WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:30:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Slika:Sv. Duje cathedral, Split, Croatia.JPG|thumb|250px|[[Splitska katedrala|Katedrala sv. Duje]] u [[Split]]u, najstarija katedrala na svijetu.<ref>[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=144&news_ID=3629 Papa u Splitu i Solinu – kolijevci hrvatskog kršćanstva i državnosti]</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/79265/Default.aspx Najstarija katedrala na svijetu]</ref>]]
'''Katoličanstvo''' je najzastupljenija religija [[Hrvati|hrvatskog naroda]] od naseljenja današnjih prostora. Prema popisu stanovništva iz [[2011.]], 86,28% stanovništva izjašnjava se rimokatolicima.

== Povijest ==

=== Pokrštavanje i narodni vladari ===

[[Hrvati]] su narod koji je doselio u područje današnje Hrvatske tijekom [[7. stoljeće|sedmog stoljeća]]. U dodiru s kršćanskim starosjediocima polako prihvaćaju [[kršćanstvo]]. Ulogu u pokrštavanju imali su [[bizant]]ski i [[Franci|franački]] misionari te [[benediktinci]] koji donose zapadne kulturne utjecaje.

Prve dodire sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]] imali su već [[641.]] godine, kad su primili papina izaslanika [[opat Martin|opata Martina]] koji je došao od njih otkupiti kršćansko roblje i kosti [[mučenik]]a. O [[Pokrštenje Hrvata|pokrštenju Hrvata]] nema puno podataka, ali se zna da je ono teklo mirno i slobodno između 7. i početka 9. stoljeća. Bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] (913.-959.) u svom djelu "''O upravljanju carstvom''" bilježi kako je bizantinski car [[Heraklije]] ([[610.]] – [[641.]]), za čijeg su vladanja Hrvati zaposjeli krajeve između Drave i Jadranskoga mora, "poslao i doveo iz Rima svećenike, od kojih je učinio nadbiskupa, biskupa, svećenike i đakone, i pokrstio Hrvate". Povijesni izvori spominju i [[Pokrštenje Hrvata|pokrštavanje narodnih vođa]] knezova: ([[Porga|Porge]], [[Porin (vojskovođa)|Porin]]a, [[Vojnomir]]a, [[Višeslav]]a, [[Borna|Borne]]) u [[Nin]]u, [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]] i ostalih.

U 9. stoljeću [[Hrvati]] su već uključeni u veliku europsku kršćansku zajednicu. Njihovi vladari [[Mislav]] (oko [[839.]]), [[Trpimir]] ([[852.]]) i drugi grade crkve i podižu samostane. Već godine 879. hrvatski vladar [[Branimir]], koji je stolovao u Ninu, pisao je papi [[Ivan VIII., papa|Ivanu VIII.]] te mu obećava vjernost i poslušnost. [[Papa]] Ivan VIII. odgovara pismom od 7. lipnja [[879.]] i kaže da je slavio misu na grobu [[sveti Petar|sv. Petra]] i tom prilikom zazvao Božji blagoslov na Branimirovu zemlju i njegov narod. Također je sačuvano dragocjeno dopisivanje između pape [[Ivan X.|Ivana X.]] (914-928.) i hrvatskog vladara [[Tomislav]]a povodom prve splitske [[sinoda|sinode]] ([[925.]]) u kojem se po prvi put u međunarodnim dokumentima nalazi spomen jednog hrvatskog kralja. Hrvatskog kralja [[Zvonimir]]a krunio je [[Gebizon]], [[papinski legat|legat]] pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]], godine [[1075.]] U to vrijeme raskola između Zapadne i Istočne Crkve, Zvonimir također obećava papi vjernost i obvezuje se da će u svom kraljevstvu provoditi crkvenu reformu, štititi udovice i brinuti se za pravednost "da jaki ne potlače slaboga". U doba hrvatskog kraljevstva s narodnim vladarima među Hrvatima su djelovali [[benediktinci]], koji su ostavili neizbrisiv pečat na području crkvenoga, kulturnoga, a i državnoga života toga doba.

=== Srednji vijek ===

Kada je [[1102.]] Hrvatska izgubila vlastitu dinastiju i ušla u personalnu uniju s Mađarskom, [[benediktinci]] su polako odumirali, a hrvatskom katoličanstvu posebno obilježje daju prosjački redovi, poglavito [[franjevci]], a onda i [[dominikanci]]. Potom su na vjersku i kulturnu formaciju Hrvata snažan utjecaj izvršili [[isusovci]]. Crkveni pisci iz sjeverne Hrvatske i osobito iz [[Dubrovnik]]a, koji je bio slobodno središte hrvatske kulture, mnogo su učinili za standardizaciju i proširenje hrvatskoga književnog jezika te i na taj način značajno učvrstili hrvatsko nacionalno biće. Već od 9. stoljeća u Hrvatskoj se bilježi jedinstvena pojava u cijelom rimokatoličkom svijetu, rimokatolička liturgija na narodnom jeziku s posebnim [[glagoljica|glagoljskim pismom]]. Unatoč raznim nesuglasicama i protivljenjima, papa [[Inocent IV.]] odobrava senjskom biskupu Filipu upotrebu [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskog jezika]] i glagoljice te su tako sve do [[Drugi vatikanski sabor|II. vatikanskog koncila]] Hrvati bili jedini narod koji nije morao za liturgijski jezik koristiti isključivo latinski.<ref>[http://www.benedictines-cib.org/meetings/2009Croatia/Jozo_Crkva_u_Hrvatskojna_hrv.pdf www.benedictines-cib.org], pristupljeno 17. kolvooza 2015.</ref>

U srednjovjekovnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je brojno katoličko pučanstvo. Upravo na to područje dolazi [[Otomansko Carstvo|turska osmanlijska]] sila te je tijekom stoljeća došlo do snažne [[islam]]izacije. Među preostalim katoličkim (hrvatskim) narodom kroz nekoliko stoljeća u Bosni i Hercegovini djelovali su [[franjevci]], koji su sačuvali i vjerski i kulturni i nacionalni identitet Hrvata tog područja.

=== Novije doba ===

Krajem 19. stoljeća u Hrvatskoj, koja je do [[1918.]] bila u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], organiziraju se hrvatski katolički đaci, studenti i intelektualci te stvaraju svoj pokret da bi u društvo unosili katolička načela i vrijednosti. Između dva svjetska rata Crkva je uglavnom slobodno djelovala. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] manji dio katoličkog klera je podržavao vlast ustaškog režima. Poslije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] komunistička se vlast obračunava s ideološkim protivnicima, teško optužujući sam vrh Katoličke Crkve, što kulminira montiranim procesom, suđenjem i zatočenjem tadašnjeg [[nadbiskup]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]. Zbog imenovanja Stepinca [[kardinal]]om prekinuti su diplomatski odnosi sa [[Vatikan|Svetom Stolicom]], koji će biti ponovno uspostavljeni tek [[1966.]] godine.<ref>[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/titova-jugoslavija-regulirala-odnose-s-vatikanom-1966-60747 dnevno.hr], pristupljeno 17. kolovoza 2015.</ref>

U [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]], komunistička vlast provodi opću nacionalizaciju, čime i Katolička Crkva gubi brojne posjede, bolnice, škole, domove. Oduzeti su ne samo posjedi nego i pojedini samostani, a nekima ([[trapisti]] kod Banje Luke) su oduzeti svi gospodarski objekti od kojih je samostan živio i koji su praktički bili dio samostana. Dogodio se i jedan paradoks: časne sestre koje su radile u bolnicama kao medicinske sestre otpuštane su iz ljubljanskih i zagrebačkih bolnica, a primale su ih i čak pozivale bolnice u Srbiji i Crnoj Gori. [[Vjeronauk]] je izbačen iz škole, laičke organizacije morale su biti raspuštene, vjera je proglašena privatnom stvari čovjeka i zabranjen je bilo kakav način njenog javnog očitovanja, te je provođena sustavna ateizacija. Članstvo u [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji]] uvjetuje se ograđivanjem od religioznosti. Budući da se većina položaja u politici i gospodarstvu dobivala upravo kroz Partiju, vjernici (a i osobe koji su bili nepodobne po drugim kriterijima) su u pravilu bili diskriminirani ili potpuno isključeni iz javnog života.

== Kršćanstvo i Katolička Crkva u Hrvata danas ==

Nakon sloma komunizma na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim izborima 1990. godine]] kršćanstvo dobiva punu slobodu i doživljava nagli rast popularnosti. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] katoličanstvo i pravoslavlje se često navode kao osnovna podjela među zaraćenim stranama, što dovodi i do posebnog razaranja crkvenih objekata: njih ukupno 1426 je uništeno ili oštećeno.

U Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu, može osnivati i sama katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata [[9. travnja]] 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:

# o pravnim pitanjima,
# o suradnji na području odgoja i kulture i
# o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama i redarstvenim službama.

U tijeku su pregovori za 4. ugovor koji bi trebao regulirati ekonomska pitanja, što je za Crkvu od životne važnosti jer zakonodavstvo ne predviđa povrat nacionaliziranih dobara nego tek manju odštetu. Do [[1990.]] u medijima se nisu pojavljivali stavovi Crkve, no danas novinari redovito pribivaju zasjedanjima Hrvatske biskupske konferencije, pa su stavovi Crkve o temama poput rada nedjeljom, medicinski potpomognute oplodnje, odnosu prema Domovinskom ratu, suradnje s Haškim sudom i slično javno poznati i onima koji ne idu na nedjeljnu misu (što prije 1990. nije bio slučaj), što pak potiče rasprave o ulozi Crkve u društvu. Od osamostaljenja Hrvatsku je tri puta posjetio papa [[Ivan Pavao II.]], što je bilo popraćeno velikim zanimanjem javnosti i medija.

Od nastanka samostalne Hrvatske [[1991.]] godine [[Katolička Crkva]] u Hrvatskoj pokušava promicati svoje vrijednosti u društvu, često uz suradnju konzervativnih političkih stranaka i katoličkih udruga. Neke od vrijednosti i inicijativa su:

* neradna nedjelja
* [[lustracija]] i [[Lustracija u Hrvatskoj|kažnjavanje zločina iz vremena komunizma]]
* [[vjeronauk]] u školama
* zaštita [[Brak|braka]] kao zajednice muškarca i žene, protivljenje homoseksualnim brakovima ([[Istospolna zajednica|istospolnim zajednicama]])
* zaštita života od [[Začeće|začeća]] do prirodne smrti, tj. protivljenje [[Pobačaj|pobačaju]], [[Umjetna oplodnja|umjetnoj]]/[[Medicinski potpomognuta oplodnja|medicinski pomognutoj oplodnji]] i [[Eutanazija|eutanaziji]]
* [[Prirodne metode kontracepcije|prirodne metode]] u [[Planiranje obitelji|planiranju obitelji]] i liječenju [[neplodonost]]i i [[Katolički pogled na kontracepciju|protivljenje]] umjetnim [[Kontracepcija|kontracepcijskim metodama]], osobito abortivnim kao npr. [[Kontracepcijska spirala|spirala]] koja se smatraju ubojstvom i [[Teški grijeh|teškim grijehom]]
{{Glavni|Katoličanstvo|Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hbk.hr/biblija/ Biblija na hrvatskom jeziku]
*[http://www.katolink.net/ KatoLink.net] Katolički Linkovi

{{katoličanstvo u Republici Hrvatskoj}}
{{Katolička Crkva u Europi}}
{{vjeroispovijedi u Hrvata}}

[[Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj| ]]
[[Kategorija:Katoličanstvo u Bosni i Hercegovini| ]]
[[Kategorija:Hrvati]]

Katoličanstvo u Hrvata - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica