WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T05:02:42Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:02
Redak 98:		Redak 98:
	Grad je oslobođen [[1944.]] godine		Grad je oslobođen [[1944.]] godine

	Mjesni [[Makedonski jezik\|Makedonski]] dijalekt takozvani [[Solunski govor\|solunsko - vodenski dijalekt]], danas se rijetko govori u stanovnici Kukuša.<ref>{{~~cite book~~ \|title=Българска диалектология (Bugarska dijalektologija)\|author=Stojkov Stojko\|origyear=1962 \|year=2002 \|location=Sofija \|publisher= \|language=bugarskom \|url=http://www.promacedonia.org/jchorb/st/index.htm \|isbn=9544308466 \|oclc=53429452}}</ref>		Mjesni [[Makedonski jezik\|Makedonski]] dijalekt takozvani [[Solunski govor\|solunsko - vodenski dijalekt]], danas se rijetko govori u stanovnici Kukuša.<ref>{{Citiranje knjige \|title=Българска диалектология (Bugarska dijalektologija)\|author=Stojkov Stojko\|origyear=1962 \|year=2002 \|location=Sofija \|publisher= \|language=bugarskom \|url=http://www.promacedonia.org/jchorb/st/index.htm \|isbn=9544308466 \|oclc=53429452}}</ref>

	==Poznati stanovnici Kukuša==		==Poznati stanovnici Kukuša==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T01:15:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grčki grad
|ime= Kukuš
|izvorno ime= Κιλκίς
|latinično ime=
|slika=
|periferija= Središnja Makedonija
|prefektura= Kilkis
|pokrajina=
|stanovništvo= 24,812
|godina popisa= 2001
|šire stanovništvo=
|godina popisa šireg stanovništva= 2001
|gustoća stanovništva= 81 /km²
|šira gustoća stanovništva=
|površina= 306.557
|šira površina=
|visina= 280
|z. širina = 40.98
|z. dužina = 22.86
|širina-stupnjevi= 40
|širina-minute= 59
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 22
|dužina-minute= 52
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 611 00
|pozivni broj= 23410
|registarska oznaka= NI, ΚΙ*
|gradonačelnik= Dimitrios Terzedis
|stranica= [http://www.dhmoskilkis.gr www.dhmoskilkis.gr]
}}

''Kukuš''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Κιλκίς '', [[Makedonski jezik|makedonski]]: ''Кукуш '', [[Bugarski jezik|bugarski]]: ''Кукуш '') je industrijsko središte u [[Periferija Središnja Makedonija|Periferiji - Središnja Makedonija]], [[Grčka]]. Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 17 430 stanovnika, a grad sa širom okolicom 24 812 stanovnika.

Kukuš je glavni grad prefekture [[Prefektura Kilkis|Kilkis]] i sjedište [[Episkopija|eparhije]].

==Povijest==

===Za antike===
Pored grada Kukuša pronađeni su grobovi iz [[2. tisućljeće pr. Kr.]] njihovi ostatci daju nam dragocjene informacije o tadašnjem životu.

Grad ''Paeoniju'', pored rijeke [[Vardar]], prvi navodi [[Homer]] u svojim epovima. U ranom [[8. stoljeće pr. Kr.|VIII st . pr. Kr.]], Kukuš i njegova šira okolica bili su dio [[Makedonija (kraljevstvo)|Makedonskog kraljevstva]]. Kukuš je postao sjedište jedne regije zvane Krestonia. Kad je [[Filip II. Makedonski]] posjetio Krestoniju, domaćini su ga ponudili maslinama, nečim što on do tada nije uopće probao.<ref>''N.G.L. Hammond, Povijest Makedonije'' (1972)</ref>.
U to vrijeme u toj regiji niknuli su i razvili su se mnogi gradovi, poput; ''Idomenija'', ''Atalantija'' (pored današnjeg grada Axioupolija), ''Gortynia'' (današnji Gorgopi), ''Fyska'', ''Terpillos'', ''Klitae'' (današnja Xylokeratija), ''Vragylos'' (današnja Metallika), ''Ioron'' (današnji Palatian), ''Chaetae'' (današnja Tsaousitsa), ''Carabia'' (današnja Limnotoposa ), ''Bairos'' (današnji Kastro), ''Morrylos'' (današnji Ano Apostoli), ''Doveros'' (današnji Doirani), ''Evropos'' i ''Kallindria''.

===Razdoblje rimske i bizantinske vlasti===

[[148. pr. Kr.]] grad su zauzeli [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] i držali grad pod svojom vlašću sljedeća dva i pol stoljeća. Kuku i njegova okolica bili su poprište stalnih provala skitalačkih plemena i naroda, poput; [[Goti|Gota]], [[Huni|Huna]], [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]].

Ovi potonji su se uz privolu [[Bizant|Bizanta]] i naselili u tom kraju, kao i po čitavom [[Balkan|Balkanskom poluotoku]].

Ime grada mijenjalo se ovisno o tome tko je njime vladao i tko ga je naseljavao. ''Kallikon'' je bilo ime grada za ranog Bizanta, Kalkis ili Kilkis ime koje su upotrebljavali [[Grci]], ''Kilkitsi'' ili pak ''Kılkış'' je ime koje su upotrebljavali [[Turci]] za [[Otomansko carstvo|otomanske vlasti]] nad gradom, a ime; Кукуш (''Kukuš'') dali su [[Slaveni|slavenski]] stanovnici grada<ref>Tekst na grčkom: Georgios Echedoros, Objavljeno u novinama ''Machitis tou Kilkis / Μαχητής του Κιλκίς'', (Kilkis Fighter), Kilkis 08. siječanj 1996.</ref>.

Kukuš je višekratno mijenjao gospodare, a to se zbivalo manje više između [[Bizant|Bizantskog carstva]] i [[Bugarska povijest|Bugarskog carstva]]. U to vrijeme grad je i pored teških ratnih razaranja, ipak stalno rastao i obnavljao se.

===Razdoblje otomanske vlasti===

Razdoblje stalnog rasta grada prekinuto je [[1430.]] godine, tada je Kukuš i sva njegova
okolica potpala pod vlast [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]].

Nakon [[1850.]] godine, u Kukuškom kraju postojala je samo jedna grčka crkva na obroncima brda Sv. Đure - ''Panagia tou Kilkis'', (Majka božja iz Kukuša), i samo jedna grčka škola.

Pred kraj XIX st. otpočela je [[Borba za Makedoniju]], nekoliko grčkih stanovnika Kukuša sudjelovalo je u tim borbama, to su bili; Georgios Samaras, Ioannis Doiranlis i Petros Koukidis sa svojim oružanim četama. Žene poput; Evangelije Traianu Tzouku i Ekaterine Stampouli bile su pak istaknute na polju prosvjete, a prihvatile su se brige za grčke ranjenike.<ref>na grčkom: ''Obscure Native Macedonian Fighters'' Objavilo Društvo za Makedonske studije, 2008. </ref>
Veliku pomoć Grčkoj stvari pružala je bogata veleposjednička obitelj '''Chatziapostolou''', koja je držala veliki zemljoposjednički posjed kod mjesta Metalliko.
Posjed je bio i sigurno utočište i baza Grčkih četa<ref>na grčkom: ''Christos Intos: Sjedišta organizacija, akcija i otpora Grka iz Prefekture - Kilkisa za vrijeme borbi za Makedoniju, 100 godina od smrti Pavlosa Melasa'', Društvo za Makedonske studije, Solun 2004. </ref>

Sredinom 1800-tih Kukuš je bio naseljen većinom slavenskim stanovništvom ([[Bugari]], [[Makedonci]])<ref>[http://www.promacedonia.org/en/ban/nr1.html#23 Izvještaj iz Kukuša, Revija Bugarske knjižice, Konstatinopolis, No. 10. svibanj 1858., str. 19],
[http://www.promacedonia.org/en/ban/nr1.html#25 Pismo ruskog diplomate
Alekseju N. Behmetejevu, u Moskvu, o školovanju mladih Bugara na Moskovskom sveučilištu, 22. kolovoz 1858.], [http://www.promacedonia.org/en/ban/nr1.html#28 Peticija Bugarskih građana iz Kukuša Papi Piju IX, 12. srpnja 1859], Britanski diplomatski dokumenti posvećeni Bugarskom nacionalnom pitanju, 1878-1893, Sofija 1993
(dvojezično izdanje), str. 286
</ref>

Po nekim neutralnim stanovištima tada je u Kukušu bilo oko 500 [[Grci|Grka]], 500
[[Turci|Turaka]] i oko 4 500 [[Bugari|Bugara]] (ali i makedonaca, tada nije pravljena razlika među njima)<ref>na grčkom: ''Macedonia: 4.000 godina grčke civilizacije'' Sakellariou, 1990</ref>Postoji i jedan otomanski popis i studija iz [[1873.]] godine iz koje se pak vidi da Kukuš nastanjuje 1 170 kućevlasnika, od kojih su; 5 235 Bugari (za Otomanske vlasti tog vremena makedonci ne postoje kao entitet), 155 Muslimana i 40 Roma.<ref>''Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.'' [[Makedonski Znanstveni Institut]], Sofija, 1995, strane 160-161.</ref> Procjena bugarskog povjesničara Vasila Kančova iz 1900. godine govori o 7 000 Bugara i 750 Turskih stanovnika grada.<ref>[http://www.promacedonia.org/vk/vk_2_10.htm Vasil Kančov. ''Makedonija. Etnografija i statistika''. Sofija, 1900, strana 164.]</ref> Jedna pak druga studija o broju stanovnika iz [[1905.]] godine, navodi da u Kukuu i široj okolici obitava 9 712 vjernika Bugarskog Egzarhata (vjerski oprijedjeljeni kao Bugari), 40 vjernika Ekumenskog Patrijarha iz [[Istanbul|Konstatinopolisa]] (vjerski oprijedjeljeni kao Grci), te da ima 592 [[Pravoslavlje|pravoslavne]] crkve kao i 16 [[Protestantizam|protestanskih]]. <ref>Brancoff, D.M. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, р.98-99.</ref>

===Za Prvog balkanskog rata===

U vrijeme [[Balkanski ratovi|Prvog Balkanskog rata]] [[1912.]] godine, grad su nakratko
zauzele jedinice [[Bugarska|Bugarske]] vojske. Za [[Balkanski ratovi|Drugog Balkanskog rata]] 1913. godine, Grčka vojska zauzela je grad poslije trodnevnih borbi vođenih od 19. do 21. lipnja protiv Bugara.
Posljedica sukoba bili su preko 8 652 žrtava na Grčkoj strani i preko 7 000 na Bugarskoj. Grad Kuku Grčka je vojska razorila skoro do temelja.<ref>[http://www.kroraina.com/knigi/en/carnegie/chapter2_3.html Report of the International Commission to Inquire into the Causes and Conduct of the Balkan Wars, published by the Endowment Washington, D.C. 1914, str. 97-99]</ref>

Nakon bitke skoro svo predratno [[Bugari|Bugarsko]] stanovništvo grada, njih gotovo 7 000 protjerani su u Bugarsku.
Novi grad Kilkis počeo se graditi na lokaciji koja je bila primaknuta bliže željezničkoj pruzi
za [[Solun]], oko grčke crkve Sv. Đure. Novi Kilkis naseljen je grčkim izbeglicama iz

Bugarske i [[Otomansko carstvo|Turske]] i [[Kraljevina SHS|Jugoslavije]], naročito onima iz grada [[Strumica|Strumice]].
[[Episkop|Episkop (pravoslavlje)]] koji je došao kao izbjeglica iz [[Strumica|Strumice]] dao je nanovo izgraditi crkvu - Pentekedeka Martyron (Petnaest mučenika) koja je bila središnja grčka crkva u Strumici. Ovih novih stanovnika bilo je toliko da je kratkotrajno grad bio prezvan u Nea Stromnitsa (Nova Strumica).<ref>na grčkom: ''Trapped...the Greeks of Skopje'', Dimitrios Alexandrou, Erodios, Thessaloniki 2008. </ref>
Sredinom [[1920-ih]], nakon velikog grčkog poraza u [[Grčko-turski rat 1919.-1922.|Grčko-turskom ratu 1919.-1922.]] i gubitka [[Mala Azija|maloazijskih]] teritorija ([[Izmir]], [[Trakija]], [[Pont]]) veliki broj grčkih izbjeglica naselio se u Kukuu i okolici. Istovremeno preostalo [[Islam|muslimansko]] stanovništvo, iselilo se u Tursku u velikoj razmjeni stanovništva.

===Grad za Drugog svjetskog rata===

* Kuriozum je da je grčki bojni brod ''Kilkis'' ( stari američki brod USS Mississippi BB-23) potopljen u napadu aviona Junkers kod otoka Salamina za vrijeme njemačke invazije na Grčku [[23. travnja]] [[1941.]]
Grad Kukuš podpao je pod vlast sila osovina [[1941.]] godine, odmah su ga okupirali Bugari, [[1943.]] godine Bugarska okupaciona zona proširena je i na prefekturu [[Prefektura Halkidika|Halkidiki]].
Novoustanovljene bugarske vlasti provodile su politiku otvorene "bugarizacije" s ciljem
pripojenja teritorije grada i okolice Bugarskoj, ali su im to uskoro zabranili njihovi
njemački saveznici, procjenjujući da bi to teško destabiliziralo Grčku.
Kukuš i njegova okolica postali su sjedište Grčkih partizana i njihovog otpora okupacionim snagama.

Grad je oslobođen [[1944.]] godine

Mjesni [[Makedonski jezik|Makedonski]] dijalekt takozvani [[Solunski govor|solunsko - vodenski dijalekt]], danas se rijetko govori u stanovnici Kukuša.<ref>{{cite book |title=Българска диалектология (Bugarska dijalektologija)|author=Stojkov Stojko|origyear=1962 |year=2002 |location=Sofija |publisher= |language=bugarskom |url=http://www.promacedonia.org/jchorb/st/index.htm |isbn=9544308466 |oclc=53429452}}</ref>

==Poznati stanovnici Kukuša==

*[[Aleksandar Stanišev]], Bugarski znanstvenik i političar
*[[Theodoros Mouratidis]], Švedski političar grčkoga porijekla
*[[Goce Delčev]], jedan od utemeljitelja [[VMORO|VMORO]]-a
*[[Dimitar Vlahov]], makedonski revolucionar (1878 - 1953)

==Izvori==
{{izvori}}

{{Glavni gradovi grčkih prefektura}}
[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]

Kilkis - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica