Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Kemija}}' u ''

2025-04-17T04:59:48Z

Zamjena teksta - '{{Portal Kemija}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 17. travanj 2025. u 04:59
Redak 7:		Redak 7:
	\| znanstveno_polje =		\| znanstveno_polje =
	\| znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]'''		\| znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]'''
	~~}}{{Portal Kemija~~}}		}}
	'''Kemija''' (grčki: χημεία ''chimeía;'' starofrancuski: ''alkemie''; arapski ''al-kimia'': ''umjetnost preobrazbe''; nekad hr. ''lučba'') je [[znanost]] koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi [[kemijski element\|kemijskim elementima]] i [[kemijski spoj\|spojevima]], koji se sastoje od [[atom]]a i molekula, kao i njihovim odnosima.		'''Kemija''' (grčki: χημεία ''chimeía;'' starofrancuski: ''alkemie''; arapski ''al-kimia'': ''umjetnost preobrazbe''; nekad hr. ''lučba'') je [[znanost]] koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi [[kemijski element\|kemijskim elementima]] i [[kemijski spoj\|spojevima]], koji se sastoje od [[atom]]a i molekula, kao i njihovim odnosima.

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-29T20:41:18Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 29. travanj 2022. u 20:41
Redak 50:		Redak 50:

	== Kemikalije i odnosi ==		== Kemikalije i odnosi ==
	[[~~File~~:Periodic table (polyatomic).svg\|thumb\|300px\|[[Periodni sustav elemenata]]]]		[[Datoteka:Periodic table (polyatomic).svg\|thumb\|300px\|[[Periodni sustav elemenata]]]]
	* [[Sustavno ime\|sustavna imena]]		* [[Sustavno ime\|sustavna imena]]
	* [[kemijska formula]]		* [[kemijska formula]]
Redak 83:		Redak 83:

	== Kiseline i baze ==		== Kiseline i baze ==
	[[~~File~~:Chemicals in flasks.jpg\|thumb\|[[Kemikalije]]]]		[[Datoteka:Chemicals in flasks.jpg\|thumb\|[[Kemikalije]]]]
	* [[teorije reakcija kiselina i baza]]		* [[teorije reakcija kiselina i baza]]
	* [[jake kiseline\|jake kiseline]]		* [[jake kiseline\|jake kiseline]]
Redak 115:		Redak 115:

	== Poznati kemičari ==		== Poznati kemičari ==
	[[~~File~~:Vladimir Prelog ETH-Bib Portr 00214.jpg\|thumb\|150px\|Hrvatski kemičar [[Vladimir Prelog]] dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju\|Nobelove nagrade za kemiju]] 1975. godine.]]		[[Datoteka:Vladimir Prelog ETH-Bib Portr 00214.jpg\|thumb\|150px\|Hrvatski kemičar [[Vladimir Prelog]] dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju\|Nobelove nagrade za kemiju]] 1975. godine.]]
	*[[Marie Curie]]		*[[Marie Curie]]
	*[[Pierre Curie]]		*[[Pierre Curie]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:14:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanost
| ime = Kemija
| slika = David - Portrait of Monsieur Lavoisier (cropped).jpg
| veličina = 300px
| opis slike = [[Antoine Laurent de Lavoisier]] smatra se osnivačem moderne kemije. Godine 1789. objavio je svoju ''Elementarnu raspravu o kemiji'' (''Traité élémentaire de chimie'').
| znanstvena_grana =
| znanstveno_polje =
| znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]'''
}}{{Portal Kemija}}
'''Kemija''' (grčki: χημεία ''chimeía;'' starofrancuski: ''alkemie''; arapski ''al-kimia'': ''umjetnost preobrazbe''; nekad hr. ''lučba'') je [[znanost]] koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi [[kemijski element|kemijskim elementima]] i [[kemijski spoj|spojevima]], koji se sastoje od [[atom]]a i molekula, kao i njihovim odnosima.

Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala ''lučbom''. Danas se izraz ''ludžba'' (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.

== Pregled ==

[[Atom|Atomska teorija]] je osnova kemije. Ta teorija kaže da se sve tvari sastoje od vrlo malih čestica, [[atom]]a. Jedan od prvih zakona koji je doveo do utemeljenja kemije kao znanosti bio je [[Zakon očuvanja mase]]. Taj zakon kaže da tijekom [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] nema primjetne promjene u količini tvari.
Jednostavno rečeno, ako na početku imate 10.000 atoma i napravite mnogo kemijskih reakcija, na kraju ćete opet imati 10.000 atoma. [[Masa]] je ostala ista ako uračunamo energiju koja se pritom izgubila ili stekla. Kemija proučava odnose među atomima: ponekad među pojedinačnim atomima, ali češće kad su atomi vezani uz druge atome i čine [[ion]]e i [[molekula|molekule]]. Atomi stupaju u odnos s drugim atomima (npr. logorska vatra je kombinacija atoma [[kisik]]a iz zraka s atomima [[ugljik]]a i [[vodik]]a iz drveta), a mogu imati odnos i sa [[svjetlo]]m (fotografija nastaje zbog promjena koje svjetlo izaziva na kemikalijama filmske vrpce) i drugim zračenjima.

Neobično se brzo otkrilo da se atomi gotovo uvijek slažu u određenim omjerima: silicijski pijesak je struktura gdje omjer atoma [[silicij]]a i atoma kisika iznosi 1:2. Danas znamo da taj [[zakon određenih proporcija]] ima iznimke (npr. integrirani strujni krugovi). Iz toga vidimo da se tvari ponašaju po određenim [[Kemijske zakonitosti|kemijskim zakonitostima]].

Drugo ključno otkriće: kad god se izvodi određena kemijska reakcija, količina stečene ili izgubljene energije uvijek je ista. To je dovelo do važnih pojmova kao što su [[ravnoteža]], [[termodinamika]] i [[kinetika]].

[[Fizikalna kemija]] zasniva se na modernoj [[fizika|fizici]], jer je ''u načelu'' moguće opisati sve kemijske sustave koristeći teoriju [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Ta je teorija matematički složena i nije razumno koristiti je za normalan rad u kemiji. U praksi se samo najjednostavniji kemijski sustavi mogu istraživati isključivo kroz kvantnu mehaniku, te se za praktičke svrhe moraju raditi aproksimacije. Zato u većem dijelu kemije nije potrebno detaljno znanje kvantne mehanike, jer se važne posljedice te teorije (prvenstveno orbitalna aproksimacija) mogu razumjeti i primijeniti na jednostavniji način.

Iako se ''kvantna mehanika'' često može zanemariti, njezin osnovni pojam - ''kvantizacija energije'' - mora se uzeti u obzir. Kemičari koriste kvantne efekte prilikom svih [[spektroskopija|spektroskopskih]] tehnika (i raznih drugih stvari), iako mnogi kemičari nisu svjesni toga! Osim toga, često se i fizika može zanemariti, a konačni rezultat (npr. [[nuklearna magnetska rezonancija|NMR spektar]]) svejedno može imati smisla.

Potpun fizikalni opis kemije mora također uzeti u obzir [[teorija relativnosti|relativnost]], koja je druga glavna teorija moderne fizike, također matematički složena. Srećom, efekti relativiteta važni su samo u izuzetno preciznim izračunima atomske strukture, koji se uglavnom tiču težih elemenata, dok je u praksi relativnost nevažna za gotovo čitavu kemiju.

Kemija se obično dijeli ovako: [[analitička kemija]], koja određuje sastav i dijelove tvari; [[organska kemija]], koja proučava ugljikove spojeve; [[anorganska kemija]], koja istražuje šire elemente koje organska kemija ne naglašava; [[biokemija]], proučavanje kemije u biološkom sustavu; i [[fizikalna kemija]], koja je osnova svih drugih grana jer obuhvaća fizikalne osobine tvari i teorije za njihovo istraživanje.

Neke druge multidisciplinarne i specijalizirane grane: [[znanost materijala]], kemija [[polimer]]a, [[kemija okoliša]], [[farmacija]].

* [[znanstvena metoda]]
* [[osnovna jedinica SI]]
* [[značajni broj]]evi
* [[atom]]
* [[orbitale]]
* [[periodni sustav elemenata]]
* [[izomeri]]
* [[alotrop]]i
* [[izotop]]i
* [[ion]]
* [[elektronska konfiguracija]]
* Periodični trendovi
** [[elektronegativnost]]
** [[atomski radijus]], [[ionski radijus]], [[kovalentni radijus]]
** [[ionizacijska energija]]
** [[elektronski afinitet]]
* elementarne skupine: [[S-blok]], [[D-blok]], [[F-blok]], [[P-blok]]

== Kemikalije i odnosi ==
[[File:Periodic table (polyatomic).svg|thumb|300px|[[Periodni sustav elemenata]]]]
* [[Sustavno ime|sustavna imena]]
* [[kemijska formula]]
** [[empirijska formula]]
** [[molekulska formula]]
* [[kemijska veza]]
* [[kemijski polaritet]]
* [[kemijska jednadžba]]
* [[kemijska reakcija]]
* [[boje kemikalija]]

== Kvantitativna kemija ==
* [[mol (mjerna jedinica)]]
* [[Avogadrova konstanta]]
* [[stehiometrija]]
* [[termokemija]]
* [[Hessov zakon]]
* [[kalorimetrija]]

== Stanja tvari ==
* [[kinetička teorija plinova]]
* [[idealni plin]]
* [[fizika čvrstog stanja]]
* [[otopina|otopine]]
* [[koncentracija]] otopina
* [[koloidna svojstva]]
* [[kemijska ravnoteža]]
* [[Le Chatelierovo načelo]]
* [[topljivost]]
* [[ukapljivanje]]
* [[efekt zajedničkog iona]]

== Kiseline i baze ==
[[File:Chemicals in flasks.jpg|thumb|[[Kemikalije]]]]
* [[teorije reakcija kiselina i baza]]
* [[jake kiseline|jake kiseline]]
* [[slabe kiseline|slabe kiseline]]
* [[pH]] i jačina kiselina
* [[sustavno imenovanje]] kiselina i baza
* [[samo-ionizacija vode]]
* [[titracija]] kiselina-lužina
* [[redoks]]-reakcije
* [[elektrokemija]]

== Kinetika i termodinamika ==
* [[kemijska kinetika]]
* [[stopa reakcije|stope reakcije]]
* [[spontani proces]]i
* [[entalpija]]
* [[entropija]]
* [[Gibbsova slobodna energija]]
* [[nuklearna kemija]]
* [[biokemija]]



== Povijest kemije ==
*[[podrijetlo kemije]]
*[[rani razvoj kemije]]
*[[alkemija]]
*[[flogistonska kemija]]
*[[otkriće kemijskih elemenata]]
*[[Nobelova nagrada za kemiju]]

== Poznati kemičari ==
[[File:Vladimir Prelog ETH-Bib Portr 00214.jpg|thumb|150px|Hrvatski kemičar [[Vladimir Prelog]] dobitnik je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] 1975. godine.]]
*[[Marie Curie]]
*[[Pierre Curie]]
*[[John Dalton]]
*[[Jöns Jakob Berzelius]]
*[[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]]
*[[Antoine Laurent de Lavoisier]]
*Sir [[Ernest Rutherford]]
*[[Louis Pasteur]]
*Sir [[Humphry Davy]]
*[[Robert Boyle]]
*[[Michael Faraday]]
*[[Sima Lozanić]]

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31148 kemija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/razredi/razred_za_matematicke_fizicke_i_kemijske_znanosti/ Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti] [[HAZU]]
* [http://www.hkd.hr/ Hrvatsko kemijsko društvo]
* [http://www.hdki.hr/hdki Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa]
* M. Sikirica, M. Vrbnjak Grđen, K. Holenda, [http://eskola.chem.pmf.hr/udzbenik/web_Sikirica/index.htm ''e-Kemija''], interaktivni udžbenik i pojmovnik
* [http://www.periodni.com/hr/index.html www.periodni.com], portal o kemiji i pojmovnik

{{Područja kemije}}
{{Prirodne znanosti}}
[[Kategorija:Prirodne znanosti]]
[[Kategorija:Kemija| ]]

Kemija - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Kemija}}' u ''

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica