https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=KhipuKhipu - Povijest promjena2026-08-08T13:53:47ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Khipu&diff=205756&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-08T11:23:35Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Khipu'''-->[[Image:Inca Quipu.jpg|thumb|right|350px|Primjer khipu-a iz carstva Inka, sada u zbirci [[Larco muzej|Larco muzeja]].]]<br />
'''Khipu''' ([[španjolski jezik|španjolski]] '''Quipu''') bio je sustav bilježenja podataka korišten na [[Ande|Andama]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] prije kontakta s [[Europa|Europom]]. Khipu su se sastojali se od više [[uže|užeta]] vune [[ljama|ljame]] ili [[alpaka|alpake]], odnosno [[pamuk]]a, na kojima su podaci bili zabilježeni čvorovima. Na [[kečuanski jezik|kečuanskom jeziku]] "khipu" znači "čvor".<ref>Urton, Gary (2003). ''Signs of the Inka Khipu: Binary Coding in the Andean Knotted-String Records.'' Austin: University of Texas Press.</ref><ref>http://www.nytimes.com/2016/01/03/world/americas/untangling-an-accounting-tool-and-an-ancient-incan-mystery.html '''Khipu''' ([[španjolski jezik|španjolski]] '''Quipu''') bio je sustav bilježenja podataka korišten na [[Ande|Andama]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] prije kontakta s [[Europa|Europom]]. [[New York Times]] </ref><br />
== Povijest ==<br />
Najstariji arheološki nalazi khipua sežu do [[3. tisućljeće pr. Kr.|3000 pr.n.e.]], što ga čini jednim od najstarijih sustava za bilježenje podataka. Koristili su se u carstvu [[Inka]], te poslije njegova pada pod [[španjolsko kolonijalno carstvo]], do 1570-ih godina.<ref name="lost worlds">Barhnart, Edwin (2012). ''Lost worlds of South America.'' Chantilly, Virginia: The Great Courses</ref><br />
<br />
== Značenje ==<br />
Tumačenja se razlikuju o tome predstavljaju li khipu [[pismo]] ili sustav [[mnemotehnika|mnemotehnike]]. S jedne strane, [[kronika|kroničari]] poput [[Garcilaso de la Vega (kroničar)|Garcilasa de la Vege]] opisuju khipu kao složena mnemonička pomagala. S druge strane, postoje izvješća o velikoj [[knjižnica|knjižnici]] u [[Cuzco|Cuzcu]] koja je sadržavala khipu zapise o 500 godina povijesti Inka.<ref name="lost worlds"/><br />
<br />
Dešifriranje je otežano time što je sačuvano tek nekoliko stotina potpunih khipua. Do sada su samo dešifrirani brojčani podaci, koji su slijedili [[pozicijski brojevni sustav|pozicijski]] [[dekadski brojevni sustav]], a prazno mjesto bez čvora označavalo je [[nula|nulu]]. Pri [[inventura]]ma, posebna užeta koristila su se za zbrojeve, a različite [[boja|boje]] užeta označavale su različita dobra.<ref name="lost worlds"/><br />
<br />
== Ritualna uporaba ==<br />
U nekim selima u [[Peru]]u khipu se koriste i danas, ali ne za bilježenje podataka već u [[ritual]]ne svrhe.<ref>Peters, Renata; Salomon, Frank (2006/2007). "Patrimony and partnership: conserving the khipu legacy of Rapaz, Peru". Archaeology International (London: UCL Institute of Archaeology). pp. 41–44.</ref><br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://khipukamayuq.fas.harvard.edu/ Projekt baze podataka khipu], [[sveučilište Harvard]]<br />
* [http://incas.homestead.com/quipu/quipu_royal_commentaries_inca_garcilaso.html Khipu i kraljevski komentari Inka], Garcilaso de la Vega<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
{{mrva-pismo}}{{Mrva-arheo}}{{Mrva-pov}}<br />
<br />
[[Kategorija:Arheologija]]<br />
[[Kategorija:Pismo]]<br />
[[Kategorija:Povijest Perua]]<br />
[[Kategorija:Povijest Južne Amerike]]<br />
[[Kategorija:Inke]]</div>WikiSysop