Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T23:11:18Z

Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 23:11
Redak 108:		Redak 108:
	==Literatura==		==Literatura==
	* [[Opća enciklopedija JLZ\|Enciklopedija JLZ]], [[Zagreb]], [[1967.]] (2.izdanje) str. 417		* [[Opća enciklopedija JLZ\|Enciklopedija JLZ]], [[Zagreb]], [[1967.]] (2.izdanje) str. 417
	* Matthias Becher: ''Merowinger und Karolinger.'' Darmstadt 2009, {{ISBN\|978-3-534-15209-4}}. {{~~de icon~~}}		* Matthias Becher: ''Merowinger und Karolinger.'' Darmstadt 2009, {{ISBN\|978-3-534-15209-4}}. {{nje oznaka}}
	*MacLean, Simon. ''Kingship and Politics in the Late Ninth Century: Charles the Fat and the end of the Carolingian Empire''. Cambridge University Press: 2003. {{eng oznaka}}		*MacLean, Simon. ''Kingship and Politics in the Late Ninth Century: Charles the Fat and the end of the Carolingian Empire''. Cambridge University Press: 2003. {{eng oznaka}}
	*Reuter, Timothy: ''[http://www.medievalsources.co.uk/fulda.htm The Annals of Fulda]''. (Manchester Medieval series, Ninth-Century Histories, Volume II.) Manchester: Manchester University Press, 1992. {{eng oznaka}}		*Reuter, Timothy: ''[http://www.medievalsources.co.uk/fulda.htm The Annals of Fulda]''. (Manchester Medieval series, Ninth-Century Histories, Volume II.) Manchester: Manchester University Press, 1992. {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T12:31:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Charlemagne denier Mayence 812 814.jpg|mini|desno|280px|Novčić [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'')]]
'''Karolinzi''' (znani i kao '''Arnulfingi''', po jednom od predaka roda [[biskup]]u iz [[Metz]]a Arnulfu, umro [[641.]], ili '''Karlingi''') je bila poznata [[Franci|franačka]] plemićka obitelj koja se nakon [[Merovinzi|Merovinga]] popela na [[Franačka|franačko]] prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim [[Europa|europskim]] državama. Korijeni te obitelji sežu do vremena franačkih plemenskih klanova Arnulfinga i Pipinida na početke [[7. stoljeće|7. stoljeća]].

Karolinzi su učvrstili svoju moć u krajem [[7. stoljeće|7. stoljeća]], kad su se dokopali pozicije [[majordom]]a i nasljednih franačkih plemićkih titula [[vojvoda]] i prinčeva (''dux et princeps Francorum '') te na taj način postali [[de facto]] franački vladari kao stvarni nositelji vlasti. Sve do [[751.]] godine, Merovinzi su vladali Francima, ali tada im je to pravo bilo uskraćeno, uz suglasnost [[Papa|pape]] i [[Aristokracija|aristokracije]], a Karoling - [[Pipin Mali]], je okrunjen za kralja [[Franci|Franaka]].

== Porijeklo imena ==

''Karolinzi'' su ime dobili po svom istaknutom predstavniku [[Karlo Martel|Karlu Martelu]] (685./689.-741.) To ime je nastalo je od [[Latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]]: ''karolingi'', a taj pridjev nastao je od ponešto izmjenjenog [[Stari gornjonjemački|staronjemačkog]] ''karling, kerling, kerlinc'' (što je značilo ''Karlov potomak'', a on je pak nastao na osnovu iskrivljenog izgovora [[Latinski jezik|latinskog]] imena Karlo: ''Carolus''.<ref>Hollister, Clive, and Bennett, Judith. ''Medieval Europe: A Short History'' str. 97 {{eng oznaka}}</ref>

== Povijest dinastije ==
Moć Karolinga temeljila se je na velikim zemljišnim posjedima koje su oni s vremenom stekli na području gornjeg toka rijeka [[Meuse (rijeka)|Meuse]] i [[Moselle (rijeka)|Mosele]]. Druga značajna odrednica koja je Karolinge dovela do vlasti bila je osobna ambicioznost [[Pipin Mali|Pipina Malog]], koji je lukavo iskoristio težnju onovremene Crkve, koja je u ta vremena tražila moćne svjetovne zaštitnike, da proširi svoj utjecaj i moć. Pipin Mali je to vješto iskoristio i okrunjen je za kralja [[751.]] godine. Karolinzi su bili značajni za Franačku državu, jer su uspjeli uspostaviti državno jedinstvo i učvrstiti središnju vlast.

Najveći i najpoznatiji od svih karolinških [[Monarhija|monarha]] bio je [[Karlo Veliki]], koji je okrunjen za cara od [[Papa|pape]] [[Lav III.|Lava III.]] u [[Rim]]u [[800.]] godine. Njegovo carstvo, po nekim svojim odrednicama bilo je nastavak [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] (ili obnova), jer je bilo okvir unutar kojeg su položeni temelji kulturnog jedinstva [[Europa|Europe]] ([[Karolinška renesansa|karolinška umjetnost]]). Tradicionalna franačka (i merovinška) praksa podjele nasljedstva među nasljednicima ostala je i u karolinških careva, kao i koncept nedjeljivosti Carstva. Karolinzi su svoje sinove postavljali kao svoje kraljeve (suvladare) u različitim regijama (''regna'') carstva, koja bi oni i naslijeđivali i nakon smrti svog oca.

Nakon smrti [[Ludovik I. Pobožni|Ludovika I. Pobožnog]], izbio je trogodišnji građanski rat između njegovih nasljednika koji je završio ''Ugovorom iz Verduna'', kojim je carstvo podjeljeno na tri dijela. [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotaru I.]] pripala je [[Italija]], [[Burgundija]], [[Provansa]] i zemlje između rijeka [[Meuse (rijeka)|Meuse]] [[Schelda|Schelde]] i [[Rajna|Rajne]] i [[Frizija|Frizlandija]]. [[Ludvig Njemački|Ludvigu II. Njemačkom]], pripala je [[Istočna Franačka]] (kasnija [[Njemačka]]), a [[Karlo II., francuski kralj|Karlu II. Ćelavom]] - [[Zapadna Franačka]] (buduća [[Francuska]])
Karolinzi su se razlikovali od svojih predhodnika iz dinastije Merovinga naročito po tome što ih njihovo nezakonito potomstvo, nije moglo naslijeđivati, time su najvjerojatnije htjeli spriječiti borbe za nasljeđe, i tako osigurati granice carstva. Međutim se i oni nisu držali zadanog pravila, pri kraju [[9. stoljeće|9. stoljeća]], kad im je ponestalo podobnih odraslih potomaka, postavili su nezakonitog sina kralja Bavarske i Italije [[Karloman, kralj Bavarske i Italije|Karlomana]]-[[Arnulf Karantanski|Arnulfa Karantanskog]] ([[850.]] – [[899.]]) na prijestolje ''Vojvodstva [[Karantanija|Karantanije]]''.

Karolinzi su se raspršili širom Franačkog carstva po brojnim kraljevstvima (''regna'') [[888.]] godine. Vladali su Istočnom Franačkom (kasnija Njemačka) sve do [[911.]] godine, isto tako držali su prijestolje Zapadne Franačke (buduća Francuska) uz povremene prekide, sve do [[987.]] godine. Oni su tvrdili da pravo na svoju nasljednu vlast, posjeduju od [[Bog]]a, koji im je to pravo dao, to su želili i učvrstiti svojim čvrstim savezom s Crkvom, ipak na dulje staze nisu bili u mogućnosti zaustaviti princip izborne monarhije i njihova propaganda ih nije uspjela održati. Njihovi mlađi slijednici nastavili su vladati u Vermandoisu i
[[Lorraine|Donjoj Loreni]] i nakon smrti posljednjeg karolinškog kralja koji je umro u [[987.]] godine, ali njima prijestolja kneževina nisu bila dovoljna, te se nisu mogli izmiriti s novim vladarskim dinastijama. Kad je okrunjen [[Robert II., kralj Francuske|Robert II.]] za kralja Francuske, koji je već kao dijete vladao zajedno sa svojim ocem, [[Hugo Capet, kralj Francuske|Hugom Capetom]], utemeljiteljem dinastije Capet, bio je to kraj karolinške vladavine, kako je to rekao jedan onovremeni kroničar iz Sena.<ref>Lewis, Andrew W. (1981). ''Royal Succession in Capetian France: Studies on Familial Order and the State''. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. {{ISBN|0-674-77985-1}}. , str. 17.{{eng oznaka}}</ref>

Dinastija je izumrla po muškoj liniji smrću Oda [[grof]]a Vermandoisa. Njegova sestra Adelaida ([[1062.]] – [[1122.]] grofica iz Vermandoisa), bila je posljednji Karoling, umrla je [[1122.]] godine.

== Karolinški vladari ==

=== Pipinidski i Karolinški [[majordom]]i ===
* [[Pipin I.]] (580.-640.)
* [[Grimoald I.]] (643.-662.)
* [[Pipin iz Heristala]] (687.-714.)
* [[Karlo Martel]] (714.-741.)
* [[Karloman, sin Karla Martela|Karloman]] (741.-747.)
* [[Pipin Mali]] (741.–751.)

=== Karolinški kraljevi ===
* [[Pipin Mali]] (751.-768.)
* [[Karloman, franački kralj]] (768.-771.)
* [[Karlo Veliki]] (768.-800.)
* [[Karlo Mlađi]] (800.-811.)

=== Karolinški carevi ===
* [[Karlo Veliki]] (800.-814.)
* [[Ludovik I. Pobožni]] (813/814.-840.)
* [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I.]] (840.-855.)
* [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovik II.]] (855.-875.)
* [[Karlo II., francuski kralj|Karlo II. Ćelavi]] (875.-877.)
* [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III. Debeli]] (881.-888.)
* [[Arnulf Karantanski]] (896.-899.)
* [[Ludovik III. Slijepi]] (901.-905.)

=== Kraljevi [[Istočna Franačka|Istočne Franačke]] ===
* [[Ludvig Njemački]] (843.-876.)
* [[Karloman, kralj Bavarske i Italije|Karloman]] (876.-880.)
* [[Ludvig III. Mlađi]] (876.-880/882.)
* [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III. Debeli]] (876.-887.)
* [[Arnulf Karantanski]] (887.-899.)
* [[Ludvig IV. Dijete]] (899.-911.)

=== Kraljevi [[Italija|Italije]] ===
* [[Karlo Veliki]] (774.-814)
* [[Pipin Langobardski]], suvladar (781.-810.)
* [[Bernard Langobardski]] (813.-818.)
* [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I.]] (818.-855.)
* [[Ludovik II., car Svetog Rimskog Carstva|Ludovik II.]] (844.-875.)
* [[Karlo II., francuski kralj|Karlo II. Ćelavi]] (875.-877.)
* [[Karloman, kralj Bavarske i Italije|Karloman]] (877.-879.)
* [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III. Debeli]] (879.-887.)

=== Kraljevi [[Lorraine|Lotaringije]] ===
* [[Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva|Lotar I.]] (843.-855.)
* [[Lotar II. Lotarinški|Lotar II.]] (855.-869.)
* [[Sventibald Lotarinški|Sventibald]] (895.-900.)

=== Kraljevi [[Zapadna Franačka|Zapadne Franačke]] ===
* [[Karlo II., francuski kralj|Karlo II. Ćelavi]] (843.-877.)
* [[Luj II, kralj Francuske|Luj II.]] (877.-879)
* [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III. Debeli]] (885.-887.)
* [[Karlo III., kralj Francuske|Karlo III. Jednostavni]] (898.-923.)
* [[Luj IV., kralj Francuske|Luj IV. Prekomorski]] (936.-954.)
* [[Lotar, kralj Francuske|Lotar]] (954.-986.)
* [[Luj V., kralj Francuske|Luj V.]] (986.-987.)

=== Kraljevi [[Akvitanija|Akvitanije]] ===
* [[Ludovik I. Pobožni]] (781.-814.)
* [[Pipin I. Akvitanski|Pipin I.]] (817.-838.)
* [[Pipin II. Akvitanski|Pipin II.]] (838.-848.)
* [[Karlo III. Akvitanski|Karlo III. Dijete]] (848.-866.)

=== Kraljevi [[Burgundija|Donje Burgundije]] ===
* [[Ludovik III. Slijepi]] (887.-905.)
* [[Hugo I. Talijanski|Hugo I.]] (905.-947.)
* [[Lotar II. Talijanski|Lotar II.]] (947.-950.)
* [[Karlo iz Provanse]] (950.-963.)

=== Vojvode [[Lorraine|Donje Lotaringije]] ===
* [[Karlo Lotarinški]] (978.-991.)
* [[Oto Lotarinški]] (991.-1005/06.)

=== Ostali vladarski položaji ===
* [[Tasilo III.]], vladar Bavarske (748.-788.)
* [[Karlo Provansalski)|Karl]], kralj [[Provansa|Provanse]]
* [[Karloman, kralj Bavarske i Italije|Karloman]], Kralj [[Bavarska|Bavarske]] (876.-880.)

== Pogledajte i ovo ==
* [[Karolinška renesansa|Karolinška umjetnost]]
* [[Popis francuskih vladara|Francuski kraljevi]]
* [[Franačka|Karolinška država]]
* [[Popis rimsko-njemačkih kraljeva i careva]]

==Literatura==
* [[Opća enciklopedija JLZ|Enciklopedija JLZ]], [[Zagreb]], [[1967.]] (2.izdanje) str. 417
* Matthias Becher: ''Merowinger und Karolinger.'' Darmstadt 2009, {{ISBN|978-3-534-15209-4}}. {{de icon}}
*MacLean, Simon. ''Kingship and Politics in the Late Ninth Century: Charles the Fat and the end of the Carolingian Empire''. Cambridge University Press: 2003. {{eng oznaka}}
*Reuter, Timothy: ''[http://www.medievalsources.co.uk/fulda.htm The Annals of Fulda]''. (Manchester Medieval series, Ninth-Century Histories, Volume II.) Manchester: Manchester University Press, 1992. {{eng oznaka}}
*Einhard: ''[http://www.fordham.edu/halsall/basis/einhard.html Vita Karoli Magni]'' Prijevod na engleski Samuel Epes Turner. New York: Harper and Brothers, 1880. {{eng oznaka}}

==Izvori==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Karolinzi}}
[[Kategorija:Franačka]]
[[Kategorija:Povijest Francuske]]
[[Kategorija:Povijest Njemačke]]
[[Kategorija:Povijest Italije]]
[[Kategorija:Vladarske dinastije]]

Karolinzi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica