Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

2026-03-05T03:34:32Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 5. ožujak 2026. u 03:34
Redak 46:		Redak 46:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Category:Carmine}}~~

	[[Kategorija:Boje]]		[[Kategorija:Boje]]
	[[Kategorija: Materijali]]		[[Kategorija: Materijali]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T02:40:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Carmine.JPG|mini|desno|250px|[[Boja]] karmin.]]

[[datoteka:Carmine.svg|mini|desno|250px|Predložena [[kemija|kemijska]] struktura karmina.]]

'''Karmin''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Karmin'' od srednjovj. [[Latinski jezik|lat]]. ''carminium'', od [[Arapski jezik|arap]]. ''qirmiz'': skrletan i lat. ''minium'': [[minij]]) je prirodno [[crvena|crveno]] [[bojilo]] dobiveno od [[košenil]]e (osušenih ženki biljnih ušenaca ''Coccus cacti'') izluživanjem njezina obojenoga sastojka, karminske [[kiseline]], vrućom [[voda|vodom]] i [[taloženje]]m [[ekstrakt]]a (koncentrata) [[aluminij]]evim [[soli]]ma. [[Otopina]] karmina upotrebljava se za bojenje [[kromosom]]a u [[histologija|histologiji]], [[hrana|hrani]] i [[kozmetika|kozmetičkih proizvoda]] (na primjer [[ruž za usne]]). <ref> '''karmin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30613] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. 7. 2020. </ref>

== E120 karmin, Cochineal ==
{{Glavni|Prehrambeni aditivi}}

'''E120''' karmin, ''Cochineal'', je prirodno crveno bojilo životinjskog podrijetla. Dobiva se ekstrakcijom iz oplođenih, osušenih ženki kukaca vrste ''Cochenillelaus'' (lat. ''Coccus cacti'' ili ''Dactylopius coccus''). U pojedinim slučajevima može izazvati [[Alergija|alergije]], posebno u osoba osjetljivih na [[salicilna kiselina|salicilnu]] i [[Benzojeva kiselina|benzojevu kiselinu]] (E210). Smatra se bezopasnim. <ref> "Bojila", [https://e-brojevi.udd.hr/e_brojevi.htm], E-brojevi, www. e-brojevi.udd.hr, pristupljeno 6. 7. 2020. </ref>

== Organski obojeni pigmenti ==
{{Glavni|Pigment}}

Za razliku od [[Anorganski pigmenti|anorganskih pigmenata]], koji su poznati od davnine, organski su se pigmenti u posljednjih stotinjak godina veoma razvili, zahvaljujući velikim dostignućima kemije [[Sintetika|sintetskih materijala]], te razvoju [[Grafički dizajn|grafičke industrije]] i sve većoj upotrebi raznobojnog [[tisak|tiska]]. Organski su pigmenti, kao i bojila, obojene čvrste tvari, koje se prema svom sastavu ubrajaju u organske spojeve. Međutim, od bojila se bitno razlikuju po tome što su praktički netopljivi u mediju u kojemu se primjenjuju, pa se upotrebljavaju u obliku sitne [[Suspenzija (kemija)|suspenzije]].

U usporedbi s anorganskim pigmentima, u organskim je pigmentima šira paleta [[boja]] i veći izbor prijelaznih nijansi, veća jakost i svjetloća boje, čišći ton, izdašniji su i veće [[gustoća|gustoće]]. Organski pigmenti nisu toliko postojani na povišenim [[temperatura]]ma, zbog [[topljivost]]i, iako slabe, neotporni su prema organskim otapalima, a osim toga, mnogo su skuplji od anorganskih pigmenata. Njihova je pokrivna moć slabija od moći pokrivanja anorganskih pigmenata, ali su stoga prozirni (transparentni), što je njihova posebna odlika, osobito cijenjena u [[Tiskarstvo|tiskarstvu]]. To se ogleda i u pregledu njihove potrošnje: 45% organskih pigmenata troši se za pripravu tiskarskih boja, 36% za pigmentiranje sredstava za ličenje, 15% za bojenje sintetskih materijala, a ostatak od 4% u različite druge svrhe.

Za razlikovanje velikog mnoštva sintetskih organskih pigmenata od velike je pomoći njihova podjela prema oznakama navedenim u međunarodno priznatom indeksu ([[Engleski jezik|eng]]. ''Colour Index''). Oznaka se za svaki pojedini pigment sastoji od slova i brojaka, a opisuje vrstu tvari, boju, redni broj i pripadnost nekoj od grupa kemijskih spojeva. Tako na primjer, oznaka C.I. PR 177, 65 300 označuje da je to prema Colour Index (C.I.) pigment (P) crvene (R) boje, rednog broja 177, koji pripada grupi antrakinonskih (od 58 000 do 72 999) pigmenata.

Organski su pigmenti sintetski spojevi koji se prema svojoj kemijskoj strukturi mogu višestruko razvrstati. Obično se razlikuju dvije glavne grupe organskih pigmenata: azo pigmenti i ostali organski pigmenti. Iako je zajedničko strukturno svojstvo druge grupe što su to policiklički spojevi s kondenziranim prstenima, ta grupa organskih pigmenata obuhvaća vrlo različite organske spojeve, od kojih su najvažniji ftalocijanini, dioksazini i karbonilni policiklički spojevi.<ref>"Tehnička enciklopedija" ('''Boje i lakovi'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

== Slike ==

{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Coccus1.JPG|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Dactylopius coccus (Barlovento) 04 ies.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Cochinel Zapotec nests.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Dactylopius coccus 02.jpg|x180px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Datoteka:Cherry Lips.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center|Karmin se dobiva od osušenih ženki biljnih ušenaca ''Coccus cacti''.
|align=center|Grozd ženki ''Dactylopius coccus'' koji raste na [[Kanari|Kanarskim otocima]].
|align=center|Gnijezdo ušenaca ''Dactylopius coccus'' na kaktusima [[Indijska smokva|indijske smokve]].
|align=center|Ekstrakt karmina korišten je od srednjeg vijeka do 19. stoljeća za izradu [[grimiz]]ne boje.
|align=center|Karmin se koristi i kao [[boja]] za [[ruž za usne]].
|}
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Carmine}}

[[Kategorija:Boje]]
[[Kategorija: Materijali]]

Karmin - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons\|(.)ategory:(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica