Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Đulovac' u '{{Đulovac'

2025-04-05T02:36:26Z

Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Đulovac' u '{{Đulovac'

←Starija inačica		Inačica od 5. travanj 2025. u 02:36
Redak 87:		Redak 87:
	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{Izvori}}		{{Izvori}}
	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Đulovac‎}}		{{Đulovac‎}}
	[[Kategorija:Naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]		[[Kategorija:Naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T01:13:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime = Katinac
|županija = [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|općina = [[Đulovac]]
|najgrad =
|površina =
|nadvisina = 219
|z. širina = 45.6525757790103
|z. dužina = 17.405876219272
|brojstan = 166
|gustoća =
|domaćinstva = 40
|pošta = 43532 Đulovac
|pozbroj = +385 043
|autooznaka = DA
|karta2 = Bjelovarsko-bilogorska županija
|naziv karte2= Bjelovarsko-bilogorske županije
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Katinac''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu općine [[Đulovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]].

== Zemljopis ==

Smješteno je podno sjeverozapadnih obronaka [[Papuk]]a, upravo na onom mjestu gdje završava [[Bilogora]] i prelazi na istoku u vrleti Papuka. U nizini, koja je na sjeveru omeđena Bilogorom, a na jugu obroncima slavonske planine, protječe rijeka [[Ilova]], a tik kroz selo [[potok]] Krivaja i Šandrovac, inače pritoci Ilove. Selo se nalazi na 219 metara nadmorske visine, i udaljeno je zračnom linijom od [[Daruvar]]a 16 km, te 2 km od mjesta Đulovac.

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 166 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup07-1058.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 40 obiteljskih kućanstava<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H02_01_02/h02_01_02_zup07-1058.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref>.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref><ref group="Napomena">Od 1880. do 1948. iskazivano pod imenom ''Katinci''. Za 1869. podaci su sadržani u naselju ''Potočani''.</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 350
|crta1 = 50
|crta2 = 25
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 131
|p2 = 0
|p3 = 216
|p4 = 248
|p5 = 309
|p6 = 345
|p7 = 326
|p8 = 344
|p9 = 268
|p10 = 243
|p11 = 266
|p12 = 230
|p13 = 174
|p14 = 156
|p15 = 166
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}
 

== Povijest ==

Prostor gornjeg Poilovlja kojem pripada i selo, bogat je šumama, vodom i kamenom, te je zbog toga nastanjen od davnina. Kraj je nastanjen već i u Rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci ladanjskih kuća, na oranicama južno od Bastaja. Ondje je pronađen veoma vrijedan nalaz, ranokršćanski mramorni sarkofag iz [[4. stoljeće|4. stoljeća]]. Nalazi govore da je dolinom rijeke Riječke prolazila rimska cesta prema istočnoj Podravini. Nedaleko Katinca, blizu rimskih lokaliteta, 7 km zračne linije udaljena, nalazi se i srednjovjekovna utvrda Stupčanica, kojoj povijest seže još u [[13. stoljeće|13. stoljeće]]. Tursko osvajanje ovih krajeva [[1544.]] utjecalo je na iseljavanje hrvatskih porodica i kmetova, i doseljavanja Srba stočara iz Bosne. To stanovništvo je čuvalo granicu na Ilovi, bilo oslobođeno nameta, te je povremeno i provaljivalo na zapad sa turskim četama. Pokraj utvrda poput Stupčanice naseljavaju se Muslimani. Tako su se Srbi naselili u brežuljkastom predgorju Papuka i južnih padina Bilogore, jer su tu bili sigurni od čestih upada hrvatskih četa, koje su bile učestale u močvarnim nizinama Ilove. Povlačenjem Turaka u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] odlazi i muslimanski živalj koji je živio u gradovima, te ostaju rijetko naseljena sela u kojima žive Srbi. Čitav prostor nazivao se Ničija zemlja ili Mala Vlaška, zbog stanovništva koje je potjecalo od Vlaha. Tako su nastala sela u ovoj regiji. Posljednja imigracija stanovništva u ovaj kraj vezana je uz plemićku obitelj Jankovića daruvarskih. Oni pozivaju stanovništvo iz čitave Habsburške monarhije da naseli opustjela područja. Doseljavaju Česi, Nijemci i Mađari. Tako nastaje i Đulovac oko [[1852.]] Izgradnjom željeznice [[1885.]] ovdje dolazi još veći broj mađarskog stanovništva, koji je mahom bio zaposlen u željezničarskoj službi. Šume se sve više koriste kao izvor drvne mase i prihoda. Katinac kao i okolna sela strahovito je stradao u drugom svjetskom ratu, kada je velik broj stanovništva odveden i pogubljen u Jasenovcu. Nakon drugog svjetskog rata većina njemačkog stanovništva se iseljava, a malobrojni ostaju i Mađari. Đulovcu sve više od tada gravitiraju srpske porodice iz okolnih sela. U domovinskom ratu većina srpskog stanovništva odlazi, a [[1992.]], doseljavaju se Hrvati s Kosova. Od starosjedilačkog stanovništva ostaju pretežno stariji.

O prvom spomenu sela Katinac nigdje nema gotovo niti riječi. Pa čak niti u spisima o naseljavanju Srba u doba Osmanlija nigdje nema imena Katinac, dok se druga sela poput Potočana i Koreničana spominju. Moguće je da je selo tretirano, jer je malo, pod imenom nekog drugog mjesta. Ipak prvi detaljan popis stanovništva iz [[1857.]] godine spominje selo, koje tada ima 131 dušu. Za ono vrijeme to nije mali broj ljudi, a pogotovo stoga što danas ima tek 166 stanovnika, zaključujemo da je selo postojalo i puno prije tog popisa. O njemu piše tek početkom 20. stoljeća Julije Kempf. Sigurni dokaz da je selo postojalo krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] daje tek kovanica od 1 fillira iz 1902. iskopana u zemljanim temeljima stare kuće. Danas se tu nalazi voćnjak.

== Gospodarstvo ==

Katinac je od svojeg postojanja tradicionalno bilo [[Stočarstvo|stočarsko]] selo. Većina žitelja se bavilo [[Poljoprivreda|poljoprivredom]]. Tek izgradnjom moderne [[Cesta|ceste]], koja je asfaltirana [[1974.]], selo biva bolje povezano sa Daruvarom i ostalim naseljima. To utječe i na dnevne migracije stanovništva, pretežno u [[Daruvar]], zbog zaposlenja. [[Željeznica]] ovuda prolazi još od konca [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ali nema stanice za pristanak vlaka. Moderna [[željeznička stanica]] Potočani-Katinac izgrađena je tek [[1987.]], do tada su stanovnici koristili stanicu u Đulovcu.

Selom koje ima po popisu stanovništva 166 žitelja, dominira pravoslavna [[crkva]] sv. Petra i Pavla, na čijem zvoniku piše godina 1926. svake godine pred crkvom na Topoli se slavi Petrovo. Preko puta crkve, nalazi se stara [[škola]] koju još spominje Julije Kempf u svojim putopisima. Na školi se nalazi spomen ploča posvećena Vladimiru Popoviću, učitelju u Katincu, koji je kao [[Antifašizam|antifašist]] pogubljen [[1941.]] Ploču su podigli prosvjetni radnici iz tadašnjeg Miokovićeva. Tik do škole nalazi se i [[spomenik]] žrtvama Jasenovca. Na Katinačkom groblju nalazi se grob doktoru Dušanu Mihajlu Miokoviću, po kome je nekada Đulovac nosio ime. On se istakao u suzbijanju [[Kolera|kolere]] u ljudi, koja je harala početkom 20. stoljeća. Budući da je selo malo, sva privreda se i danas bazira na poljoprivredi, pretežno stočarstvu. Nekada je na jugoistočnim padinama Bilogore, tik uz selo bilo [[vinograd]]a, koje su imali imućniji stanovnici Đulovca. Tu su bile i vinogradarske kuće, kljeti. Najveće vinograde imale su porodice Štiglajter, Kovač i Zeman. Prema pričama starosjedilaca vinogradi su postojali još prije drugog svjetskog rata. Danas je međutim sve zapušteno, i od toga je ostala samo šuma, i dvije kljeti, od koje je jedna derutna. Ostala zemlja koju stanovnici zovu „brijeg“ i „brijeg švapski“, je prema pričama dobivena od države poslije rata. Vjerojatno je [[Nacionalizacija|nacionalizirana]], jer su joj vlasnici bili njemački žitelji, koji su nakon rata iselili. Odtuda je u narodu ostalo ime Švapski brijeg. Ipak tradicionalno, [[vinogradarstvo]] je ovdje prisutno i danas. Upravo [[vinarija]] Daruvar pod imenom ''Vinogradi Đulovac'' ovdje ima komplekse svojih vinograda. Svi se oni fizički nalaze u Katincu. Cjelokupni vinogradi daruvarske vinarije prostiru se na 160 ha.

== Napomena ==
<references group="Napomena"/>

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Naselja u sastavu Općine Đulovac‎}}
[[Kategorija:Naselja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]]

Katinac - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Đulovac' u '{{Đulovac'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica