<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kilonova</id>
	<title>Kilonova - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kilonova"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kilonova&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-01T13:26:18Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kilonova&amp;diff=524068&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&#039;&#039;&#039;Kilonova&#039;&#039;&#039; je sjajni bljesak elektromagnetskog zračenja. Nastaje pri srazu i posljedičnom spajanju dviju neutronskih zvijezda ili neutronske zvijezde i crne jame zvjezdane mase. Događaj je vrlo brz, predstavlja radioaktivnu eksploziju tvari, pri čemu je većina emitirane radijacije optičko svjetlo. Kilonovu čini elektromagnetski sjaj izbačene tvari.&lt;ref name=&quot;Space, what&quot;/&gt;   Pri ovakvim sudarima pus...«.</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kilonova&amp;diff=524068&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2024-11-28T22:07:17Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kilonova&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je sjajni bljesak elektromagnetskog zračenja. Nastaje pri srazu i posljedičnom spajanju dviju &lt;a href=&quot;/wiki/Neutronska_zvijezda&quot; title=&quot;Neutronska zvijezda&quot;&gt;neutronskih zvijezda&lt;/a&gt; ili neutronske zvijezde i &lt;a href=&quot;/wiki/Crna_jama&quot; class=&quot;mw-redirect&quot; title=&quot;Crna jama&quot;&gt;crne jame&lt;/a&gt; zvjezdane mase. Događaj je vrlo brz, predstavlja radioaktivnu eksploziju tvari, pri čemu je većina emitirane radijacije optičko svjetlo. Kilonovu čini elektromagnetski sjaj izbačene tvari.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Space, what&amp;quot;/&amp;gt;   Pri ovakvim sudarima pus...«.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kilonova&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je sjajni bljesak elektromagnetskog zračenja. Nastaje pri srazu i posljedičnom spajanju dviju [[neutronska zvijezda|neutronskih zvijezda]] ili neutronske zvijezde i [[crna jama|crne jame]] zvjezdane mase. Događaj je vrlo brz, predstavlja radioaktivnu eksploziju tvari, pri čemu je većina emitirane radijacije optičko svjetlo. Kilonovu čini elektromagnetski sjaj izbačene tvari.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Space, what&amp;quot;/&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pri ovakvim sudarima pusto materijala se izbaci iz neutronskih zvijezda, no u ukupnoj masi zvijezdâ čine tek par postotaka.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Space, what&amp;quot;&amp;gt;Robert Lea: [https://www.space.com/what-are-kilonovas &amp;#039;&amp;#039;What are kilonovas?&amp;#039;&amp;#039;]. Space.com. 9. listopada 2023.&amp;lt;/ref&amp;gt; Ultra-gusta tvar od koje se sastoje jezgre neutronske masivne zvijezde koja je došla do kraja svojih života određuje geometriju eksplozije.&amp;lt;ref name=&amp;quot;kolosalna&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Space, what&amp;quot;/&amp;gt; Izbačena tvar obiluje neutralnim česticama — [[neutron]]ima. Iz ovog obilja čestica oko spoja zvijezda nastaju teški elementi iz periodičnog sustava elemenata, poput zlata, platine, uranija, joda i sl.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postojanje je sugerirano u radu &amp;#039;&amp;#039;Transient Events from Neutron Star Mergers&amp;#039;&amp;#039; iz [[Astronomija u 1998.|1998.]] godine objavljenom u &amp;#039;&amp;#039;[[The Astrophysical Journal]]u&amp;#039;&amp;#039;, čiji su auktori Li-Xin Li i Bohdan Paczyński.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Space, what&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[https://iopscience.iop.org/article/10.1086/311680 &amp;#039;&amp;#039;Transient Events from Neutron Star Mergers &amp;#039;&amp;#039;]. IOPscience. Pristupljeno 28. studenoga 2024.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvotno su kilonove nazivali &amp;#039;&amp;#039;mini-[[supernova]]ma&amp;#039;&amp;#039; odnosno &amp;#039;&amp;#039;mikronovama&amp;#039;&amp;#039;, jer je predviđeni radijacijski bljesak stapanja neutronskih zvijezdâ izračunat da bude od 1 do 10 posto sjaja običnih supernova. Brian Metzger, poslije profesor na Sveučilištu Columbiji, smislio je naziv &amp;quot;kilonova&amp;quot; u radu iz [[Astronomija u 2010.|2010.]] godine. Metzeger i suradnici su istaknuli da premda je kilonova manje snažna od supernove, ipak je tisuću puta snažnije od obične [[nova|nove]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;Space, what&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;[https://academic.oup.com/mnras/article/406/4/2650/1020950?login=false &amp;#039;&amp;#039; Electromagnetic counterparts of compact object mergers powered by the radioactive decay of r-process nuclei — Monthly Notices of the Royal Astronomical Society&amp;#039;&amp;#039;]. Oxford Academic. Pristupljeno 28. studenoga 2024.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike spoznaje o kilonovama došle su iz sudara [[GW170817]] iz [[astronomija u 2017.|2017.]] godine, gdje se došlo do obilja podataka. Novonastalo jedinstveno tijelo je mimo svih izračuna pokazalo savršenu sferičnost. Naknadnim raščlambama to je objašnjeno time što je njihova zajednička masa prouzročila daljnje [[Gravitacijski kolaps|gravitacijsko urušavanje]] novoformiranog objekta, koji je nakratko postao hipermasivna neutronska zvijezda iznimno snažna [[magnetsko polje|magnetskog polja]] i potom se je pretvorio u [[crna jama|crnu jamu]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;kolosalna&amp;quot;&amp;gt;Branimir Vorša: [https://zimo.dnevnik.hr/clanak/kolosalna-eksplozija-nakon-sudara-dviju-neutrosnkih-zvijezda-zapanjila-astronome-necim-sto-uopce-nisu-ocekivali---766646.html &amp;#039;&amp;#039;Kolosalna eksplozija nakon sudara dviju neutronskih zvijezda zapanjila astronome nečim što uopće nisu očekivali&amp;#039;&amp;#039;]. ZIMO - Tehnološko znanstveni portal. 16. veljače 2023. Pristupljeno 28. studenoga 2024.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Astronomija]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
</feed>