Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:12:46Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:12
Redak 84:		Redak 84:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{Commons\|Kenya}}~~
	{{Commonwealth}}		{{Commonwealth}}
	{{Afrika}}		{{Afrika}}
	[[Kategorija: Kenija\| ]]		[[Kategorija: Kenija\| ]]

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T20:30:08Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 20:30
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kenija'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		<!--'''Kenija'''-->{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Kenija \|		ime = Republika Kenija \|
	izvorno_ime = Jamhuri ya Kenya<br>Republic of Kenya \|		izvorno_ime = Jamhuri ya Kenya<br>Republic of Kenya \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T08:54:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Kenija |
izvorno_ime = Jamhuri ya Kenya Republic of Kenya |
ime_genitiv = Kenije |
eng_ime = Kenya |
zastava = Flag of Kenya.svg|
lokacija = Kenya in its region (de-facto).svg|
grb = Alternate Coat of arms of Kenya.svg|
službeni_jezik = [[svahili (jezik)|svahili]] i [[engleski jezik|engleski]] |
glavni_grad = [[Nairobi]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Uhuru Kenyatta]] |
predsjednik_vlade_osoba = |
površina_poredak = 45 |
površina = 582.646 |
vode = 2,3 |
stanovništvo_poredak = 37 |
stanovništvo = 32,021.856 |
godina_popisa = 2004. |
gustoća_stanovništva = 53 |
neovisnost = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[12. prosinca]] [[1963.]] |
BDP_PKM_godina = 2005. |
BDP_PKM = 48,33 milijarda $ |
BDP_PKM_rang = 76. |
BDP_PKM_per_capita = 1445 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 156. |
valuta = [[kenijski šiling]] |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +3 |
himna = [[Ee Mungu Nguvu Yetu]] |
internetski_nastavak = .ke |
pozivni_broj = 254 |
komentar = |
moto = Harambee ([[Svahili (jezik)|Svahili]]: Radimo zajedno)
}}

'''Kenija''' je država u istočnoj [[Afrika|Africi]]. Na jugoistoku izlazi na [[Indijski ocean]], na jugozapadu graniči s [[Tanzanija|Tanzanijom]], na zapadu s [[Uganda|Ugandom]], na sjeverozapadu s [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]], na sjeveru s [[Etiopija|Etiopijom]] i na istoku sa [[Somalija|Somalijom]].

==Zemljopis==
Sjever i istok Kenije zauzimaju sušne i polusušne zone ravnica i brežuljaka. Mala i nepravilno raspoređena količina oborina u ovoj rijetko naseljenoj regiji ne dozvoljava razvitak poljoprivrede.

Na jugozapadu se nalaze gorska područja s nadmorskim visinama iznad 1000 m (najviši vrh zemlje je ugasli vulkan Mount Kenya s 5199 m, druga najviša planina Afrike iza [[Kilimanjaro|Kilimanjara]]) u kojima se nalazi većina plodne zemlje i koja su svojom umjerenom klimom u kolonijalnom razdoblju privukla europske naseljenike. Ovu planinsku zonu u smjeru sjever-jug presijeca istočni ogranak [[Velika rasjedna dolina|Velike rasjedne doline]] (engl. ''Great Rift Valley'') čije je dno pokriveno lancem jezera.

Na krajnjem jugozapadu Kenija izlazi na [[Viktorijino jezero|jezero Viktorija]], po površini drugo najveće slatkovodno jezero na svijetu.

Najveći gradovi u zemlji su [[Nairobi]] (2,750.561 stanovnika [[2005.]]), luka [[Mombasa]] (799.727), [[Nakuru]] (259.934), [[Eldoret]] (218.472) i [[Kisumu]] (216.479).

== Povijest ==
Kenija pripada najstarije naseljenim područjima Zemlje. Arheološki nalazi u okolici jezera [[Turkana (jezero)|Turkane]] na sjeveru zemlje ukazuju na prisutnost [[Homo habilis]]a i [[Homo erectus]]a prije oko 2,6 milijuna godina.

[[Slika:Fort JesusMombasa.jpg|mini|250px|Fort Jesus, izgradili su ga Portugalci 1593. prema nacrtu arhitekta Joao Batista Cairato. Ova utvrda kasnije služi kao zatvor, a danas je muzej.]]
Obalu Kenije u prvom su tisućljeću poslije Krista kolonizirali [[Arapi|arapski]] trgovci. U unutrašnjost su se u istom razdoblju doselili danas najbrojniji narodi [[Bantu]]. Sredinom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u južnu su Keniju sa sjevera prodrli stočarski [[Masai]] i zagospodarili nad Bantuima, uglavnom ratarima. Masaije su zaustavili tek snažni starosjedilački narodi [[Nandi (narod)|Nandi]] i [[Kikuyu]]. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] glad i epidemije zaraznih bolesti oslabile su afričke narode i otvorile put europskoj kolonizaciji. [[Portugalci]] su veoma rano upoznali samu obalu današnje Kenije, a u Mombasi su [[1593.]] godine podigli tvrđavu Djezu.
[[Datoteka:Kenijac.jpg|lijevo|mini|200px|Kenijac u eko-selu namijenjenom razgledavanju i slikanju turista.]]
[[Njemačka]] je [[1885.]] uspostavila protektorat nad Kenijom u sklopu svog preuzimanja obalnih teritorija sultana od [[Zanzibar]]a, ali je ubrzo prepustila posjed [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Britanska je vlada isprva bila nezainteresirana za razvoj kolonije, a starosjedilačka plemena pružala su novim osvajačima otpor koji je ugušen u nekoliko vojnih ekspedicija. Važnost Kenije porasla je nakon dovršetka željeznice između Mombase na obali Indijskog oceana i Kisumua na jezeru Viktorija [[1903.]] kada su Britanci u koloniju pozvali bijele farmere i podijelili im zemlju. Za izgradnju pruge angažirane su 32 000 Indijaca, a prilikom radova bolest je pokosila 4 000 nosača iz plemena Busoga. Posljednja dionica dovršena je tek [[1926.]] godine. Iako je bijelcima podijeljena zemlja bila uglavnom nenaseljena, bilo je slučajeva zauzimanja područja koja su afrički narodi smatrali svojima, što je kasnije postalo kamen smutnje u odnosima bijele i crne zajednice. Glavna je kultura na plantažama Europljana bila unosna [[kava]].

Lord Delamere samostalno je upravljao Kenijom kao kolonijom gotovo 30 godina. Njegovom trećem sinu Hughu Cholmodeleyu godine [[1903.]] vlada je udijelila 40 000 ha zemlje u Ndžoru, gdje je sagradio svoj ekvatorijalni ranč. Pokušavao je s ovcama, govedima i [[pšenica|pšenicom]], a uredio je i golemi posjed u dolini Rift. Prirodne sile u obliku bolesti kao što su goveđa kuga i istočna obalna groznica, koje pogađaju stoku, samo što ga nisu nekoliko puta gotovo upropastile. No, uvijek se oporavio i na vrhuncu blagostanja posjedovao 40 000 [[domaća ovca|ovaca]] u Sojsambu i žnjeo 70,5 m pšenice po hektaru na drugim posjedima. Upustio se i u prodaju [[maslac]]a, mlinarstvo, preradu mesa i otkup vune. Sve do svoje smrti [[1931.]] služio je kao uzor i savjetnik novim doseljenicima. Zanimljivo je da su [[1903.]] britanske vlasti [[Židovi]]ma ponudile kenijske planine da se u njih nastane i učine ih svojom domovinom, ali su cionistički vođe nakon dugih rasprava odbile ovaj prijedlog dvije godine kasnije.

