<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kastilja</id>
	<title>Kastilja - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kastilja"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kastilja&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T14:25:16Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kastilja&amp;diff=8734&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kastilja&amp;diff=8734&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-07-16T00:13:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kastilja&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;br /&gt;
[[Slika:Provinzen kastilien.svg|minijatura|Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kastilija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, ([[Španjolski jezik|špa]]. &amp;#039;&amp;#039;Castilla&amp;#039;&amp;#039;), također &amp;#039;&amp;#039;Kastilja&amp;#039;&amp;#039;, je zemljopisni pojam u [[Španjolska|Španjolskoj]], koji obuhvaća unutrašnji dio [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. Ime dolazi od &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kastel&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[kaštel]]), po brojnim utvrdama građenim u borbi protiv [[Mauri|Maura]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zemljopisni podaci ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dijeli se na Staru Kastiliju na sjeveru (66.107 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;) i Novu Kastiliju južno (73.363 km&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;). Na području Nove Kastilije nalazi se [[Madrid]], glavni grad Španjolske.&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Obuhvća visoki ravnjak, 650 do 800 m. nadmorske visine, ograničen na sjeveru Kantabrijskim gorjem, na jugu Sierra Morenom i na istoku Betijskim Kordilierima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada su [[Arapi]]. odnosno [[Mauri]], u VIII. st. osvojili veći dio [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]], [[Vizigoti]] i drugo kršćansko stanovništvo održali su se na sjeveru, formirajući kraljevinu [[Asturija]]. U IX. st. Asturija preotima od Arapa područje do rijeke Duera. Formira se grofovija Kastilija. U X. st. kastilijski grofovi stječu nezavisnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kraljevina Kastilija ===&lt;br /&gt;
{{glavni|Kraljevina Kastilija}}&lt;br /&gt;
Kršćanske državice neprekidno su ratovale protiv Arapa, ali i međusobno. Godine 1029. Kastilija potpada pod kraljevinu [[Navarra]], koja se već 1035. raspada na Kastiliju, [[Navarra|Navarru]] i [[Aragon]]. Kastilski kralj Ferdinand I (1035-1065) osvojio je [[León, pokrajina|León]] i dio [[Navarra|Navarre]]. &lt;br /&gt;
Nakon njegove smrti kraljevina je podijeljena među njegovim sinovima. [[Alfons VI. Hrabri]] u borbi sa svojom braćom ponovo ujedinjuje zemlje pod vlašću svoga oca. Godine 1085. osvaja arapski [[Toledo]], što je prvo veće kršćansko osvajanje i početak [[rekonkvista|rekonkviste]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon dugotrajnih dinastičkih borbi, kralj Ferdinand III postiže odlučne uspjehe. Konačno je pod jednom krunom sjedinio Kastiliju i Léon (1230), noseći titulu &amp;quot;kralj Kastilije i Léona&amp;quot;. Osvaja od Arapa [[Córdoba (grad u Španjolskoj)|Córdobu]] (1236), Murciju (1241) i [[Sevilla|Sevillu]] 1248. Time je Kastilija postala najjača država na [[Pirinejski poluotok|Pirinejskom poluotoku]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Godine 1257. [[Alfons X. Mudri]] osvaja Cádiz. U isto vrijeme napreduje kraljevstvo [[Aragon]], s kojim se Kastilija bori za prevlast.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Početkom XV. st. Henrik II zaposjeda Kanarske otoke. Godine 1462. [[Henrik IV. Kastilijski|Henrik IV.]] (1425-1474) osvaja Gibraltar. &lt;br /&gt;
Henrik IV godine 1465. biva prisiljen na abdikaciju u korist svog brata Alfonsa. Ovaj međutim umire 1468. Borbe za nasljedstvo prerastaju u građanski rat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Stvaranje Španjolske ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon smrti Henrika IV 1474. g., njegova polusestra [[Izabela I. Kastiljska]] (1451-1504) proglašava se kraljicom i dobiva podršku [[Cortes]]a. Ona je bila udana za aragonskog prijestolonasljednika [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinanda]] (1452-1516), koji 1479. nakon smti svog oca preuzima krunu kao Ferdinand II. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iako svako zadržava svoje titule, zajedno vladaju Kastiljom, Léonom i Aragonom. Vladaju kao apsolutisti i provode odlučne i često okrutne političke i administrativne mjere za ujedinjenje sve tri kraljevine. (Vidi više o tome u članku [[Španjolska]].)&lt;br /&gt;
   &lt;br /&gt;
Izabelina nasljednica je, nakon smrti nekoliko braće i sestara, postala njihova kći [[Ivana Luda]] (1479.-1555.). Nakon smrti njenog muža [[Filip Lijepi|Filipa Lijepog]] zbog bizarnog i opsesivnog ponašanja [[Cortes]] ju je proglasio ludom i zatočio, ali Ferdinand nije uspio u pokušaju da bude proglašen kraljem. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Njen sin [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo I.]] (1500.-1558.) biva proglašen za suvladara; faktički će, od svojeg punoljetstva, vladati sam. Od oca je naslijedio titulu burgundskog vojvode, od djeda 1516. [[Kruna Aragona|krunu Aragona]], a 1519. izabran je za njemačkog cara kao [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]])&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kada Karlo I. abdicira godine 1556., njegov sin [[Filip II. Španjolski|Filip II.]] nasljeđuje krunu ujedinjene [[Španjolska|Španjolske]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Zemljopis Španjolske]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>