WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-20T07:03:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir knjiga
| naziv = Kebra Nagast
| naziv_izvornika = kəbrä nägäst
| prijevod =
| slika =
| opis_slike = Ovitak modernog talijanskog izdanja Kebra Nagast
| autor =
| ilustrator =
| dizajn korica =
| država =Etiopija
| jezik =
| serijal =
| žanr =
| vrsta_djela =
| izdavač =
| datum_izdanja =
| vrijeme_i_mjesto_nastanka = [[4. stoljeće|4.]]-[[12. stoljeće|12. st.]]
| vrsta_korica =
| broj_stranica =
| pripovjedač =
| gledište =
| vrijeme_radnje =
| mjesto_radnje =
| glavni_lik =
| vrhunac =
| teme =
| isbn =
| prethodna =
| sljedeća =
}}
'''''Kebra Nagast''''' ( [[Geez|Ge'ez]] ,<font size="+1">ክብረ ነገሥት</font>, {{unicode|kəbrä nägäst}}), ''Knjiga slave kraljeva'', je [[Etiopija|etiopska]] drevna kniga pisana pismom [[Geez|geez]] velikog povijesnog, vjerskog i arheološkog značaja. <ref>Edward Ullendorff, ''Ethiopia and the Bible'' (Oxford: University Press for the British Academy, 1968), p. 75</ref>Jezgra knjige nastala je između [[4. stoljeće|4.]] i [[6. stoljeće|6. stoljeća]] poslije Krista, ali je svoj konačni oblik dobila u [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Kebra Nagast je jedna od svetih knjiga [[Rastafarijanstvo|Rastafarijanaca]].

Tekstovi se oslanjaju na [[Stari zavjet]], kršćanska [[Evanđelje|Evanđelja]] i priče iz [[Kuran]]a, kao i na priču o tome kako je legendarni [[Kovčeg Saveza]] iz [[Jeruzalem]]a dospio do [[Sabejsko kraljevstvo|Kraljevstva Saba]] u [[Etiopija|Etiopiju]]. Prema legendi, Kovčeg Saveza je od kralja [[Salomon]]a iz [[Izrael]]a u [[Etiopija|Etiopiju]] donio Bajne-Lehekem, sin [[Salomon]]a i [[Kraljica od Sabe|kraljice od Sabe-Makede]]. Bajne-Lehekem je kasnije okrunjen za kralja Etiopije pod imenom [[Menelik I.]] Na taj način prijenos Kovčega Saveza je simbolička priča o prenošenju [[Biblija|biblijskog]] naslijeđa iz [[Izrael]]a u Etiopiju, kao i davanje božanskih atributa etiopskoj dinastiji, koja je vladala zemljom neprekidno sve do cara [[Haile Selasije|Haile Selasija I.]] ([[1930.]]), osim perioda između [[950.]] i [[1270.]], kad su Etiopijom vladale dinastije [[Židovi|židovske]] i [[Politeizam|poganskih]] religija te [[Dinastija Zagaj]].

== Sadržaj knjige ==

Kebra Nagast podijeljena je u 117 poglavlja, pa se čak i nakon prvog čitanja jasno vidi da je knjiga spoj različitih tekstova iz raznih povijesnih perioda.
Knjiga ima formu rasprave koju vode ''318 crkvenih otaca'' na [[Prvi nicejski sabor|Prvom nicejskom saboru]]. Oni raspravljaju oko pitanja: ''Od čeg se slava kraljeva sastoji?'' Jedan od [[patrijarh]]a - Grgur odgovora na to pitanje (poglavlja 3-17) i završava s tvrdnjom da je Slava Božja djelo [[Mojsije|Mojsija]] i čuva se u [[Kovčeg Saveza|Kovčegu Saveza]]. Nakon toga, patrijarh Domitius <ref>Domitius se na početku knjige pominje kao ''Nadbiskup [[Rim]]a (i [[Carigrad|Konstantinopolisa]]''), na kraju knjige kao patrijarh [[Antiohija|Antiohije]]. Tako da se možda radi o patrijarhu Domnusu II. Antinohijskom, koji je [[Ekskomunikacija|eskomuniciran]] nakon [[Efeški sabor|Trećeg Efeškog ekumenskog sabora]]. E. A. Wallis-Budge drži pak da se se tu radi o [[Kopti|koptskom]] [[Papa|papi]] ''Timoteju III. iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]]'' ne objašnjavajući kako i zašto?</ref> čita iz knjige koju je pronašao u crkvi ''Sofija'' (možda [[Aja Sofija]]) i uvodi čitatelja u ''središnji'' dio ove knjige, priču o Makedi (poznatijoj kao [[Kraljica od Sabe|Kraljici od Sabe]]), kralju [[Salomon|Salomonu]], [[Menelik I.|Meneliku I.]], i načinu kako je [[Kovčeg Saveza|Kovčeg saveza]] dospio u Etiopiju (poglavlja 19-94).

Priča o kraljici Makedi, počinje o tome kako je ona od Tamrina, trgovca nastanjenog u njezinom kraljevstvu, čula puno o mudrosti kralja [[Salomon|Salomonu]], zbog tog se ona odlučila otputovati u [[Jeruzalem]] da ga posjeti. On ju je očarao svojim znanjem i učenošću, te je ona izjavila ''Od ovog trenutka neću se više klanjati suncu, već ću obožavati stvoritelja sunca, Boga Izraelova.'' (Poglavlje 28) noć prije puta, Salomon je lukavstvom obljubi, i daje joj prsten kao zalog, po kom će njihovo dijete prepoznati. Nakon njezina odlaska, Salomon usni san u kojem sunce napušta [[Izrael]] (poglavlje 30). Makeda po povratku kući rađa Menelika.

U dobi od 22 godine, Menelik putuje u Jeruzalem preko [[Gaza|Gaze]], tražeći blagoslov Salomonov, njegov otac pomoću prstena prepoznaje sina. Presretan zbog ovog susreta, Salomon pokušava uvjeriti Menelika da ostane u [[Izrael]]u kao kralj, ali Menelik inzistira na povratku svojoj majci u Etiopiju. Kralj Salomon se tad primiri s tim, i osigura sinu dostojnu pratnju za povratak kući. Ona se sastojala od po

jednog prvorođenog sina svih velikaša i po jednog sina glavara svih hramova iz Izraela. Mladi pratioci su pri odlasku iz Jeruzalema, kriomice ukrali [[Kovčeg Saveza]] bez znanja Menelika. (poglavlja 45-48).

Tijekom putovanja kući, Menelik uoči da je Kovčeg Saveza u njegovoj prtljazi, i Salomon otkriva da je Kovčeg nestao iz njegova kraljevstva. Salomon je nakon otkrića krađe pokušao zaustaviti Menelika, ali je njegov sin magično odletio do Etiopije prije nego što se on uspio pribrati i organizirati potjeru. Kralj Salomon se otada tješio svojom ženom, kćerkom [[Egipat|egiptskog]] [[faraon]]a, koja ga je zavela da se klanja kumirima njezine domovine (poglavlje 64).

Nakon uvodnih poglavlja ''o raspravi 318 [[patrijarh]]a na ekumenskom saboru'', Domitius nastavlja s ponavljanjem [[Biblija|biblijske]] povijesti (poglavlja 66-83) Zatim se opisuje Menelikov dolazak u [[Etiopija|Etiopiju]], gdje je dočekan velikim slavljem, na kojoj mu majka Makeda prepušta prijestolje. Menelik se potom upušta se u niz vojnih pohoda, ali kako je posjednik [[Kovčeg Saveza|Kovčega Saveza]] - ''nitko ga otada nije uspio pobijediti, dapače tko ga je napao bio je pobijeđen''. (poglavlje 94).

Knjiga završava proročkim poglavljima (poglavlja 95-112) u kojima se veliča duhovna nadmoć Etiopije nad [[Izrael]]om, kako zbog posjedovanja Kovčega Saveza tako i zbog Salamonske krvne linije etiopskih vladara.

Završno proročanstvo Kebra Nagasta je da će moć [[Rim]]a naslijediti [[Etiopija]]. (poglavlje 117 ).