Unutar šesnaestoriju mjeseci, od [[1903.]] do [[1904.]] godine, izvršen je prijenos 88 000 ha zemlje na 334 Europljanina, a uz to su veliki komadi od po 120 000 ha i više pripali europskim zadrugama. Godine [[1901.]] u cijeloj je Keniji bilo 13 europskih doseljenika, [[1911.]] 3 000, a [[1921.]] 9 000. Na 41 600 km2 prostranom plodnom području Bijelih planina zabranjeno je naseljavanje svima osim Europljana. Od 42 000 kenijskih bijelaca ranih 1950-ih 4 000 obrađivalo je zemlju, a ukupno 7 000 bavilo se [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. 24 % od 178 620 km2 obradivog zemljišta u Keniji posjedovala je šačica Europljana. Bijele planine su odabrane jer omogućavaju dvije žetve godišnje, [[kiša]] nema puno više nego u Velikoj Britaniji, klima i visina su ugodne i osvježavajuće, a [[malarija]] i bolest spavanja nepoznate. Milijun domorodaca Kikuya stisnuto je na prostoru od 5 000 km2, a ne više od 4 000 bijelaca zauzele su 41 600 km2 plodnih Bijelih planina. Potkraj kolonijalnoga doba u Keniji se godišnje proizvodilo 263 000 000 kilovat-sati električne energije, a na farmama i do 100 000 t [[kukuruz]]a. Europski kolonisti držali su u ljeto [[1961.]] godine u vlasništvu 3 661 registriranu farmu.<ref>Zdravko Pečar-Afrika, Naprijed, Zagreb 1964., str. 117.-151.</ref> Oko deset tisuća kolona bijelaca uživalo je jednaku površinu obradive zemlje kao 600 000 crnaca u kikujskom Rezervatu. Prilike su bile jednake i u rezervatima Wakamba i Kavirondo. Negley Farson opisuje slučaj na obali Viktorijinog jezera, gdje četiri obitelji (25 osoba) moraju živjeti od priroda na površini od 1 ha. Prosječno na svaku obitelj u rezervatu nisu otpadala više od 4 ha, dok su farme u vlasništvu bijelaca obuhvaćale od 400 do 8 000 ha.<ref>Haroun Tazieff-Voda i vatra, "Kultura", Zagreb 1957., str. 155.</ref>

Godine [[1907.]] [[Winston Churchill]] posjetio je Bijele planine i predskazao kako će tamo živjeti 30 000 Britanaca. Kada je tom prilikom boravio u Nairobiju, u njemu je živjelo tek 380 bijelaca. Ranih 1950-ih bit će ih 16 000. Tijekom kolonijalnoga doba Afrikancima u glavnom gradu nije bilo dopušteno kupovati [[alkohol]]na pića, izići noću bez propusnice, nositi [[oružje]], skupljati se javno ili tajno ili u skupinama te slušati svoje vođe, kupiti zemlju u Bijelim planinama, saditi kavu ili sizal, ići u restorane, noćne kavane, kina ili slične objekte, rabiti javne [[zahod]]e namijenjene bijelcima, oblačiti uobičajene nošnje za [[ples]] ili davati [[igrokaz]]e ni glasovati osim u najskromnijim oblicima. U cijeloj zemlji bilo je 35 srednjih škola, koje su pohađali gotovo isključivo bijelci.

U 20. stoljeću, a osobito nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] jačale su težnje afričkog stanovništva predvođenog predstavnicima najvećeg naroda [[Kikuyu]] za većim udjelom u upravljanju kolonijom. Potkraj kolonijalnoga doba u Keniji su od 5 500 000 stanovnika 42 000 bili Europljani.<ref>John Gunther-Nepoznata Afrika, Zora, Zagreb 1966., str. 22., 209.-260.</ref> Kongo, jedna od najvećih, najnapučenijih i najbogatijih afričkih zemalja, imao je 1960. u trenutku stjecanja neovisnosti ukupno 12 ljudi s visokom stručnom spremom, uključujući tu i knjigovođe. Prvi Afrikanci imenovani su u Zakonodavno vijeće Kenije 1944. (po tome prva među istočnoafričkim kolonijama). Godine [[1952.]] radikalni Kikuyui su nizom terorističkih napada započeli [[Mau-Mau ustanak]]. Britanska je vlada vojnim akcijama i mjerama preseljenja uspjela u sljedećih nekoliko godina ugušiti pobunu, ali proces političke emancipacije Afrikanaca nije zaustavljen pa su [[1957.]] prvi put sudjelovali u izborima, [[1960.]] dobili većinu u Zakonodavnom vijeću, a [[1963.]] Kenija je postala neovisna.

Prvi predsjednik Kenije bio je borac za neovisnost [[Jomo Kenyatta]]. Njegova stranka [[Kenijska afrička nacionalna unija]] (KANU) uskoro je ostvarila potpunu dominaciju u vlasti i Kenija je krajem šezdesetih postala ''de facto'' jednopartijska država. Kenyatta je vladao čvrstom rukom, ali njegova umjerena gospodarska politika i dobri odnosi s državama Zapada omogućili su zemlji značajan gospodarski rast. Nakon Kenyattine smrti [[1978.]] na čelo zemlje došao je [[Daniel arap Moi]]. Iako je ispočetka nastavio politiku svog prethodnika, ubrzo je postao autoritarniji i odlučniji u gušenju svake oporbe. Godine [[1992.]] u Keniji su pod pritiskom zapadnih donatora i kreditora održani prvi višestranački izbori, na kojima su pobijedili Moi i KANU, a sličan je bio i ishod izbora [[1997.]] Gospodarsko stanje se tijekom devedesetih pogoršavalo zbog smanjenja međunarodne pomoći i političke nestabilnosti s međuetničkim sukobima najbrojnijih Kikuyua i manjih naroda.

Dne [[7. kolovoza]] 1998. kenijski glavni grad Nairobi bio je poprište [[Bombaški napad na američke ambasade 1998.|krvavog terorističkog napada]]. U eksploziji autobombe razoreno je američko veleposlanstvo i obližnja poslovna zgrada te je ubijeno preko 200 ljudi (gotovo simultano dogodila se i jedna eksplozija u [[Tanzanija|Tanzaniji]]). Za napade je bila odgovorna teroristička organizacija [[Al-Qaida]] [[Osama bin Laden|Osame bin Ladena]].

Izbori za predsjednika i parlament [[2002.]] donijeli su kraj gotovo četrdesetogodišnje vladavine KANU-a. Pobijedila je oporbena Nacionalna koalicija duge (NARC), a njen kandidat [[Mwai Kibaki]] postao je predsjednik.

== Stanovništvo ==
U Keniji živi oko 40 etničkih skupina čiji jezici pripadaju dvjema većim grupama: [[Bantu]] (najveći narodi [[Kikuyu]], 22 %, [[Luhya]], 14 % i [[Kamba]], 11 %) te [[nilsko-saharski jezici|nilsko-saharskoj]] (najveći narodi [[Luo]], 13 % i [[Kalenjin]], 12 %). Osim jezika pojedinih naroda govore se i [[svahili (jezik)|svahili]] i [[engleski jezik|engleski]]. U devedesetim godinama pojačali su se sukobi među narodima oko zemljišnih posjeda i neravnopravnosti u zapošljavanju. Ranih [[1950-ih]] bilo je u Keniji oko 158 000 Azijata. Pretežno su to bili Indijci, a duž obale živjelo je oko 24 000 [[Arapi|Arapa]], 7 000 Goana iz Portugalske Indije i znatan broj Pakistanaca.

Najzastupljenija religija u Keniji je [[kršćanstvo]] (oko 45% [[Protestantizam|protestanata]] i 35 % [[Katoličanstvo|katolika]]). [[Islam|Muslimana]] ima oko 10 %, a ostatak stanovništva pripada domaćim vjerama, čiji su elementi prisutni i u trima većim religijama.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Victoria lake.JPG|mini|250px|[[Viktorijino jezero]]]]
Najrazvijenije grane kenijskog gospodarstva su [[poljoprivreda]] i [[turizam]]. Izvozi se [[kava]] i [[čaj]], a najveći izvor strane valute su turistički posjeti nacionalnim parkovima i rezervatima (najpoznatiji je Masai Mara koji graniči sa [[Serengeti]]jem u [[Tanzanija|Tanzaniji]]). U Nairobiju, koji je prometno i gospodarsko središte istočnoafričke regije, razvijen je i uslužni sektor.

[[BDP]] je u [[2004.]] bio 1100 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Commons|Kenya}}
{{Commonwealth}}
{{Afrika}}
[[Kategorija: Kenija| ]]

Kenija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica