Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:27:43Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:27
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Khami'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Khami'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Nacionalni spomenik Khami ruševina		\|ime mjesta = Nacionalni spomenik Khami ruševina
	\|slika = Khami.jpg		\|slika = Khami.jpg

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T05:23:35Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2021. u 05:23
Redak 32:		Redak 32:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	~~{{commonscat\|Khami ruins}}~~
	{{izvori}}		{{izvori}}
	* Robert Gwinn, Peter Norton i Philip Goetz, ''The New Encyclopedia Britannica. 2.'', Encyclopedia Britannica, Inc. 1989. str 689. {{ISBN\|0-85229-493-X}}.		* Robert Gwinn, Peter Norton i Philip Goetz, ''The New Encyclopedia Britannica. 2.'', Encyclopedia Britannica, Inc. 1989. str 689. {{ISBN\|0-85229-493-X}}.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T08:53:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Nacionalni spomenik Khami ruševina
|slika = Khami.jpg
|godina = [[1986.]] (10. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/365
|država = {{ZD+X/Z|ZIM}}
 
{{Lokacijska karta|Zimbabve|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Khami|position=bottom
|lat_deg=20|lat_min=09|lat_sec=30|lat_dir=S
|lon_deg=28|lon_min=22|lon_sec=36|lon_dir=E
}}Lokacija Khamija u Zimbabveu
}}
'''Khami''' su ruševine drevnog [[grad]]a, prijestolnice [[Kraljevstvo Butua|Kraljevstva Butua]] (1450.-1683.), predkolonijalne države u južnoj Africi. Nalazi se oko 22 km zapadno od grada Bulawayoa u pokrajini [[Sjeverni Matabeleland]] u današnjem [[Zimbabve]]u i proglašen je nacionalnim spomenikom koji je 1986. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] kao "važno [[arheologija|arheološko]] nalazište predmeta iz [[Europa|Europe]] i [[Kina|Kine]] koji svjedoče kako je Khami stoljećima bio važno trgovačko središte".

Počeo se graditi oko [[1450.]] godine, u vrijeme kada je napuštena slavna prijestolnica [[Kraljevstvo Zimbabve|Kraljevstva Zimbabve]], [[Veliki Zimbabve]]a) i doživio je vrhunac za dinastije [[Torwa]] koja je vladala do 1650. god. Tada se Khami rasprostirao u duljinu od 2 km i neke od građevina se mogu lako prepoznati. Kraljevska rezidencija (''mambo'') se nalazila na središnjem brdu "Sjevernih ruševina" koje se uzdiže iznad terasa s potpornim zidinama. U ovom području su, između ostalih, pronađeni značajni predmeti koji svjedoče o razvijenoj trgovini Kraljevstva Butua: [[okamina]] iz [[porajnje|porajnja]] iz 16. st., te [[Ming]] [[porculan]], [[portugal]]ske imitacije kineskog porculana i [[španjolska]] srebrnina iz 17. st. O posjeti portugalskih trgovaca svjedoči i monumentalni križ od [[granit]]nih blokova na malenom brdu iza rezidencijalne palače, tzv. "Brdo križa".

Kako je ovo područje obilato nekvalitetnijim [[granit]]om ([[laminar]]) od ostatka Zimbabvea, te zbog izrazito vruće klime i čestih epidemija [[malarija|malarije]], graditelji Khamija su izumili jedinstven način gradnje. Značajnije građevine su bile uzdignute na terase [[suhozid]]a s potpornim [[zid]]ovima kroz koje je strujao zrak i činio ih svježijima od nizinskog otvorenog prostora. Stanovništvo Khamija je živjelo u malenim kamenim kućama sa slamnatim krovovima, u selima okruženim granitnim zidinama, razbacanima na nekoliko hektara u duljini preko 2 km. U tim selima su postojali brojni uski kameni prolazi i ophodne galerije, pokrivene ili ne, te mnogi ukrasni [[friz]]ovi u obliku [[šahovnica]] ili [[čin]]ova.

Opustošili su ga pobunjeni [[Rozvi]] 1683. godine za [[Carstvo Munhumutapa]], još jednu nasljednicu Kraljevstva Zimbabve. Grad nije obnovljen i polako je postao ruševina. Kasnije je ovo područje postalo "kraljevskim rezervatom" naroda [[Ndebele]] i kraljevstva [[Matabeleland]] (cijeli istočni Zimabbve). Ruševine su otkrili Europljani tek 1894. godine nakon smrti kralja [[Lobengula]], a istraživanja su otpočeli u 20. stoljeću David Randall-MacIver, Gertrude Caton-Thompson, i ne tako davno K. R. Robinson<ref>Kevin Shillington, ''Encyclopedia of African History, Vol. 1.'', London: Routledge, 2004., str. 1912. {{ISBN|1-57958-245-1}}.</ref>. No, [[Rodezija|rodezijska]] [[rasizam|rasistička]] vlada nije dopuštala [[arheolog|arheolozima]] istraživanje jer je negirala mogućnost da je autohtono crnačko stanovništvo moglo izgraditi išta znamenito<ref>Antoon De Baets, ''[http://arts.eldoc.ub.rug.nl/FILES/publications/general/Historical/2002/debaets_zimbabwe/zimbabwe.pdf Censorship of Historical Thought: a World Guide 1945-2000.]'', 2002., London: Greenwood Press. pp. 621–625. {{ISBN|0313311935}}.</ref>. Nakon stjecanja neovisnosti 1979. godine, Zimbabvanci su ga proglasili nacionalnim spomenikom.

<gallery>
Datoteka:Khami ruins (ZW).jpg|<center>Ruševine Khamija
Datoteka:Khamiruins1.jpg|<center>Monumentalni prolaz
Datoteka:Khamiruins3.jpg|<center>Potporni zidovi palače
Datoteka:Khamiruins2.jpg|<center>Stube palače
</gallery>

== Izvori ==
{{commonscat|Khami ruins}}
{{izvori}}
* Robert Gwinn, Peter Norton i Philip Goetz, ''The New Encyclopedia Britannica. 2.'', Encyclopedia Britannica, Inc. 1989. str 689. {{ISBN|0-85229-493-X}}.
* Peter Garlake, ''Early Art and Architecture of Africa'', Oxford: Oxford University Press, 2002. {{ISBN|0-19-284261-7}}.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.bulawayo1872.com/pics/khamiruins1.htm Fotografije Khamija]
* [http://whc.unesco.org/en/news/275 Internacionalni kamp za mlade povodom obnove Nacionalnog spomenika Khamija 2006. god.] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Zimbabveu}}

{{coord|20|09|30|S|28|22|36|E|type:city_source:dewiki|display=title}}

[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Zimbabveu]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Africi]]

Khami - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica