WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T23:05:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grčki grad
|ime= Kastoria
|izvorno ime= Καστοριά
|latinično ime=
|slika= Kostur.jpg
|periferija= Zapadna Makedonija
|prefektura= Kastoria
|pokrajina=
|stanovništvo= 16218
|godina popisa= 2001
|šire stanovništvo=
|godina popisa šireg stanovništva= 2001
|gustoća stanovništva= 111
|šira gustoća stanovništva=283
|površina= 57.318
|šira površina=
|visina= 700
|z. širina = 40.31
|z. dužina = 21.16
|širina-stupnjevi= 40
|širina-minute= 31
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 21
|dužina-minute= 16
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 521 00
|pozivni broj= 24670
|registarska oznaka= KT
|gradonačelnik= Ioannis Tamisis
|stranica= [http://www.kastoria.gr Kastoria]
}}
'''Kastoria''' (grčki: Καστοριά, ''Kastoriá'', [[makedonski]]: Kostur, [[Albanski]]: ''Kostur
(i)'', [[turski]]: ''Kesriye'', [[Makedorumunjski jezik|vlaški]]: ''Kastoria'') je glavni grad [[Prefektura Kastoria|prefekture Kastoria]] na zapadu [[periferija Zapadna Makedonija|periferije Zapadne Makedonije]].
Grad se nalazi blizu [[makedonija|makedonsko]] - [[albanija|albanske]] granice na obali jezera ''Orestiada''( ovo jezero makedonci zovu ''Kostursko jezero'').

Grad ima oko 16 218 stanovnika (po popisu iz [[2001.]] ). Smješten je na prevlaci poluotoka na zapadnoj obali jezera ''Orestiada'', u dolini okruženoj stijenovitim planinama. Grad je poznat po svojim [[bizant|bizantskim]] crkvama, lokalnoj gradskoj arhitekturi i [[Lososi|pastrvama]] ( po svemu ovom je sličan nedalekom [[Ohrid|Ohridu]] u [[Makedonija|Makedoniji]]).

== Podrijetlo imena Kastoria ==

Ima nekoliko teorija o podrijetlu imena ''Kastoria'', najpopularnija je ona da ime grada dolazi od [[grčki|grčke]] riječi ''kástoras''( κάστορας), što znači [[dabar]]. Sam grad je sjedište krznarstva, obrade i trgovanja krznom i kožnim proizvodima još od antike.
Druge teorije govore da ime grada dolazi od riječi ''kástro'' (κάστρο) - utvrda, ili da dolazi od riječi ''Kastor'' (Κάστωρ) od mitološke braće [[Kastor i Polideuk|Kastora i Polideuka]], koji su možda boravili u ovom kraju. Za otomanske vlasti ime grada je bilo ''Kesriye''(što je turska transkripcija grčkog imena), na makedonskom ime grada je Kostur ([[makedonski]]: Костур).

==Stanovništvo==

{| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0"11
|- bgcolor="#efefef"
! Godina !! Stanovništvo !! Promjene !! Gradsko stanovništvo 
|-
| 1981 || 20,660 || - || - 
|-
| 1991 || 14,775 || 5,885/-28.48% || - 
|-
| 2001 || 14,813 || 38/2.57% || 16,218 
|}

==Povijest naselja==
===U antičko doba===
Područje ''Kastorie'' naseljeno je još od [[neolit|neolita]], pored grada na lokalitetu ''Dispilio'', pronađeno je neolitsko naselje.
Predpostavlja se da ''Kastoria'' kao naselje ima [[antika|antičko]] podrijetlo, jer su grad za vrijeme drugog makedonsko-rimskog rata ([[201.]] – [[197.]] god. n.e.) zauzeli [[rimsko carstvo|rimljani]] i nazvali ''Celetrum''. [[395.]] god. n.e. grad je pod vlašću [[Bizant|Bizanta]], oko [[550.]] god. n.e., grad se spominje pod imenom ''Diolektianopolis''. Bizantski carski kroničar ''Prokopije'' spominje da je ovaj grad prezvan za [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]] u ''Justinianopolis'', bio poprište stalnih borbi između [[Bizant|Bizantskog carstva]] i ''Despotata iz Epira'' tijekom XIII st. Između [[1331.]] – [[1380.]] grad je bio pod vlašću ''[[Srednjovjekovna Srbija|srpske srednjovjekovne države]]''.

===Za otomanske vlasti===

Oko [[1385.]], ''Kastoria'' je potpala pod vlast [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] . Tada ''Kastoria'' postaje regionalni centar trgovine krznom, kraja između ''Siatiste'' i [[Ohrid|Ohrida]], poznatog po krznarstvu i posrednik u trgovini krznom između [[Leipzig|Leipziga]] i [[Konstantinopolis|Konstantinopolisa]]. Znano je da su poznati [[Beč|Bečki]] trgovci krznom iz [[1767.]] ; ''Johann Narantzi'' (Ioannis Narantzis) i ''Ralli Diamandi'' bili su iz Kastorie.
Za [[prvi balkanski rat|prvog balkanskog rata]] [[1912.]] ''Kastoria'' je dospjela pod vlast [[Grčka|Grčke]]. Mirovni ugovori iz [[London|Londona]] [[1913.]] i [[Bukurešt|Bukurešta]] [[1913.]] potvrdili su Grčki suverenitet nad ''Kastoriom''. Između [[1912.]] i [[1922.]] ( između prvog balkanskog rata i kraja grčko- turskog rata) ''Kastoriu'' i njezinu okolicu moralo je napustiti muslimansko ([[turci|tursko]]) i slavensko ([[makedonci|makedonsko]]) stanovništo, to je bio rezultat grčko- turskog rata i velike razmjene stanovništva, koja je radikalno izmjenila etničku sliku grada i okolice. Na mjesto istjeranog stanovništva naseljeni su grčke izbjeglice iz [[Mala Azija|Male Azije]] (iz [[Izmir|Izmira]] i Ponta). Pri kraju [[1920.]]-tih imala je ''Kastoria'' oko 10 000 stanovnika.

===Za drugog svjetskog rata===
[[Datoteka:Kastoria2 200704.JPG|mini|300px|Pogled na Kastoriu sa jezera Orestiada.]]
Tijekom drugog svjetskog rata i [[Grčki građanski rat|grčkog građanskog rata]], grad se više puta našao u središtu ratnih operacija i doživio je ozbiljna razaranja. Za [[Grčki građanski rat|grčkog građanskog rata]], grad je bio sjedište ([[1948.]]) ljevičarske protuvladine pobune [[ELAS]]-a. Završne borbe ''grčkog građanskog rata'' vodile su se na obližnjoj planini
[[Gramos]].

====Židovska zajednica====

Još [[1943.]] [[židovi|židovska]] zajednica u ''Kastoriji'' imala je 980 ljudi, većinom [[Sefardi|Sefarda]] koji su govorili [[Ladino]] jezik. To je zato što su tu zajednicu tvorili emigranti iz [[Španjolska|Španjolske]], koji su preko [[Italija|Italije]] dospijeli u ovaj kraj tijekom XVII i XVIII st.
Tijekom [[1944.]], za vrijeme okupacije od strane [[nacizam|nacističke]] [[Njemačka|Njemačke]], židovska zajednica je gotovo istrijebljena, kraj ratnih tragedija na početku [[1945.]] dočelo je svega 38 osoba.

==Gospodarstvo==

''Kastoria'' je poznata po obradi i trgovini krznom, koja je najznačajnija grana lokalnog gospodarstva. Krznarstvo, i obrada kože u ovom kraju ima dugu tradiciju, postoji i teorija da je i ime grada nastalo od imena [[dabar]] (na [[grčki|grčkom]]: ''kastóri'' ) kojih je nekada u ovom kraju bilo mnogo (a danas su istrijebljeni).
U gradu se održava svake godine međunarodni krznarski sajam. Ostale važne grane gospodarstva su; poljoprivreda (žitarice, jabuke, vino) i ribarstvo. Grad je dobro povezan autocestama sa ostalim grčkim gradovima a ima i zračnu luku ''Aristotelis''.

==Značajni spomenici==

''Kastoria'' je značajni vjerski centar grčke [[Pravoslavlje|pravoslavne crkve]], sjedište je [[mitropolija|mitropolije]] (to je ekvivalent [[biskupija|biskupiji]]). Grad i okolica imali su 72 srednjovjekovnih sakralnih objekata, od tog broja 54 postoje i dan danas. Dobar dio tih objekata je restauriran, i pruža dobar uvid u grčku sakralnu arhitekturu i zidno slikarstvo. [[Bizant|Bizantološki]] muzej na trgu ''Dexamenis'', ima bogatu zbirku bizantinskih [[ikona]].

== Šport ==

Nogometni klub ''Kastoria'' osnovan je [[1963.]] od tri manja kluba . Najuspješnije godine kluba bile su [[1974.]], kada je klub ušao u prvu grčku ligu i zauzeo četvrto mjesto, i godina [[1980.]] kada je klub osvojio kup (pobjedom od 5-3 nad ''Iraklisom''). Danas momčad nastupa u drugoj ligi.

== Značajni ljudi ==

* Athanasios Christopoulos (1772-1847), grčki pjesnik
* Maria Spiropulu (1970-), fizičar
* Dimitris Diamantidis (1980-), košarkaš
* Jagnula Kunovska(1943 - ), pravnik i pisac iz Republike Makedonije

==Izvori==
* ''The Columbia Encyclopedia'', 2004.
* ''Encyclopædia Britannica'', 2005.

==Vanjske poveznice==

*[http://www.kastoriacity.gr Službene stranice grada]
*[http://www.kastoras.info Informacijski portal grada Kastorije]
*[http://www.culture.gr/2/21/212/21211m/e212km02.html Kastorijski bizantinski muzej]
*[http://www.culture.gr/4/42/421/42101/42101q/e42101q1.html Kastorijski muzej folklora]
*[http://web.auth.gr/dispilio Dispilio jezerska neolitska naseobina]

{{Glavni gradovi grčkih prefektura}}
[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]

Kastoria - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica