https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Kasiodor 2026-08-07T10:09:23Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kasiodor&diff=179955&oldid=prev 2021-09-30T21:56:24Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Kasiodor&#039;&#039;&#039;--&gt;[[Datoteka:Gesta Theodorici - Flavius Magnus Aurelius Cassiodorus (c 485 - c 580).jpg|mini|desno|250px|Kasiodor u &#039;&#039;Gesta Theodorici&#039;&#039;.]]<br /> &#039;&#039;&#039;Flavije Magnus Aurelije Kasiodor Senator&#039;&#039;&#039; ([[ Scylletium]], [[Bruttium]] kod današnjeg [[Catanzaro|Catanzara]], oko [[485.]] – samostan Vivarij pri Scylletiumu, oko [[585.]]), poznatiji kao &#039;&#039;&#039;Kasiodor&#039;&#039;&#039;, bio je [[stari Rim|starorimski]] i [[bizant]]ski [[državnik]], [[svećenik]], [[redovnik]] i pisac te [[Teorija glazbe|glazbeni teoretičar]]. Jedan je od [[crkveni oci|crkvenih otaca]]. Službovao je u upravi [[Teodorik Veliki|Teodorika Velikog]], kralja [[Ostrogoti|Ostrogota]]. Senator nije bio njegov čin, nego dio njegova prezimena. <br /> <br /> Obitelj mu je bila vjerojatno [[Sirija|sirskog]] podrijetla. Učenik je rimskog filozofa [[Boecije|Boecija]]. Karijeru je počeo kao savjetnik svog oca, guvernera [[Sicilija|Sicilije]]. Tako se mlad naučio [[pravo|pravu]]. Bio je [[quaestor sacri palatii]] od oko 507. do 511. godine, [[konzul]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 514., [[magister officiorum]] pod Teodorikom, a za njegova nasljednika [[Atalarik]]a vodio je javne spise i arhive u svezi s javnim poslovima. Na gotskom su sudu cijenili njegova znanja, pa je radio oko značajnih javnih dokumenata. Vrhunac mu je karijere bio kad je obnašao dužnost [[pretorska prefektura|pretorskog prefekta]] [[pretorska prefektura Italije|Italije]], zapravo je bio premijerom ostrogotske građanske vlasti. &lt;ref&gt;Cf., e.g., F. Denis de Sainte-Marthe: &#039;&#039;La vie de Cassiodore, chancelier et premier ministre de Theoderic le Grand&#039;&#039;. Paris 1694. ([http://books.google.de/books?id=tccWAAAAQAAJ&amp;pg=PP7 internetski tekst na francuskom])&lt;/ref&gt;Pisao je na latinskom jeziku kasne antike. S papom [[Agapet I.|Agapetom I.]] surađivao je na utemeljivanju knjižnice u Rimu koja bi imala djela [[ekleziologija|eklezioloških]] pisaca na grčkom i latinskom. Papa mu je pomogao u projektu prevođenja [[starogrčka filozofija|starogrčkih filozofa]] na latinski.<br /> <br /> Karijeru je proveo pokušavajući premostiti kulturne podjele 6. stoljeća: Istoka i Zapada, starogrčke kulture i latinsske, Rimljana i Gota te između katolika i njihova [[arijanizam|arijanskog]] vladara.<br /> <br /> Kad se umirovio, osnovao je samostan Vivarij (&#039;&#039;Vivarium&#039;&#039;) na svom obiteljskom imanju na obalama [[Jonsko more|Jonskog mora]]. Samostan se sastojao od dvoje dijelova: [[cenobiti|cenobitskog]] samostana i utočišta, na mjestu današnje Santa Maria de Vetere kod [[Squillace]]a.<br /> <br /> == Djela ==<br /> *&#039;&#039;Laudes&#039;&#039; (fragmentarno objavljeni panegirici)<br /> *&#039;&#039;Chronica,&#039;&#039; (završava 519.) obuhvaća svu svjetsku povijest u jednom nizu vldara, unija gotskih i rimskih prethodnika, laska gotskim osjećajima što se više sadržajem približavao nadnevku sastavljanja djela<br /> *&#039;&#039;Historia Gothorum&#039;&#039; (526. – 533.), očuvana je samo u [[Jordan (povjesničar)|Jordanovim]] sažetcima<br /> *&#039;&#039;Variae epistolae&#039;&#039; (537.), Teodorikovi državni papiri. &#039;&#039;[[Editio princeps]]&#039;&#039; M. Accuriusa (1533.). <br /> *&#039;&#039;Expositio psalmorum&#039;&#039; <br /> *&#039;&#039;De anima&#039;&#039; (&quot;On the Soul&quot;) (540.)<br /> *&#039;&#039;Institutiones Divinarum et Saecularium Litterarum&#039;&#039; (543. – 555.)<br /> *&#039;&#039;De Artibus ac Disciplinis Liberalium Litterarum&#039;&#039; <br /> *&#039;&#039;Codex Grandior&#039;&#039; (inačica [[Biblija|Biblije]])<br /> <br /> == Bilješke ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Literatura ==<br /> *James J. O&#039;Donnell (1979). [http://www.georgetown.edu/faculty/jod/texts/cassbook/toc.html &#039;&#039;Cassiodorus&#039;&#039;] (Berkeley: University of California Press,). <br /> *James J. O&#039;Donnell, &#039;&#039;Cassiodorus&#039;&#039; University of California Press, Berkely, CA, 1969.<br /> <br /> [[Kategorija:Rimski povjesničari]]<br /> [[Kategorija:Bizant]]<br /> [[Kategorija:Državnici]]<br /> [[Kategorija:Svećenici]]<br /> [[Kategorija:Srednjovjekovni glazbeni teoretičari]]<br /> [[Kategorija:Rimski glazbeni teoretičari]]</div>

WikiSysop