https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=KidalicaKidalica - Povijest promjena2026-08-07T12:58:53ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kidalica&diff=173359&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-29T11:23:00Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Kidalica'''-->[[Datoteka:Inspekt desk 50kN IMGP8563.jpg|mini|desno|250px|Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke)]]<br />
[[Datoteka:Three point flexural test.jpg|mini|desno|250px|Ispitivanje u tri točke na kidalici (Instron)]]<br />
[[Datoteka:Al tensile test.jpg|mini|250px|desno|Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici]]<br />
[[Datoteka:Tensile_testing_on_a_coir_composite.jpg|mini|desno|250px|Vlačno ispitivanje na kidalici za nestandardni ispitni uzorak (Instron).]]<br />
<br />
'''Kidalica''' je [[mjerni instrument]] ili [[strojevi|stroj]] za [[vlačno ispitivanje]] [[čvrstoća|čvrstoće]] [[materijal]]a. Svaka kidalica se sastoji iz:<br />
* uređaja za nametanje opterećenja,<br />
* uređaja za mjerenje [[sila|sile]],<br />
* uređaja za mjerenje deformacije ispitnog materijala, <br />
* uređaja za ispis [[dijagram naprezanja|dijagrama naprezanja]] ''F – ΔL''.<br />
<br />
==Univerzalna kidalica==<br />
Univerzalna kidalica osim [[vlačna čvrstoća|vlačne čvrstoće]] može ispitivati i tlačnu čvrstoću, te čvrstoću na odrez i pri savijanju. <ref> [http://element.hr/artikli/file/1253] "Nauka o čvrstoći I", element.hr, 2011.</ref><br />
<br />
Uređaj za nametanje opterećenja ima [[Ulja|uljnu]] [[Sisaljka|sisaljku]], koja [[tlak|tlači]] ulje vodom ispod [[Klip stroja|klipa]], koji se nalazi u cilindru. Na taj način se nametne opterećenje potrebno za ispitivanje čvrstoće, koje će podizati pokretni most. Pokretni most i postolje imaju čeljusti za stezanje ispitnog uzorka ili epruvete, koja će se uslijed podizanja mosta istezati. <br />
<br />
Uređaj za mjerenje sile se sastoji od cilindra, u koji preko voda iz cilindra dolazi ulje i potiskuje klip. Klip će posredno djelovati na gibanje polužja, te će podizati uteg. On će preko [[Njihalo|njihala]] pokretati kazaljku, pa se na skali mogu očitati vrijednosti postignute sile istezanja ispitnog uzorka ili epruvete.<br />
<br />
Uređaj za mjerenje deformacije je obično u sklopu uređaja za ispis dijagrama naprezanja ''F – ΔL'' (sila–apsolutno produljenje). On se sastoji iz [[valjak|valjka]] na kojemu je namotan [[papir]] (obično milimetarski). Valjak se okreće pomoću uzice koja je namotana na osovinu kazaljke. Da bi uzica bila uvijek zategnuta, na njenom kraju nalazi se uteg. Svaki pomak kazaljke izazvat će isti pomak valjka na kojem će pisaljka zabilježiti promjenu vrijednosti sile po ordinati dijagrama. Promjenu deformacije će pisaljka bilježiti po apscisi horizontalnim gibanjem po vodilici, izazvanim uzicom. Uzica je vezana za pokretni most, te putem [[Kolotura|kolotura]] vodi do pisaljke. Stalnu napetost u uzici vrši uteg.<br />
<br />
Deformacija ispitnog uzorka ili epruvete, tj. njezino povećavanje početne dužine ''L<sub>0</sub>'', bilježi se na uređaju za ispis dijagrama naprezanja ''F – ΔL''. Naime, gibanjem mosta prema gore, on za sobom povlači uzicu, a ona pisaljku, te će svaka deformacija epruvete za određenu<br />
vrijednost sile biti zabilježena na papiru omotanom oko valjka. Deformacija se može mjeriti i izravno. Uz pokretni most je pričvršćena skala u milimetrima, a na pokretnom mostu je pričvršćen nonius skala (kao [[pomično mjerilo]]), koja omogućuje očitavanje deformacije točnosti do 0,01 [[metar|mm]].<br />
<br />
Suvremene kidalice mogu podatke o vrijednostima sile i deformacije dati i [[Digitalizacija|digitalno]]. Podatke o sili i deformaciji obrađuje [[računalo]] koje na [[Računalni monitor|monitoru]] ispisuje sliku dijagrama naprezanja. Sliku ispitanog dijagrama možemo putem [[pisač]]a ispisati na papir.<br />
<br />
Uzorak materijala koji se ispituje obradi se na određeni oblik i dimenzije propisane [[standard]]ima. Tako pripremljene uzorke zovemo epruvetama. Za ispitivanje vlačne čvrstoće koristimo epruvete kružnog, kvadratnog i pravokutnog presjeka.<br />
<br />
==Vlačno ispitivanje==<br />
[[Vlačno ispitivanje]] je postupak ispitivanja [[mehanika|mehaničkih]] svojstava materijala na kidalici, kojim se utvrđuju glavna svojstva koja karakteriziraju mehaničku otpornost materijala, ali i njihovu deformabilnost. Iz materijala koji želimo ispitati izrađuje se uzorak za ispitivanje propisanog oblika i dimenzija, a to je epruveta ili ispitni uzorak. Najčešće je to (ovisno o obliku poluproizvoda ) ispitni uzorak [[valjak|valjkastog]] oblika, kod kojega su [[promjer]] i mjerna [[duljina]] u određenom razmjeru. Na kidalici se direktno mjeri [[Vlačna čvrstoća|čvrstoća materijala]] ''σ<sub>M</sub>'', produljenje ispitnog uzorka ''ΔL'' i suženje poprečnog presjeka uzorka ''ΔA''. Iz rezultata vlačnog ispitivanja mogu se odrediti [[Youngov modul elastičnosti]] ''E'', [[Poissonov omjer]] ''υ'', granica razvlačenja i rad plastične deformacije. <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref><br />
<br />
===Ispitni uzorak ili epruveta===<br />
Početna mjerna [[duljina]] ispitnog uzorka ili epruvete za '''kratke proporcionalne epruvete''' iznosi L<sub>0</sub>/d<sub>0</sub> = 5, a za '''duge proporcionalne epruvete''' iznosi L<sub>0</sub>/d<sub>0</sub> = 10, gdje je d<sub>0</sub> promjer epruvete. Početna mjerna duljina epruvete za neproporcionalne epruvete ne ovisi o promjeru d<sub>0</sub>. Epruvete za [[žica|žice]] i štapove promjera do 4 mm moraju imati početnu mjernu duljinu L<sub>0</sub> = 200 ± 2 mm ili L<sub>0</sub> = 100 ± 1 mm. Ispitni uzorci za limove i trake debljine od 0,1 do 3 mm izrezuju se na širinu 12,5 odnosno 20 mm, s početnom mjernom duljinom L<sub>0</sub> od 50 do 80 mm i ispitnom duljinom 75 odnosno 120 mm. <br />
<br />
Pored standardnih epruveta za ispitivanje vlačne čvrstoće , služe i '''tehničke epruvete'''. To su [[Lanac|lanci]], [[čelik|čelična]] [[uže|užad]], [[cijev]]i, različiti profili, žica, gotovi [[strojni dio|strojni dijelovi]] itd. Te epruvete se posebno ne obrađuju, već se ispitivanje vrši u stanju u kojem se ugrađuju u [[Konstrukcijsko strojarstvo|konstrukciju]]. Standardne epruvete se izrađuju obilnim [[hlađenje]]m da se struktura materijala ne<br />
promijeni, jer ona utječe na čvrstoću. Površina tijela mora biti fino obrađena bez ogrebotina i tragova obradbe, a prijelaz s tijela na glavu epruvete mora biti izveden s propisanim zaobljenjem ''r''.<br />
<br />
===Dijagram naprezanja===<br />
'''Relativno produljenje''' (duljinska ili uzdužna deformacija) štapa ili šipke je produljenje s obzirom na početnu duljinu L<sub>o</sub>: <br />
<br />
:<math>\varepsilon =\frac{\Delta L}{L_0}=\frac{L-L_0}{L_0}</math><br />
<br />
gdje je: ''ΔL'' – produljenje epruvete ([[metar|mm]]), ''L<sub>0</sub>'' – početna mjerna duljina epruvete i ''L'' – mjerna duljina napregnute epruvete. Oznaka ''ε'' vrijedi za relativno produljenje nakon loma (istezljivosti) proporcionalne epruvete s faktorom ''k'' = 5,65 (L<sub>0</sub>/d<sub>0</sub> = 5). Kod proporcionalnih epruveta s drugom vrijednosti faktora (npr. ''k'' = 11,3) valja uz oznaku dodati tu vrijednost kao indeks (npr. ε<sub>11,3</sub>). Kod neproporcionalnih epruveta s početnom mjernom duljinom L<sub>0</sub> (npr. L<sub>0</sub> = 80 mm) treba uz oznaku dodati tu vrijednost početne mjerne duljine (npr. ε<sub>80</sub>). <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref><br />
<br />
Izmjerena sila se koristi za proračun [[naprezanje|naprezanja]] ''σ'', na osnovu formule:<br />
<br />
:<math>\sigma = \frac{F_n}{A}</math><br />
<br />
gdje je: ''F'' – mjerena [[sila]] i ''A'' – [[Površina|ploština]] presjeka unutar ispitne duljine. Na osnovu toga dobivamo dijagram naprezanja. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Strojarstvo]]<br />
[[Kategorija:Ispitivanje materijala]]</div>WikiSysop