WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T21:27:20Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:BetaCarotene-3d.png|mini|desno|300px|Trodimenzionalni dijagram štapića β-karotena.]]

[[datoteka:Carotinoide.jpg|mini|desno|300px|Karoten je odgovoran za [[narančasta|narančastu]] [[boja|boju]] [[mrkva|mrkve]] i boje mnogog drugog [[Voće|voća]] i [[Povrće|povrća]], pa čak i nekih [[Životinje|životinja]].]]

[[datoteka:Lesser-flamingos.jpg|mini|desno|300px|Manji [[flamingosi]] u [[krater]]u Ngorongoro, [[Tanzanija]]. Ružičasta boja divljih flamingosa nastala je zbog astaksantina (karotenoida) kojeg uzimaju iz svoje [[Prehrana|prehrane]] - slanih [[kozica]]. Ako se hrane prehranom bez karotena, one postaju bijele.]]

[[datoteka:Alpha-carotene.svg|mini|desno|300px|α-karoten.]]

[[datoteka:Beta-Carotin.svg|mini|desno|300px|β-karoten]]

[[datoteka:Gamma-carotene.svg|mini|desno|300px|γ-karoten]]

[[datoteka:Delta-carotene.svg|mini|desno|300px|δ-karoten]]

[[datoteka:Algaefarm.jpg|mini|desno|300px|[[Farma|Farme]] [[Alge|algi]] u Whyalli, u Južnoj [[Australija|Australiji]], koriste se za proizvodnju β-karotena.]]

'''Karoten''' (C40H56) smjesa je karotena α, β i γ. Sastav ovisi o [[Sirovine|sirovini]] i postupku dobivanja. Najviše ima β-karotena (najčešće oko 85%), a najmanje γ-karotena (obično manje od 1%). [[Izomer]]i karotena imaju [[talište]] oko 180 [[celzij|°C]], a teško se izoliraju jedan od drugog. Sirovi karoten (C.I. 75130) dobiva se iz [[Korijen (biljke)|korijena]] [[Mrkva|mrkve]] i iz [[ulja]] [[plod]]a afričke [[Palme|uljne palme]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''Elaeis guinensis'' i drugih vrsta.) Osim toga, sirovi karoten nalazi se u [[sjemenka]]ma [[Djetelina|djeteline]], a zajedno s [[ksantofil]]om i [[klorofil]]om u djetelini, [[Kopriva|koprivi]] i nekim drugim [[biljke|biljkama]]. Izolacijom iz sirovina dobiva se [[kristal]]izirani karoten (od 75 do 90% karotena) ili uljni ekstrakt (od l do 20% karotena). Kristalizirani karoten i različite [[otopina|otopine]] karotena u biljnim uljima upotrebljavaju se za bojenje [[masti]] i [[ulja]], [[sladoled]]a, [[mlijeko|mliječnih]] i [[Farmacija|farmaceutskih proizvoda]], za [[Vitamini|vitaminiziranje]] [[margarin]]a (β-karoten je provitamin A) i kao dodatak [[Stočarstvo|stočnoj hrani]] za mladunčad. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prirodna bojila'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Karotenoidi ==
{{glavni|Karotenoidi}}

'''Karotenoidi''' (''karoten'' od [[Francuski jezik|fr]]. ''carotène'', od ''carotte'': [[mrkva]]) je skupina prirodnih žutih, narančastih i crvenih [[pigment|pigmenata]] vrlo raširenih u [[priroda|prirodi]], posebno u tamnozelenome [[list|lisnatom]] [[Povrće|povrću]] te u žutonarančastome [[Voće|voću]] i povrću. Poznato ih je više od 700, od kojih se 50 može upijati ([[Apsorpcija (razdvojba)|apsorbirati]]) i [[Metabolizam|metabolizirati]] u ljudskom organizmu. Smatra se da imaju preventivan učinak na [[Karcinom|karcinogenezu]]. Po kemijskoj su građi [[alifatski spojevi|alifatski]] ili alifatsko-aliciklički [[ugljikovodici]] ili njihovi [[kisik]]ovi [[derivat]]i s politerpenskom strukturom i s mnogobrojnim konjugiranim (povezanim) [[Kemijska veza|dvostrukim vezama]]. Većina karotenoida ima u [[molekula|molekuli]] 40 [[ugljik]]ovih [[atom]]a. Dobivaju se iz prirodnih [[materijal]]a [[Ekstrakcija|ekstrakcijom]] [[otapalo|otapalima]] i [[Kromatografija|kromatografskom]] [[Adsorpcija|adsorpcijom]]. Najznačajniji je spoj u toj skupini karoten (β-karoten, C40H56), redoviti pratilac [[klorofil]]a u zelenim [[biljke|biljkama]]; ima ga i u mnogim [[Cvijet|cvjetovima]] i [[plod]]ovima, u [[mrkva|mrkvi]], a u [[jetra|jetri]] se pretvara u [[vitamin A]]. [[ksantofili|Ksantofil]] (C40H56O2) [[žuta|žuti]] je [[pigment]] (jesenska žuta boja lišća) koji se nalazi u biljnim [[kloroplast]]ima, [[likopen]] (C40H56) daje [[crvena|crvenu]] boju [[Rajčica|rajčici]] i [[Lubenica|lubenici]], [[fukoksantin]] i [[rodoksantin]] nalaze se u [[Smeđe alge|smeđim]] i [[Crvene alge|crvenim algama]]. <ref> '''karotenoidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30645] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 10. 6. 2020. </ref> Karotenoidi upijaju [[svjetlost]] [[valna duljina|valne duljine]] koja odgovara plavom ili plavo-ljubičastom [[Spektar (fizika)|spektru]] svjetlosti. Neki karotenoidi u tijelu čovjeka mogu imati ulogu [[Antioksidansi|antioksidansa]], dok β-karoten sadrži [[vitamin A]] koji pomaže u održanju [[vid]]a. Biljke koje su bogate karotenoidima najčešće imaju nisku razinu [[Lipidi|lipida]].

=== Polienska prirodna bojila ===
{{glavni|Bojilo}}

Karotenoidi su glavna polienska prirodna bojila. To su žuti do tamnocrveni [[kemijski spoj]]evi tetraterpenske strukture s dugim nizom konjugiranih dvostrukih [[kemijska veza|kemijskih veza]]. H. Wackenroder (1831.) izolirao je obojeni [[kemijski spoj]] iz [[Mrkva (biljna vrsta)|mrkve]] (lat. ''Daucus carota''), a skupinu kojoj taj spoj pripada nazvao je [[Mihail Semjonovič Cvet|M. S. Cvet]] (1911.) karotenima. [[Richard Willstätter|R. Willstátter]] sa suradnicima (1906. – 1914.) odredio je bruto [[kemijska formula|kemijske formule]] mnogih karotenoida. [[Hans von Euler-Chelpin|H. von Euler-Chelpin]] (1928.) otkrio je da je karoten provitamin A, a iste godine [[Paul Karrer|P. Karrer]] i [[Richard Kuhn|R. Kuhn]] utvrđuju kemijsku građu mnogih karotenoida. Nakon prvih [[Sinteza (kemija)|sinteza]] (P. Karrer i Hans Herloff Inhoffen, 1950.) naglo se razvila industrijska sinteza karotenoida. Većina prirodnih karotenoida, od kojih je za približno 300 poznata kemijska građa, ima molekule s 40 [[atom]]a [[ugljik]]a, koje se sastoje od središnjeg dijela sa 20 atoma ugljika i različitih krajnjih skupina s 10 atoma ugljika. Osim toga, postoje kemijski spojevi, dobiveni razgradnjom, s manje od 40 atoma ugljika, pa [[ksantofil]]i, koji su također tetraterpeni, koji imaju još jednu ili više oksiskupina ili [[Karbonilna skupina|karbonilnih skupina]], odnosno po jednu oksiskupinu i karbonilnu skupinu.

== Izvori karotena ==
Sljedeća hrana sadrži karoten u značajnim količinama:
* [[mrkva]],
* [[obični vučac]] (bodkastolistna kustovnica),
* [[dinja]],
* [[mango]],
* crvena [[paprika]],
* [[papaja (biljna vrsta)|papaja]],
* [[špinat]],
* [[kelj]],
* [[batat]] ili [[slatki krumpir]],
* [[rajčica]],
* [[maslačak]],
* [[brokula]],
* [[kupus]],
* [[bundeva]],
* [[tikvica]],
* [[manioka]],
* [[naranča]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Antioksidansi]]

[[Kategorija:Vitamini]]
[[Kategorija:Boje]]

Karoten - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica