Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:24:25Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kiša (slika)'''-->~~{{Jubilarni članak\|160 000}}~~		<!--'''Kiša (slika)'''-->
	{{Slika		{{Slika
	\| slika= Milan_Steiner_-_Kiša_-_1918..jpg		\| slika= Milan_Steiner_-_Kiša_-_1918..jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-21T20:40:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|160 000}}
{{Slika
| slika= Milan_Steiner_-_Kiša_-_1918..jpg
| slika_širina= 350px
| ime= Kiša
| autor= [[Milan Steiner]]
| godina= [[1918.]]
| tip= ulje na platnu
| visina=35
| širina=47
| grad= [[Zagreb]]
| muzej= [[Moderna galerija]]
}}

Ulje na platnu '''Kiša''' je remek-djelo hrvatskog [[ekspresionizam|ekspresionizma]], nastalo potkraj [[1918.]]<ref>Tonković, 1996.</ref> samo nekoliko tjedana prije smrti njegova autora, dvadesetčetverogodišnjeg hrvatskog slikara židovskog podrijetla [[Milan Steiner|Milana Steinera]].
Da bi postalo jasno zbog čaga je ovo neveliko [[uljene boje|ulje na platnu]] postalo „kultno mjesto nekoliko naraštaja povjesničara umjetnosti“ (Lilijana Domić)<ref>Domić, 1987.</ref> i zbog čega je staklo status „kapitalnog djela“ našeg [[modernizam|modernog slikarstva]] (Radoslav Putar)<ref>Putar, 1956.</ref>, potrebno je, uz kratku analizu njegovih formalnih karakteristika, iznijeti i nekoliko činjenica o životu njegova autora, još uvijek nedovoljno poznatog Milana Steinera.

== Zašto je Steinerova slika „Kiša“ remek djelo?==
Premda se rodio u dobrostojećoj trgovačkoj obitelji, život Milana Steinera od najranijeg je djetinjstva bio preplavljen patnjom. Kao beba, ispao je dadilji iz ruku, i zadobio trajne ozljede.<ref>Ernečić, 2013.</ref>

Dalje, u sedmoj godini obolio je od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i odstranjeno mu je jedno [[pluća|plućno krilo]]<ref>Ernečić, 2013.</ref>, čime je naglo presječen normalan razvoj: tijelo mu se deformiralo, ostao je vrlo nizak i zadobio [[grba|grbu]], što je lako uočiti na njegovim brojnim sačuvanim [[autoportret]]ima.

Ipak, Milan nije dopustio da ga sve te teške okolnosti slome: nakon Trgovačke akademije, upisao je Višu školu za umjetnost i obrt koju je završio [[1916.]] godine.<ref>Peić, 1966.; Tonković, 1996.; Bede, 1999.; Ernečić, 2013.</ref>

U svojim sjećanjima na mladu umjetničku bohemu toga vremena, [[Josip Horvat]] je zapisao:

[[Datoteka:Milan Steiner - Na kiši - skica - 1918..jpg|mini|280px|lijevo|Milan Steiner: '''Kiša''', skica, 1918.]]

''Uvijek prisutan ali i uvijek pasivan član društva bijaše Milan Steiner. Blijedi grbavac s crtom trpke zrelosti oko ustiju, blistavih, pronicavih mirnih očiju. Samo bi u najužem krugu izbacio katkad koju primjedbu, jasnu i oštru. S rijetkima je drugovao, potpuno valjda ni s kojim suučenikom, no koga bi počastio mrvom svoga povjerenja, taj bi stao zapanjen bogatstvom njegova znanja, neprimjetljivog u razredu. Bio je duhom zreliji od svih svojih vršnjaka, pun originalnih zapažanja, tople humanitarnosti protkane finom, nezlobnom ironijom. Možda je odbijala njegova rezerviranost, svako pomanjkanje spontanosti, te glavne značajke mladosti. Pojedincima je pokazivao velike monografije s područja likovnih umjetnosti, koje gledaoci nisu bili dozreli pravo ocijeniti. Iz njegovih su se ustiju čule prve kritike [[Friedrich Nietzsche|Nitzschea]] – tada su svi čitali ”[[ Tako je govorio Zaratustra|Zaratustru]]” u Ćurčinovom prijevodu i Cvijanovićevom izdanju – i teško slijedile njegove primjedbe.''<ref>Ernečić, 2013.</ref>

Kada pročitamo ove retke, shvaćamo da je u naizgled neobavezno i svakako nepretenciozno naslikanoj „Kiši“, kratko pred svoju smrt koju je izgleda već naslućivao, Steiner dao panoramu svojeg cijelog života. Poput čovjeka bez [[kišobran]]a na [[kiša|kiši]], koji se nalazi gotovo sakriven iza dva ženska lika s kišobranima u prvom planu slike<ref>Bede, 1999.</ref>, probijao se tiho i bez gorčine Steiner ulicama svog života, oslikanog, poput „Kiše“ uglavnom sivim tonovima.

Svoju životnu sjetu, kušnju i bol Steiner je u „Kiši“ izrazio vrlo suptilnim likovnim sredstvima, toliko blagim da je našoj likovnoj kritici trebalo nekoliko desetljeća da shvati da je ocjena Steinerova starijeg prijatelja [[Ljubo Babić|Ljube Babića]] da se radi o „[[impresionizam|impresionističkom]] ostvarenju“<ref>Peić, 1966.</ref> bila sasvim pogrješna, te da je „Kiša“ zapravo remek-djelo hrvatskoga ekspresionizma, premda, doista, „više svojom egzistencijalističkom doživljajnošću, negoli formalnom sintaksom izraza“ (Zdenko Tonković)<ref>Tonković, 1966.</ref>.

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Literatura ==
* Bede, 1999. - Bede, Lana: Milan Steiner: Kiša, tiskopis, s. a, Zagreb, 1999.
* Domić, 1987. – Domić, Lilijana: [[Rainer Maria Rilke|Rilke]] našeg slikarstva, Vjesnik, Zagreb, 21. 11. 1987., str. 8.
* Ernečić, 2013. – Jalšić Ernečić, Draženka: [http://www.muzej-koprivnica.hr/milan-steiner/ Milan Steiner (1894 – 1918) Slikarski genij tihe sudbine]
* Jergović, 2011. – [http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/steiner-ruka-koja-otvara-kisobran/ Jergović, Miljenko: Steiner: Ruka koja otvara kišobran]
* Peić, 1966. – [[Matko Peić|Peić, Matko]]: Steiner, Milan, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 4, Zagreb, 1966., str. 322.
* Putar, 1956. – Putar, Radoslav: Slikarstvo Milana Steinera, u: Likovne kritike, studije i zapisi 1950-1960., Zagreb, 1998., str. 257-259.
* Tonković, 1996. – Tonković, Zdenko: Steiner, Milan, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, Zagreb, 1996., str. 276-277.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sisak.info/izlozba-120-godina-rodenja-milana-steinera/ Izložba 120 godina rođenja Milana Steinera]

[[Kategorija:Postimpresionističke slike]]
[[Kategorija:Slike iz 1910-ih]]

Kiša (slika) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica