Južno od rijeke”
*[[Hubei]] Hubej (Húběi, 湖北), “Sjeverno od jezera”
*[[Hunan]] Hunan (Húnán, 湖南), “Južno od jezera”
*[[Jiangsu]] Đjangsu (Jiāngsū, 江苏)
*[[Jiangxi]] Đjansji (Jiāngxī, 江西), “Zapadno od rijeke”
*[[Jilin]] Jilin /Kirin/ (Jílín, 吉林)
*[[Liaoning]] Ljaoning (Liáoníng, 辽宁)
*[[Qinghai]] Ćinghaj (Qīnghǎi, 青海), “Modro/Tamnozeleno more (jezero)”, Kokonur
*[[Shaanxi]] Šaansji (Shǎnxī, 陕西) > dva “a” radi razlikovanja od Shanxi
*[[Shandong]] Šandung (Shāndōng, 山东), “Istočno od planine”
*[[Shanxi]] Šansji (Shānxī, 山西), “Zapadno od planine”
*[[Sichuan]] Sičuan /Sečuan/ (Sìchuān, 四川), “Četiri rijeke”
*[[Yunnan]] Junnan (Yúnnán, 云南), ili “Južno od oblaka”
*[[Zhejiang]] Džeđjang (Zhèjiāng, 浙江)
| valign="top" |
'''Autonomna područja'''
*[[Guangxi-Zhuang]] [[Guangxi|Guangsji-Džuang]] (Guǎngxī Zhuàng Zìzhìqū, 广西壮族自治区), za manjinu [[Zhuang|Džuang]]
*[[Nei Menggu]] [[Unutarnja Mongolija]] (Nèi Měnggǔ Zìzhìqū, 内蒙古自治区), za [[Mongoli|mongolsku]] manjinu
*[[Ningxia-Hui]] [[Ningxia|Ningsja-Huej]] (Níngxià Huízú Zìzhìqū, 宁夏回族自治区), za manjinu [[Hui]]
*[[Xinjiang Weiwuerzu]] [[Xinjiang|Sjinđjang-Ujgur]] (Xīnjiāng Wéiwú'ěrzú Zìzhìqū, 新疆维吾尔自治区), ''Kineski [[Turkestan]]'', za [[Ujguri|ujgursku]] manjinu
*[[Xizang]] [[Tibet]] (Xīzàng Zìzhìqū, 西藏自治区) “Zapadna riznica”
 
'''Gradovi u rangu pokrajina'''
*[[Beijing]] [[Peking]] (Běijīng, 北京), “Sjeverna prijestolnica”
*[[Chongqing]] [[Čungćing]] (Chóngqìng, 重庆)
*[[Shanghai]] Šanghaj /Šangaj/ (Shànghǎi, 上海), “Na moru”
*[[Tianjin]] Tjenđin /Tjencin/ (Tiānjīn, 天津)
 
'''[[Posebne administrativne regije]]'''
*[[Hong Kong]] (Xiānggǎng, 香港), “Mirisna luka”
*[[Aomen]] [[Makao]] (Àomén, 澳门) ([[portugalski]]: ''Macau'')
|}

=== Regije ===
Kina se obično dijeli na [[Mandžurija|Mandžuriju]], Sjevernu, Južnu i Vanjsku Kinu.

==== Mandžurija ====
Uska obalna ravnica povezuje sjevernu Kinu i Mandžuriju. Središnja nizina, okružena visoravnima, jezgra je gospodarskog života. Klima je oštra, a travnatom ravnicom zimi pušu ledeni vjetrovi iz unutrašnjosti Azije, noseći velike količine prašine. Stepska crnica bogata je humusom pa je razvijena agrarna proizvodnja. Mandžurija je bogata i rudama zbog kojih su se u prošlosti sukobljavali [[Rusija]], Kina i [[Japan]]. Zahvaljujući ovom bogatstvu u Mandžuriji se razvila [[metalurgija]], tekstilna, prehrambena i kemijska industrija. Najveće središte je Shenyang (3,6 mil.) te Harbin (2,44 mil.).

==== Sjeverna Kina ====
[[Datoteka:Great Wall Badaling.jpg|200px|mini|desno|[[Kineski zid]]]]
U Sjevernoj Kini izdvaja se Sjeverokineska nizina s poluotokom Shandongom i Zapadnom visoravni. Nizina je vodeće poljoprivredno područje Kine zahvaljujući naslagama prapora. Po njoj su rasuta brojna sela u kojima živi većina stanovništva. U ovoj regiji se nalaze i velike zalihe fosilnih goriva pa je tu nastala jedna od vodećih industrijskih regija Kine s razvijenom kemijskom, metalurškom i elektrotehničkom industrijom. U njoj se nalazi i glavni grad [[Peking]] (5,77 mil) koji je intelektualno žarište zemlje te središte obrta i industrije, te [[Tianjin]] (4,57 mil) veliko industrijsko središte.

Poluotok Shandong je brdovito područje južno od ušća [[Huang He]]a poznato po intenzivnoj poljoprivredi, ali i rudnom bogatstvu. Ovdje se razvila velika industrijska regija. Najveći gradovi su [[Jinan]] (1,48 mil.) i [[Qingdao]] (1,46 mil.) koji je nastao iz male luke na obali.

Zapadna visoravan je ploča prekrivena debelim naslagama prapora kroz koju vijuga Huang He. Ona je plodno poljoprivredno područje, premda su neki dijelovi suhi. Najvažniji gradovi su: Xi'an (1,98 mil) i Lanzhou (1,2 mil.).

==== Južna Kina ====
[[Datoteka:Terrace field yunnan china denoised.jpg|200px|desno|thumb|Polja riže u provinciji Yunnan.]]
U Južnoj Kini nema prapora, ali je klima povoljnija i redovito se dobivaju dvije žetve. Osim nizine [[Jangce]]a i [[Xi Jiang]]a, prostor je brdovit s brojnim rječnim dolinama i kotlinama. Južna se Kina dijeli na područje Yangtzea i područje Xi Jianga te jugozapadnu visoravan.

Yangtze najprije protječe kroz gusto naseljenu Crvenu zavalu u [[Sichuan]]u. Pogodna klima i tlo omogućuju raznovrsnu proizvodnju. Eksploatira se i rudno bogatstvo na temelju kojega je razvijena raznovrsna industrija. Najveći gradovi su [[Chengdu]] (1,71 mil.) i [[Chongqing]] (2,27 mil.).

Nizina Yangtzea je izuzetno plodna i brižno obrađena. Najviše se uzgaja riža, ali i ostale kulture kao pšenica, pamuk i duhan. Gustoća stanovništva je velika, ovdje je smještena i većina kineske industrije, a razvijeni su mnogi veliki gradovi: Wuhan (3,28 mil.), Hangzho (1,1 mil.), Nanking (2,09 mil.) i Šangaj (7,6 mil.).

Delta [[Xi Jiang]]a je također gusto naseljena, a tropska klima omogućuje uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje je smještena najvažnija industrijska regija. Najvažniji gradovi su [[Hong Kong]] (6,6 mil.) i [[Guangzhou]] (Kanton) (4,05 mil.). Sjeverno od ovog područja je provincija [[Fujian]], glasovita po kulturi [[čaj]]a, a njezino vodeće središte je luka [[Fuzhou]].

Jugozapadni dio zemlje je brežuljkasta visoravan koja obuhvaća provinciju [[Yunnan]]. Njezino glavno bogatstvo su rude, pokrenut je industrijski razvoj. Najveće gradsko središte je [[Kunming]].

==== Vanjska Kina ====
U ovim provincijama je malo Kineza, a najveće su manjine [[Tibetanci]] i [[Ujguri]]. Autonomna pokrajina [[Tibet]] najvažniji je dio vanjske Kine. Tibetanci su srodni starosjediocima južne Kine. Stanovništvo se pretežno bavi zemljoradnjom i stočarstvom. Najveći grad Tibeta je [[Lhasa]] u dolini [[Brahmaputra|Brahmaputre]], koja je središte jedne vrste budizma.

[[Xinjiang]] je zapadna pokrajina Vanjske Kine, smještena sjeverno od Tibeta, a obuhvaća Džunguriju i Tarimsku zavalu. Glavna gospodarska djelatnost je nomadsko stočarenje i ratarstvo. Ovaj kraj posjeduje i prirodna bogatstva među kojima se ističu nalazišta [[zlato|zlata]] i [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Najveće gradsko naselje je [[Urumqi]] (1,05 mil.) s razvijenom petrokemijskom industrijom i proizvodnjom sagova.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Dodatna literatura==
* Ivo Dragičević, ''Kina: od nebeskog carstva do naših dana'', Prometej, Zagreb, 2002. {{ISBN|9536460017}}
* Ksenija Jurišić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=50799 ''Pola stoljeća Narodne Republike Kine''], Politička misao, Vol.36 No.3 rujan 1999.
* Vizjak, Alkier Radnić,Krstinić Nižić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=67000 ''Republika Kina u međunarodnoj ekonomiji''], Ekonomski Vjesnik, Vol.XXII No.1 srpanj 2009.
* Danijel Nekić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110770 ''Uspon kineske ratne mornarice iz regionalne u globalnu ratnu mornaricu''], Polemos, Vol.XIV No.27 lipanj 2011.
* Ozren Baković, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36004 ''Miroljubivi uspon – nova kineska vanjskopolitička teorija''], Politička misao, Vol.41 No.1 kolovoz 2004.
* Nina Šoljan, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=31996 ''Politike Europske Unije i Sjedinjenih Američkih Država prema Kini''], Politička misao, Vol.43 No.4 veljača 2007.
* Marijan Biruši, [http://www.geografija.hr/clanci/629/kina-postaje-br-1 ''Kina postaje br. 1?''], www.geografija.hr

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31469 www.enciklopedija.hr - Kina]
* [http://www.ki.unizg.hr/ Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu]
* [http://www.ffzg.unizg.hr/sino/ Katedra za sinologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]
* [http://hr.chineseembassy.org/hrt/ hr.chineseembassy.org], stranice veleposlanstva NR Kine u Hrvatskoj
* [http://croatian.cri.cn/ China Radio International], stranice Kineskog međunarodnog radija na hrvatskom jeziku
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html The World Factbook - China] (engleski)
* [http://english.gov.cn/ english.gov.cn], stranice kineske vlade (engleski)
* [http://www.travelchina.gov.cn/ China National Tourism Administration], stranice kineske turističke zajednice (engleski)
* [http://www.china.org.cn China.org.cn], službeni kineski informativni portal (engleski)
* [http://english.cntv.cn/ China Central Television], stranice središnje kineske televizije (engleski)

;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = 中国
|commonshr = Kina
|commonscat = China
|commonscathr = Kina
|wječnik = Kina
}}

{{Azija}}
{{Komunističke države}}

[[Kategorija:Kina| ]]
[[Kategorija:Komunističke države]]

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 18:20
Redak 238:		Redak 238:

	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = 中国~~
	~~\|commonshr = Kina~~
	~~\|commonscat = China~~
	~~\|commonscathr = Kina~~
	~~\|wječnik = Kina~~
	}}

	{{Azija}}		{{Azija}}

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 20:31
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kina'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		<!--'''Kina'''-->{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Narodna Republika Kina		\| ime = Narodna Republika Kina
	\| izvorno_ime = 中华人民共和国<br>(Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó)		\| izvorno_ime = 中华人民共和国<br>(Zhōnghuá Rénmín Gònghéguó)

Kina - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Kina - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''