Suradnik10: Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:44:11Z

Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:44
Redak 80:		Redak 80:

	*[http://www.lavra.ua/ Stranice Kijevo-pečerske lavre] {{eng oznaka}}		*[http://www.lavra.ua/ Stranice Kijevo-pečerske lavre] {{eng oznaka}}
	*[http://www.kplavra.kiev.ua/ Nacionalni muzej Kijevo-pečerske lavre (ukr.)] {{rus ~~icon~~}}		*[http://www.kplavra.kiev.ua/ Nacionalni muzej Kijevo-pečerske lavre (ukr.)] {{rus oznaka}}

	{{Svjetska baština u Ukrajini}}		{{Svjetska baština u Ukrajini}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:25:30Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:25
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kijevo-pečerska lavra'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Kijevo-pečerska lavra'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = [[Katedrala Sv. Sofije (Kijev)\|katedrala sv. Sofije u Kijevu]] i pripadajući manastirski kompleks Kijevo-pečerska lavra		\|ime mjesta = [[Katedrala Sv. Sofije (Kijev)\|katedrala sv. Sofije u Kijevu]] i pripadajući manastirski kompleks Kijevo-pečerska lavra
	\|slika = Lavra panorama-kijev.jpg		\|slika = Lavra panorama-kijev.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T05:26:15Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 05:26
Redak 72:		Redak 72:
	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==

	~~{{commonscat\|Kiev Pechersk Lavra}}~~
	*[[Katedrala Sv. Sofije (Kijev)\|katedrala sv. Sofije u Kijevu]]		*[[Katedrala Sv. Sofije (Kijev)\|katedrala sv. Sofije u Kijevu]]
	*[[zlatnovršni manastir sv. Mihovila\|katedrala sv. Mihajla u Kijevu]]		*[[zlatnovršni manastir sv. Mihovila\|katedrala sv. Mihajla u Kijevu]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T00:52:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Katedrala Sv. Sofije (Kijev)|katedrala sv. Sofije u Kijevu]] i pripadajući manastirski kompleks Kijevo-pečerska lavra
|slika = Lavra panorama-kijev.jpg
|godina = [[1990.]] <small>(14. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/527
|država = {{ZD+X/U|UKR}}
}}
'''Kijevo-pečerska lavra''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''Києво-Печерська лавра''') je najstarije [[Pravoslavlje|pravoslavno]] svetište [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] osnovano 1051. godine u [[Kijev]]u ([[Ukrajina]]). Osnovana je pod upravom staroruskog kneza [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslava Mudrog]], a smješteno je na dva šumovita brda koja gledaju na obale rijeke [[Dnjepar]]. U svetištu se također nalaze i spiljski [[manastir]]i osnovani 1015. godine. Riječ ''pečera'' znači "špilja", a ''lavra'' označava visoko pozicionirane pravoslavne manastire, stoga Kijev-pečerskaja lavra znači "Kijevski špiljski manastir".
[[Datoteka:Near Caves.jpg|mini|240px|<center>"Bliže špilje" ispod manastira 1651. god. (Abraham van Westerveldt)]]
[[Datoteka:Uspensky Sobor.jpg|mini|240px|<center>Uspenska Katedrala renovirana za vrijeme uprave hetmana [[Ivan Stepanovič Mazepa|Ivana Mazepe]]]]
Danas pripada pod nadležnost [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije|Ukrajinske pravoslavne crkve MP]]. Svetište se nalazi pod zaštitom [[UNESCO]]-a i spada u jedno od [[Sedam turističkih čuda Ukrajine]].

== Povijest ==

Odmah po osnutku Lavra je postala sjedište zajednice kojom je upravljao opat [[Sveti Teodozije|Sv. Teodozije]] i uz pomoć kijevskih kneževa, manastir se bogatio. Opustošili su ga [[Mongoli]] i [[Tatari]] u 13. stoljeću, i obnovljen je tek u 17. stoljeću. Sat-toranj i Crkva [[refektorij]]a su dvije znamenitosti koje su utjecale na obnovu i izgled mnogih drugih manastira.

Lavra je od 17. stoljeća odigrala važnu ulogu u širenju pravoslavnog kršćanstva u cijeloj Ukrajini, ali i Rusiji. Tiskara u manastiru je osnovana još 1615. godine i u njoj se uglavnom tiskali molitvenici i povijesne knjige. Hodočasnici koji su je pohodili ispunili su manastir mnogim [[barok]]nim spomenicima.

God. 1926. Kiev-pečersku lavru je [[SSSR|sovjetska vlast]] proglasila "Povijesnom i kulturnom baštinom", i od tada su njene zgrade imale nove kulturne funkcije: Metropolitska rezidencije je postala Nacionalni muzej ukrajinske narodne umjetnosti, tiskara Muzej knjiga i knjigoveštva, Crkva refektorija je Muzej kršćanstva, a Crkva Veličanja Križa je Muzej povijesti katakombi.

Kompleks je strašno stradao 1941. godine kada je njegov najstariji dio, katedralska spavaonica, gotovo potpuno srušena.

== Odlike ==

[[Datoteka:Trapezna lavra.jpg|mini|240px|<center>Crkva refektorija (''Trapezna lavra'')]]
[[Datoteka:Kiev caves.jpg|mini|240px|<center>Dalje špilje pečerske lavre]]
Danas su njeni najznamenitiji dijelovi:
* Veliki zvonik lavre koji dominira panoramom Kijeva je u vrijeme svoje izgradnje (1731.-45.) bio najviši [[kampanil]] (samostalni zvonik) na svijetu (96.5 m). Dizajnirao ga je arhitekt Johann Gottfried Schädel u neoklasicističkom stilu na četiri kata koji se sužavaju s visinom i završavaju pozlaćenom kupolom.
* Uspenska katedrala koja je nedavno obnovljena nakon što je gotovo bila srušena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Opatske ćelije su vremenom postale nekropola stotina mumificiranih tijela opata koja su sačuvana.
* Crkva Svetog Trojstva, čija je konstrukcija iz 12. stoljeća sakrivena raskošnim baroknim dekorom, nalazi se iznad tzv. "Svetih vrata" koja su ulaz u kompleks. Prema legendi ovu crkvu je dao izgraditi knez [[Černigiv]]a i Kijeva, Svjatoslav II. 1070ih, na mjestu starije kamene crkve.
* Crkva refektorija
* Crkva Svih Svetih
* Crkva Spasitelja kod Berestove nalazi se na sjeveru kompleksa, izvan zidina lavre, gdje je u 11. stoljeću bilo selo Berestove. Crkva je bila [[mauzolej]] dinastije Monomakh i između ostalih tu je sahranjen [[Jurij Dugoruki]], osnivač [[Moskva|Moskve]].
* Crkva Uzvišenja sv. Križa
* Crkva Gospina porođenja
* Crkva začeća sv. Ane
* Crkva oživljavajućeg izvora
* Bliže špilje su katakombe-svetišta čiji je ulaz kroz Crkvu Svih Svetih. One su zapravo kompleks uskih podzemnih hodnika (oko 1-1,5 m širine i 2-2,5 metra visine) oko kojih se nalaze opatske ćelije i podzemne kapele.
* Dalje špilje imaju ulaz kroz Crkvu začeća sv. Ane, a nastale su kada se 1051. godine opat Antun naselio u jednu od špilja u brdu blizu pečerske lavre. S vremenom je ova špilja rasla s brojnim dodatcima, hodnicima i crkvom na ulazu.

U sklopu kompleksa nalaze se i Manastir sv. Nikole, Kijevska teološka akademija i sjemenište te Debosquettove zidine.

<gallery>
Datoteka:Kiev 1890s.jpg|<center>Crkva Svetog Trojstva 1890-ih
Datoteka:Dormition Cathedral 2018 G1.jpg|<center>Crkva Uznesenja Presvete Bogorodice (''Uspenska katedrala''), glavna crkva Kijevo-pečerske lavre. Kijev u pozadini slike.
Datoteka:Kievo-Pecherska Lavra Belltower.jpg|<center>Veliki toranj lavre
Datoteka:Church of the Saviour at Berestove.jpg|<center>Crkva Spasitelja kod Berestove
</gallery>

== Izvori ==

*Bolkhovitinov, E. Opisanie Kievo-Pecherskoi Lavry, (Kyiv, 1831)
*Kievo-Pecherskaia lavra v eia proshedshem i nynishnem sostoiani, KS, 1886, nos 5–11
*Goetz, L. Das Kiever Höhlenkloster als Kulturzentrum des vormongolischen Russlands (Passau, 1904)
*Titov, F. Putevoditel pri obozrenii Kievo-Pecherskoi lavry (Kyiv, 1910)
*Ripetskyi, M; Popovych, D. Kyïvo-Pecherskyi monastyr i ioho podvyzhnyky (Mundare, 1954)
*Kyivskyi derzhavnyi zapovidnyk-muzei, Kyievo-Pecherska Lavra: Korotkyi putivnyk (Kyiv, 1957)
*Logvin, G. Kievo-Pecherskaia Lavra (Moscow, 1958)
*Kyievo-Pecherskyi derzhavnyi istoryko-kulturnyi zapovidnyk (Kyiv, 1971)
*Kilesso, S. Kievo-Pecherskaia lavra (Moscow, 1975)
*Krykotun, V. Za muramy lavry (Pro rol Kyievo-Pecherskoi lavry u suspilno-politychnomu zhytti Rosii i Ukrainy u druhii polovyni XVIII–pochatku XX st. (Kyiv, 1979)
*Petrenko, M. Kyievo-Pecherskyi derzhavnyi istoryko-kulturnyi zapovidnyk: Putivnyk (Kyiv, 1979)
*Seventeenth-century Writings on the Kievan Caves Monastery (Cambridge, Mass 1987)
*Kibalnik, Iu. (ed). Ocherki istorii Kievo-Pecherskoi lavry i zapovednika (Kyiv, 1992)
*Stepovyk, D. Kyievo-Pecherska lavra (Kyiv, 1993)
*Kolpakova, V.; Zhylenko, I. Dyva pecher lavrskykh (Kyiv, 1997)
*Stepovyk, D. Istoiia Kyievo-Pecherskoi lavry (Kyiv, 2001)

== Povezani članci ==

{{commonscat|Kiev Pechersk Lavra}}
*[[Katedrala Sv. Sofije (Kijev)|katedrala sv. Sofije u Kijevu]]
*[[zlatnovršni manastir sv. Mihovila|katedrala sv. Mihajla u Kijevu]]
*[[Turizam Ukrajine]]

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.lavra.ua/ Stranice Kijevo-pečerske lavre] {{eng oznaka}}
*[http://www.kplavra.kiev.ua/ Nacionalni muzej Kijevo-pečerske lavre (ukr.)] {{rus icon}}

{{Svjetska baština u Ukrajini}}

[[Kategorija:Kršćanski vjerski objekti u Ukrajini]]
[[Kategorija:Povijest Ukrajine]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Ukrajini]]
[[Kategorija:Manastiri]]
[[Kategorija:Pravoslavlje u Ukrajini]]
[[Kategorija:Građevine u Kijevu]]
[[Kategorija:Svetišta]]

Kijevo-pečerska lavra - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{rus icon}}' u '{{rus oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica