WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-02T07:51:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Smith&Wesson CKLPR.jpg|mini|desno|300px|[[Nož]] s prevlakom [[titanij]]evog oksinitrida.]]

[[datoteka:sparkplug.jpg|mini|desno|100px|[[Svjećica]] koristi kao materijal i kermet.]]

'''Kermet''' (kratica od ker[amika] i met[al]) je [[Kompozit|složeni (kompozitni) tehnički materijal]], sastoji se od [[keramika|keramičke]] ([[oksidi]] [[aluminij]]a, [[krom]]a, [[magnezij]]a, [[silicij]]a; [[karbidi]] [[titanij]]a, [[volfram]]a; [[molibden]]ov [[Silikati|silikat]]) i [[metal]]ne komponente ([[željezo]], [[kobalt]], [[nikal]], [[krom]], [[molibden]], [[volfram]]). [[Lijevanje]]m dijelova ili [[Sinteriranje|sinteriranjem]] njihove smjese u praškastom obliku dobivaju se vrlo tvrdi i temperaturno otporni kermeti, koji se koriste kao [[tvrdi metal]]i za [[alat]]no [[rezanje]] i u izradi električnih [[otpornik]]a. Proizvode se i nanošenjem slojeva jedne komponente na podlogu od druge, na primjer u izradi [[turbina|turbinskih]] lopatica, u [[zub]]arskoj tehnici i slično. <ref> '''kermeti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31268] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Objašnjenje ==

Kermeti su uglavnom kompozitni materijali sačinjeni iz [[keramika|keramičkih]] (ker) i [[metal]]nih (met) [[materijal]]a. Idealni kermet ima optimalne osobine keramike, na primjer visoka [[temperatura|temperaturna]] postojanost i [[tvrdoća]], a tako i osobine metala, na primjer sposobnost plastičnog deformiranja. Metal se koristi kao vezivo za [[oksidi|oksid]], borid, karbid, ili glinicu. U općem slučaju, metali koji se ovde upotrebljavaju su [[nikal]], [[molibden]] i [[kobalt]]. U zavisnosti od vrste strukture materijala, kermeti mogu također biti metalni matrični kompoziti, ali obično sadrže manje od 20% metala u [[obujam|obujmu]].

Kermeti se obično koriste u proizvodnji [[otpornik]]a (posebno potenciometara), [[Električni kondenzator|kondenzatora]], i drugih [[elektronika|elektronskih]] dijelova koji rade na povišenim temperaturama. U izradi [[alat]]a, [[volframov karbid]] WC se smatra kermetom, iako je njegova upotreba veoma raširena, pa se smatra zasebnom klasom materijala (tvrdi metal). Kermeti se upotrebljavaju umesto WC kod [[pila]] i drugih tvrdo zalemljenih alata, zbog svojih izvanrednih osobina otpornosti prema trošenju i prema [[korozija|koroziji]]. TiCN, TiC, TiN i slični materijali se mogu [[Tvrdo lemljenje|tvrdo zalemiti]], ako se prethodno posebno pripreme, dok [[brušenje]] zahtijeva specijalne uvjete.

Složeniji materijali, poznati kao Kermet 2 ili Kermet II, se sve češće upotrebljavaju zbog dužeg vijeka [[Rezni alat|reznog alata]]. Neki tipovi kermeta će nalaziti primjenu u [[Svemirske letjelice|svemirskoj tehnologiji]], kao mehanički štit od udara mikro [[meteoroid]]a velikih brzina i od orbitalnog otpada. Kermeti su korišteni u spajanju keramika–metal ([[Elektronska cijev|elektronske cijevi]]). Keramičke cijevi mogu da rade na višim temperaturama od [[staklo|staklenih]] cijevi. Također imaju veću čvrstoću i otpornost prema toplinskom šoku. Danas nalaze primjenu u [[Sunčev toplovodni sustav|sunčevim toplovodnim sustavima]]. Koriste se i keramika–metal zatvarači kod [[Goriva ćelija|gorivih ćelija]] i kod drugih uređaja koji pretvaraju [[Kemijska energija|kemijsku]], [[Nuklearna energija|nuklearnu]] ili [[Termionički generator|termoionsku energiju]] u [[električna energija|električnu energiju]]. Zatvarači keramika–metal se koriste i za izolaciju električnih dijelova kod turbinskih generatora koji rade u sredinama sa korozivnim parama tekućih metala. Kermeti se koriste i u [[zub]]arskoj tehnici kao materijali za popunjavanje i proteze. Jedan poznati primjer kermeta je [[svjećica]] za [[Benzinski motor|benzinske motore]]. Obično je [[izolator]] u ovom slučaju [[aluminij]]ev oksid. Također nalaze primjenu i kod automobilskih [[Kočnice|kočnica]] i [[Spojka|spojki]]. <ref> [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=48609] "Pregled postupaka modificiranja i prevlačenja metala", Stupnišek Mladen; Matijević Božidar, bib.irb.hr, 2000.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Metalurgija]]
[[Kategorija:Slitine]]

Kermet - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica