Kilwa Kisiwani - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵}}↵' u '}}'

2026-03-19T20:40:31Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵}}↵' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:40
Redak 38:		Redak 38:
	*[http://wmf.org/watch2008/watch.php?id=S8393 Kilwa na stranicama fundacije World Monuments Fund Watch] {{eng oznaka}} Posjećeno 25. ožujjka 2011.		*[http://wmf.org/watch2008/watch.php?id=S8393 Kilwa na stranicama fundacije World Monuments Fund Watch] {{eng oznaka}} Posjećeno 25. ožujjka 2011.

	~~{{WProjekti~~
	}}		}}

	{{Svjetska baština u Tanzaniji}}		{{Svjetska baština u Tanzaniji}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:19:48Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:19
Redak 39:		Redak 39:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscathr=Kilwa~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T17:20:58Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 17:20
Redak 39:		Redak 39:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr=Kilwa		\|commonscathr=Kilwa
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T14:19:58Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 14:19
Redak 39:		Redak 39:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat=Kilwa~~		\\|commonscathr=Kilwa
	\|commonscathr=Kilwa
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:38:33Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:38
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kilwa Kisiwani'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Kilwa Kisiwani'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Ruševine na Kilwa Kisiwani i [[Songo Mnara]]		\|ime mjesta = Ruševine na Kilwa Kisiwani i [[Songo Mnara]]
	\|slika = GreatMosque.jpg		\|slika = GreatMosque.jpg

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-19T02:18:53Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2021. u 02:18
Redak 16:		Redak 16:
	}}<small>Lokacija otoka Kilwa Kisiwani u Tanzaniji</small>		}}<small>Lokacija otoka Kilwa Kisiwani u Tanzaniji</small>
	}}		}}
	'''Kilwa Kisiwani''' je [[otok]] i istoimena [[općina]] u [[Tanzanija\|Tanzaniji]], nadomak njene obale. Od 13. do 16. stoljeća su trgovci [[Sultanat Kilwa\|sultanata Kilwa]] razvili ovu otočku luku do te mjere da su joj se divili europski istraživači poput [[Vasco da Gama\|Vasca da Game]]. Zbog toga su njegove ruševine, zajedno s onima na otoku [[Songo Mnara]], upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] još 1981. godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] dospio je zbog propadanja lokaliteta uslijed različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://whc.unesco.org/en/list/144 \|title=Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=25. ožujka 2011.}}</ref>. God. 2016. Kilwa Kisiwani i [[Songo Mnara]] su uklonjeni s popisa ugroženih mjesta svjetske baštine zahvaljujući poboljšanju očuvanja i upravljanja lokalitetima<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1147/ Tanzania’s Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara removed from UNESCO List of World Heritage in Danger], unesco.org {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. kolovoza 2016.</ref>.		'''Kilwa Kisiwani''' je [[otok]] i istoimena [[općina]] u [[Tanzanija\|Tanzaniji]], nadomak njene obale. Od 13. do 16. stoljeća su trgovci [[Sultanat Kilwa\|sultanata Kilwa]] razvili ovu otočku luku do te mjere da su joj se divili europski istraživači poput [[Vasco da Gama\|Vasca da Game]]. Zbog toga su njegove ruševine, zajedno s onima na otoku [[Songo Mnara]], upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] još 1981. godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] dospio je zbog propadanja lokaliteta uslijed različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama<ref>{{Citiranje weba \|url=http://whc.unesco.org/en/list/144 \|title=Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara \|publisher=[[UNESCO]] \|accessdate=25. ožujka 2011.}}</ref>. God. 2016. Kilwa Kisiwani i [[Songo Mnara]] su uklonjeni s popisa ugroženih mjesta svjetske baštine zahvaljujući poboljšanju očuvanja i upravljanja lokalitetima<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1147/ Tanzania’s Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara removed from UNESCO List of World Heritage in Danger], unesco.org {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. kolovoza 2016.</ref>.

	==Povijest==		==Povijest==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T01:17:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Ruševine na Kilwa Kisiwani i [[Songo Mnara]]
|slika = GreatMosque.jpg
|godina = [[1981.]] (5. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii
|ugroženost = 2004.-2014.
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/144 144]
|država = {{ZD+X/T|TAN}}
 
{{Lokacijska karta|Tanzanija|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Kilwa Kisiwani|position=bottom
|lat_deg=8|lat_min=57|lat_sec=28|lat_dir=S
|lon_deg=39|lon_min=31|lon_sec=22|lon_dir=E
}}Lokacija otoka Kilwa Kisiwani u Tanzaniji
}}
'''Kilwa Kisiwani''' je [[otok]] i istoimena [[općina]] u [[Tanzanija|Tanzaniji]], nadomak njene obale. Od 13. do 16. stoljeća su trgovci [[Sultanat Kilwa|sultanata Kilwa]] razvili ovu otočku luku do te mjere da su joj se divili europski istraživači poput [[Vasco da Gama|Vasca da Game]]. Zbog toga su njegove ruševine, zajedno s onima na otoku [[Songo Mnara]], upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] još 1981. godine, a na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] dospio je zbog propadanja lokaliteta uslijed različitih uzroka poput erozije ili zaraslosti biljkama<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/144 |title=Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=25. ožujka 2011.}}</ref>. God. 2016. Kilwa Kisiwani i [[Songo Mnara]] su uklonjeni s popisa ugroženih mjesta svjetske baštine zahvaljujući poboljšanju očuvanja i upravljanja lokalitetima<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1147/ Tanzania’s Ruins of Kilwa Kisiwani and Ruins of Songo Mnara removed from UNESCO List of World Heritage in Danger], unesco.org {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. kolovoza 2016.</ref>.

==Povijest==
[[Datoteka:City of Kilwa, 1572.jpg|mini|lijevo|<center>Grad Kilwa 1572. god.]]
[[Datoteka:Kilwa Kisiwani Fort.jpg|mini|lijevo|<center>Utvrda Kilwa Kisiwani]]
U 11. stoljeću otok Kilwa Kisiwani je prodan perzijskom trgovcu Ali bin Al-Hasanu koji je osnovao grad i [[Kilwanski sultanat]]. Sljedećih stoljeća Kilwa je izrasla u glavno trgovačko središte, njegov teritorij se prostirao i na kopno, uključujući grad [[Zimbabve]]. Trgovci s Kilwa Kisiwanija su trgovali zlatom i srebrom iz Zimbabvea, slonovačom iz Tanzanije, biserima i parfemima iz Arabije, te azijskim začinima, perzijskom lončarijom, i kineskim porculanom. Većina ukupne robe Indijskog oceana prolazila je kroz njihove ruke. Do 12. stoljeća Kilwa je, pod upravom [[Mahdali]]ja, postala najsnažnija sila istočnoafričke obale. [[Oman]]ski dokument ''al-Maqama al Kilwiyya'' iz oko 1200. godine navodi detalje misije koja je preobratila Kilwu na [[ibadi]]zam (oblik [[islam]]a odvojen od [[suniti|sunita]] i [[šijiti|šijita]]). God. 1330., [[Abu Abdullah Ibn Battuta]] je zabilježio svoju posjetu gradu i pohvalio je poniznost i vjeru Kilwanskog vladara, [[sultan]]a [[al-Hasan ibn Sulaiman]]a<ref>Ross E. Dunn, ''The Adventures of Ibn Battuta'', 2005., University of California Press, {{ISBN|0-520-24385-4}} str. 126.-128.</ref>. Iz ovog razdoblja potječe [[palača]] ''Husuni Kubwa'' i najveći dio Velike [[džamija|džamije]] (slika desno) koja je izgrađena još u 10. st.

Na vrhuncu moći u 15. stoljeću Kilwanski sultanat je vladao gradovima-državama kao što su: [[Malindi]], [[Mombassa]], [[Pemba]], [[Zanzibar]], [[Mafia]], [[Comoro]], [[Mozambik]], [[Sofala]]; a imao je svoje trgovačke postaje s druge strane kanala na [[Madagaskar]]u. Početkom 16. stoljeća, [[Vasco da Gama]] je uspio izvući danak od ove bogate islamske države, ali je nedugo potom, 1505. god., [[portugal]]ska flota, pod vodstvom [[Francisco de Almeida|Francisca Alemide]], okupirala otok. Grad su zauzeli arapski plaćenici već 1512. godine i grad je uspio donekle povratiti svoj prijašnji utjecaj.

God. 1784. Kilwa je pala pod utjecaj omanskih vladara Zanzibara, a [[Francuzi]] su se utvrdili na sjevernom vrhu otoka. Grad je zbog učestalih sukoba napušten 1840-ih, a od 1886. do 1918. godine bio je [[Njemačka|njemačkom]] [[kolonija|kolonijom]].

Ozbiljnija arheološka iskapanja su otpočela tek 1950-ih kada su javnosti otkriveni spomenici poput palače Husuni Kubwa, Velike džamije i palače Mkutini. ovi spomenici su u velikoj opasnosti od erozije tla uslijed padalina, ali i od vegetacije koja drobi njihove zidove.

==izvori==
{{izvori}}
* Ross E. Dunn, ''The Adventures of Ibn Battuta'', 2005., University of California Press, {{ISBN|0-520-24385-4}}
* H. Neville Chittick, ''Kilwa: an Islamic trading city on the East African coast (2 Vols)'', 1974., Nairobi: British Institute in Eastern Africa

==Vanjske poveznice==
* [http://www.aluka.org/action/showCompilationPage?doi=10.5555%2FAL.CH.COMPILATION.HERITAGE-SITE.KILWA+KISIWANI Kilwa Kisiwani na Aluka Digital Library]
*[http://wmf.org/watch2008/watch.php?id=S8393 Kilwa na stranicama fundacije World Monuments Fund Watch] {{eng oznaka}} Posjećeno 25. ožujjka 2011.

{{WProjekti
|commonscat=Kilwa
|commonscathr=Kilwa
}}

{{Svjetska baština u Tanzaniji}}

{{coord|8|57|28|S|39|31|22|E|region:TZ_type:landmark|display=title}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Tanzaniji]]
[[Kategorija:Tanzanijski otoci]]
[[Kategorija:Islamska arhitektura]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Africi]]