==Podrijetlo rukopisa==

Prema opremi prvih primjeraka knige -Kebra Nagast je izvorno napisana na [[Koptski jezik|koptskom]], a zatim prevedena na [[arapski]] jezik [[409.]] ([[Kršćanstvo|kršćanske]] [[1225.]] godine) <ref>Hubbard, "The Literary Sources", str. 358.</ref>od strane [[Kopti|koptskih]] svećenika, za vrijeme vladavine ''Abune Giorgisa II.'', te na kraju na jeziku [[Geez]] po nalogu namjesnika Pokrajine Enderta - ''Jaibika Igza''. Na temelju opreme knjige, povjesničari; Conti, Rossini, Littmann i Cerulli smještaju nastanak knjige u razdoblje između [[1314.]] do [[1321.]] – [[1322.]].<ref>Hubbard, "The Literary Sources", str. 352.</ref>. I većina ostalih povjesničara drži da je svoj konačni oblik Kebra Negast dobila u [[14. stoljeće|14. stoljeću]].

==Kebra Nagast i Europa==

Jedan od najranijih zapisa o knjizi Kebra Nagast u [[Europa|Europu]] je došao posredstvom zapisa Francisca Álvaresa, službenog izaslanika [[Portugal|portugalskog]] kralja [[Manuel I. Portugalski|Manuela I.]], na dvoru [[Etiopija|etiopskog]] kralja [[David II. Etiopski|Davida II.]]. U iscrpnom opisu te misije, Alvarez je na [[Portugalski jezik|portugalskom]] opisao cara Etiopije, navike Etiopljana, vjeru Etiopljana i nešto o Kebra Nagast. To izvješće pod nazivom ''[[Prezbiter]] Ivan Indijski'', tiskano je [[1533.]] godine.

Dodatne informacije o knizi Kebra Nagast dao je [[Isusovci|isusovac]] ''Manuel de Almeida'' u svom dijelu ''Povijest Etiopije'' (Historia de Etiopía). Almeida je također bio poslan kao misionar u Etiopiju, zahvaljujući svom izvrsnom poznavanju etiopskih jezika, njegova knjiga postala je vrijedno djelo.

U prvoj četvrtini [[16. stoljeće|16. stoljeća]], ''P.N. Godinho'' objavio je neke Legende o kralju Salomonu i njegovu sinu Meneleku, na osnovu izvora iz knjige Kebra Nagast. Dodatne informacije o sadržaju knige Kebra Nagast dao je ''Baltazar Téllez'' ([[1595.]] – [[1675.]]), autor knjige ''Historia general de Etiopija Alta'' (Coimbra, [[1660.]]).

===Kebra Nagast u moderno doba===

Međutim cjeloviti tekst Kebra Nagast ostao je nepoznanica sve do kraja [[18. stoljeće|18. stoljeća]], tad je ''James Bruce'', poznati [[Škotska|škotski]] istraživač, objavio rezultate svojih ekspedicija u potrazi za izvorima rijeke [[Nil]], u njima je dao i neke informacije o sadržaju Kebra Nagast, - tako da je knjiga postala poznata u širem krugu europskih znanstvenika i [[teolog]]a.

U potrazi za izvorom [[Nil]]a, Bruce je posjetio i [[Gondar]], tu mu je ras ''Mikael Sehul'', [[regent]] cara ''Tekle Hajmanota II. Etiopskog'', dao nekoliko najvrednijih etiopskih rukopisa, između ostalog i primjerak Kebra Nagasta. U trećem izdanju svojih putopisa sa izvora [[Nil]]a, koje je objavljeno [[1813.]], dat je i opis sadržaja ''Kebra Nagasta''. Orginalni rukopis Bruce je poklonio je Sveučilišnoj knjižnici ''Bodleian Library'' u [[Oxford]]u.

Prvi cjeloviti prijevod Kebra Nagasta s komentarima objavio je [[Njemačka|njemački]] orijentalist ''Carl Bezold'' [[1905.]] godine.

== Pogledajte i ovo ==
* [[Feta Nagest]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sacred-texts.com/chr/kn/ Kebra Nagast na portalu Sacred Texts] {{eng oznaka}}
* [http://www.csw.ucla.edu/Newsletter/May06/belcher.html Wendy Belcher, ''Medieval African and European Texts about the Queen of Sheba''] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Povijest Etiopije]]

Kebra Nagast - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica