Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

2026-03-21T21:13:27Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 21. ožujak 2026. u 21:13
Redak 153:		Redak 153:
	=== Ostali projekti ===		=== Ostali projekti ===

	~~{{WProjekti~~
	}}

	{{Mrva-grad-njemačka}}		{{Mrva-grad-njemačka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commons(.)\=(.)↵}}' u '}}'

2026-03-19T20:41:02Z

Zamjena teksta - '\|commons(.*)\=(.*)↵}}' u '}}'

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:41
Redak 154:		Redak 154:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscathr=Karlsruhe~~
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|' u '|'

2026-03-13T15:55:37Z

Zamjena teksta - '\|' u '|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 15:55
Redak 154:		Redak 154:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	\\|commonscathr=Karlsruhe		\|commonscathr=Karlsruhe
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '\|commonscat(.)\=(.)↵\|' u '\|'

2026-03-13T13:41:15Z

Zamjena teksta - '\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|' u '\|'

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 13:41
Redak 154:		Redak 154:

	{{WProjekti		{{WProjekti
	~~\|commonscat=Karlsruhe~~		\\|commonscathr=Karlsruhe
	\|commonscathr=Karlsruhe
	}}		}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

2025-04-26T01:22:30Z

Zamjena teksta - '{{Njemački grad' u '{{Infookvir njemački grad'

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:22
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Karlsruhe'''-->{{dz}}		<!--'''Karlsruhe'''-->{{dz}}
	{{~~Njemački~~ grad		{{Infookvir njemački grad
	\|ime= Karlsruhe		\|ime= Karlsruhe
	\|izvorno ime=		\|izvorno ime=

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-07T10:09:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Njemački grad
|ime= Karlsruhe
|izvorno ime=
|slika=Karlsruhe-Schloss-meph666-2005-Apr-22.jpg
|slika grba= DEU Karlsruhe COA.svg|120px|Grb grada Karlsruhe
|slika karte= Karlsruhe-Position.png|140px|Položaj grada Karlsruhe u Njemačkoj
|geslo=
|pokrajina= [[Datoteka:Flag of Baden-Württemberg.svg|20px|Zastava Baden-Württemberga]] [[Baden-Württemberg]]
|upravno područje=
|okrug=[[Karlsruhe (okrug)|Karlsruhe]]
|stanovništvo= 288.917
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[2007.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva= 1.666
|površina= 173,46
|visina= 115
|širina-stupnjevi= 49
|širina-minute= 01
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 08
|dužina-minute= 24
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 76001-76229
|pozivni broj= 0721
|registarska oznaka= <tt>KA</tt>
|gradonačelnik= Heinz Fenrich ([[CDU]])
|stranica= [http://www.karlsruhe.de/ karlsruhe.de]
}}

[[Datoteka:Karlsruher Stadtansicht.jpg|thumb|Karlsruhe, lepezasti prikaz grada]]

'''Karlsruhe''' je sa oko 296.033 stanovnika ([[2012.]]) po veličini drugi grad savezne pokrajine [[Baden-Württemberg]], sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije [[Mittlerer Oberrhein]] (Srednja gornja dolina Rajne). Na zapadu graniči sa saveznom pokrajinom [[Falačko Porajnje]], [[Rajna]] je granica izmedu ovih dviju saveznih država. Karlsruhe leži u trinacionalnoj regiji [[Oberrhein]]: [[Elzas]] u [[Francuska|Francuskoj]], južni i srednji [[Baden]] te južno [[Falačko Porajnje]] u Njemačkoj i [[Švicarska|švicarski]] [[kanton]]i [[Basel-grad]], [[Basel-Landschaft|Basel-pokrajina]], [[Jura]], [[Solothurn (kanton)|Solothurn]] i [[Aargau]]; 5,9 milijuna stanovnika na 21.550 km² površine.<ref>[http://www1.karlsruhe.de/Stadtentwicklung/siska/sgt/sgt01010.htm ''Geographische Angaben''] abgerufen am 5. Juni 2012</ref>

Karlsruhe je planirani grad (engl. [[New Town]]) šta znači da je grad izgrađen na temelju plana, sve ulice i građevine su izgrađene istovremeno, na prostoru koji je prije gradnje bio potpuno prazan. Središte grada je barokni dvorac od kojeg se ulice šire u obliku lepeze ili zraka sunca, odatle nadimak - ''Fächerstadt'' (''Grad lepeze''). Karlsruhe je poznat kao rezidencija prava, u njemu se nalaze Vrhovni i Ustavni sud Savezne Republike Njemačke.

== Zemljopis ==

[[Datoteka:49th Parallel Karlsruhe.JPG|thumb|49th Parallel Karlsruhe]]

Grad leži na području [[Oberrheinische Tiefebene]] (Gornja-rajnska dolina). [[Rajna]], jedan od najvaznijih svjetskih vodenih puteva, leži na zapadu grada. Na istoku izlazi Karlsruhe sa brijegom Turmberg iz kotline i prelazi u sjeverni [[Schwarzwald]]. Gradom i okružjem teku dvije manje rijeke, [[Alb]] i [[Pfinz]]. Karlsruhe je izgrađen izvan poplavnih područja na terasama gornje Rajne koja ima višu nadmorsku visinu od regije Rheinau na zapadu i [[Kinzig-Murg-Rinne]] na jugoistoku. Marktplatz (Trg) u centru grada ima nadmorsku visinu od 114,9 m, [[Grünwettersbach]] je sa 322,7 m je najviša točka okruga.
Površina grada iznosi 173,46 km², po veličini na 30. mjestu u Njemačkoj. Karlsruhe se nalazi na 49. stupnju geografske širine, na istoj paraleli kao i gradovi [[Presov]] ([[Slovačka]]), [[Hulun Buir]] ([[Kina]]), [[Vancouver]] ([[Kanada]]) i [[Paris]] ([[Francuska]]).

== Klima ==

Sa prosječnom temperaturom od 10,7 stupnjeva i 70 sunčanih dana godišnje je Karlsruhe jedan od najtoplijih gradova u Njemačkoj. Njegov položaj u kotlini regije gornje Rajne se ljeti manifestira sparnom vrućinom, a zimi tipičnom maglom te blagim temperaturama.

== Povijest ==

Grad je osnovan, planiran i izgrađen 1715. godine na području Hardtwalda, povijesnog šumskog područja između gradova [[Rastatt]] i [[Schwetzingen]]. U blizini novoizgrađenog grada je bilo manjih mjesta i gradića koja su kasnije priključena gradu, četvrti koje su danas starije su od jezgre.

U četvrtima Knielingen, Rüppur i Durlach su pronađeni predmeti iz brončanog doba, te grobovi iz ranog [[Željezno doba|željeznog doba]]. Osim toga su u četvrti Grünwinkel u 20-tim godinama prošlog stoljeća pronađeni ostaci peći za pečenje opeka kao i lončarskih peći koje su najvjerojatnije bile korištene u [[2. stoljeće|2.st]]. Otkriveni su i grobovi, predmeti i kovanice iz rimskog doba.<ref name="GRUENWINKEL">Bürgerverein Grünwinkel: ''[http://books.google.de/books?id=zdrQna10NyAC Grünwinkel].'' Info Verlag, 2009, {{ISBN|978-3-88190-539-8}}.</ref> [[786.]] godine se četvrt Knielingen spominje po prvi put u dokumentima.<ref>[http://web1.karlsruhe.de/Stadtentwicklung/siska/pdf/datenfakten2011.pdf Stadtentwicklung], pritupljeno 18. lipnja 2014.</ref>

Grofovi von Hohenberg su u [[11. stoljeće|11.stoljeću]] izgradili tvrđavu na brijegu Turmbergu kod Durlacha. [[1094.]] godine su donirali benediktinski samostan Gottesaue na čijem je mjestu krajem [[16. stoljeće|16. stoljeću]] izgrađen dvorac Gottesaue. Samostan je povoljno utjecao na razvoj grada.
[[1565.]] je Markgrof Karl II prebacio svoje sjedište iz obližnjeg Pforzheima u Durlach čime je pozitivno utjecao na gospodarski i kulturni razvoj grada.

U [[Tridesetogodišnji rat|tridesetogodišnjem ratu]] je uništen Rintheim, Durlach, Hagsfeld i Mühlburg, za vrijeme [[Rat za austrijsko naslijeđe|Rata za austrijsko nasljede]] su uništeni dvorac Gottesaue, te četvrti Knielingen i Daxlanden.
Godine [[1699.]] su se izbjegli [[Hugenoti]] naselili u gradskoj četvrti Neureut. Novonastali predio je dobio ime Welschneureut. Stari dio Neuereuter se zvao Teuschneureut.<ref>[http://www.karlsruhe.de/b1/stadtgeschichte/chronik/stadtteilchroniken karlsruhe.de]</ref>

=== 18. stoljeće ===

Legenda kaže da je Karl-Wilhelm, Markgrof Baden-Durlacha, za vrijeme lova u Hartwaldu zaspao i sanjao o raskošnom dvorcu koji kao sunce leži u središtu njegove nove rezidencije i sve se ulice šire iz središta kao zrake sunca. Dao je plan dvorca u nalog te osnovao po njemu nazvan grad (Carlos Ruhe – Carlosov mir) Karlsruhe [[1715.]] godine polijeganjem kamena temeljca za dvorac.<ref>http://www.schwarzwald-informationen.de/karlsruhe-schloss.html#</ref>

Karlsruhe je jedan od posljednjih europski gradova nastalih po planu, u ovom slučaju po planu Markgrofa koji je svoju dotadašnju rezidencju u srednjovjekovnom i vrlo tijesnom gradiću Durlach želio napustiti i izgraditi novu i prostraniju. Njegovu predođbu o novonastalom gradu je zapisao u povijesnom dokumentu „Privilegienbrief“ (Pismo Privilegija). Taj dokument nosi u sebi napredne ideje, danas karakteristike demokratske države kao npr. sloboda samoispovijest, samoodređenost, gospodarske slobode, jednakost pred zakonom, političku ravnopravnost.<ref>http://ka.stadtwiki.net/Privilegienbrief_von_1715</ref>.

U osnivanju grada su sudjelovali ljudi iz [[Francuska|Francuske]], [[Poljska|Poljske]], [[Italija|Italije]], [[Švicarska|Švicarske]] te iz mnogih drugih zemalja ondašnje rascjepljene [[Njemačka|Njemačke]]. Prvi gradonačelnik je bio Johann Sembach iz [[Straßburg]]a u [[Francuska|Francuskoj]]. Do [[1771.]] je Karlsruhe bio rezidencija Markgrofovije Baden-Durlach, nakon ujedinjenja sa Markgrofovijom Baden-Baden je bio rezidencija čitave Markgrofovije Baden.<ref>Karl Gustav Fecht: Geschichte der Stadt Durlach. Verlag Adolph Emmerling, Heidelberg 1869</ref>

=== 19.stoljeće ===

[[Datoteka:Karlsruher Stadtansicht.jpg|mini|Karlsruhe Bakrorez Heinrich Schwarz 1721.]]
Od [[1806.]] godine je grad bio rezidecnija badenskih Velikih vojvoda. Veliki vojvoda Carl je bio tvorac vrlo liberalnog ustav tzv. Badenskog Ustava.<ref>http://www.landeskunde-baden-wuerttemberg.de/6399.html</ref>

1825. je Veliki vojvoda Ludwig I. osnovao Polytechnikum (u [[19 st]]. zajedničko ime viših tehničkih škola) čime je položen temeljac današnjeg univerziteta, [[Karlsruher Institut für Technologie]].<ref>http://www.kit.edu/index.php</ref>

[[1836.]] je osnovan Administrativni sud (prvi u Njemačkoj). Administrativni
sud ima obavezu po potrebi ukinuti odluke državnih ustanova ili obavezati državne
ustanove u djelovanju, te ulogu zaštite građanskih prava pred državom, prava koja su građanima ustavom
garantirana. To je bio prvi korak kojim je Karlsruhe od svojih podanika učinio građane. Badenska liberarnost dokazala se i dekretom kojim su [[židovi]]ma već [[1862.]] priznata građanska prava.

=== 20.stoljeće ===
[[Datoteka:Karlsruhe Stadtkirche 02.jpg|mini|Die [[Evangelische Stadtkirche (Karlsruhe)|Stadtkirche Karlsruhe]] wurde von [[Friedrich Weinbrenner]]|Evangelska Crkva Karlsruhe]]
Broj stanovnika je [[1901.]] iznosio više od 100.000, Karlsruhe je postao velegrad kojem se priključio veliki broj okolnih općina. Nakon [[Njemačka revolucija|Njemačke revolucije]] [[1918.]] je Karlsruhe postao glavni grad Slobodne države Baden.

U drugom svjetskom ratu je [[Elzas]] priključen [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te je Karlsruhe bio glavni grad Gaua Baden-Elzas.
Nakon rata je grad pripao saveznoj državi [[Baden-Württemberg]].

[[1977.]] je izvršen atentat na generalnog državnog odvjetnika Siegfrieda Bubacka, teroristi [[Frakcija Crvene armije|Frakcije Crvene Armije]] su odgovorni za smrt generalnog državnog odvjetnika, njegovog vozača i jednog sudskog činovnika.

== Religija ==
[[Datoteka:Karlsruhe Christuskirche.jpg|mini|Kršćanska crkva]]
[[1556.]] je u markgrofoviji Baden- Durlach uvedena luterska reformacija. Većina stanovništva je imalo [[Protestantizam|protestansku vjeru.]] Sa Pismom Privilegija iz [[1715.]] je Karl Wilhelm želio podstreći građane da se dosele u novoizgrađeni grad. Kao prvo na listi " Privilegija" je bila sloboda vjeroispovjesti. Nakon kratkog vremena su se doselili prvi [[Katoličanstvo|katolici]] i [[židovi]].
Danas je broj [[Katoličanstvo|katolika]] (31,7%) tek nesto viši od broja protestanata (29,7%).<ref>http://ka.stadtwiki.net/Religion</ref>

Židovska kulturna zajednica je [[2006.]] imala 830 članova. Karlsruhe ima 11 džamija koje koriste 2673 članova [[islam|muslimanske]] vjerske zajednice. Osim toga su u gradu registrirane različite kršćanske i druge vjerske zajednice kao Bahai, Kadampa, Vipassana, Zen Budizam, Eckankarna, Sathya te Sai centar.

== Poznate osobe ==

* [[Karl Friedrich (Baden)]], Markgrof, Knez Izbornik i Veliki Vojvoda Badena
* [[Carl Benz]], inženjer i pionir automobilske industrije
* [[Karl Drais]], izumitelj bicikla
* [[Marie-Luise Kaschnitz]], književnica
* [[Walter Helmut Fritz]], književnik
* [[Peter Sloterdijk]], filozof, kulturoznanstvenik i rektor Staatlichen Hochschule für Gestaltung Karlsruhe (Sveučilište za umjetnosti i dizajna Karlsruhe)
* [[Nino de Angelo]], pjevač
* [[Mehmet Scholl]], njemački nogometaš
* [[Oliver Bierhoff]], njemački nogometaš
* [[Oliver Kahn]], njemački nogometni vratar
* [[Andreas Deris]], pjevač sastava Helloween
* [[Pamela Reif]], model

== Gradovi partneri ==

{|
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px|border|Francuska]]||[[Nancy]], [[Francuska]], od 1955.
|-
|[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px|border|Velika Britaija]]||[[Nottingham]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], od 1969.
|-
|[[Datoteka:Flag of Saxony-Anhalt.svg|20px|border|Saska-Anhalt]]||[[Halle]], [[Saska-Anhalt]], od 1987.
|-
|[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px|border|Rumunjska]]||[[Temišvar]], [[Rumunjska]], od 1992.
|-
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|border|Rusija]]||[[Krasnodar]], [[Rusija]], od 1992.
|}

== Galerija ==

<gallery>
Datoteka:Karlsruhe Germany CastleByNight.jpg|Dvorac Karlsruhe noću
Datoteka:Karlsruhe_Marktplatz_(Pyramide)_meph666-2004-Feb-15-a.jpg|Piramida Friedricha Weinbrennera na glavnom trgu
Datoteka:Alb in Karlsruhe.JPG|Rijeka Alb
Datoteka:Wildparkstadion2.jpg|Wildparkstadion
Datoteka:Karlsruhe Evangelische Stadtkirche meph666-2004-Feb-25-a.jpg|Evangelistička crkva
Datoteka:Karlsruhe Tramway car 14.jpg|Stari tramvaj
</gallery>

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.karlsruhe.de/ Službena stranica]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Literatura ==

* Georg Patzer: ''Kleine Geschichte der Stadt Karlsruhe''. G. Braun, Karlsruhe 2004, {{ISBN|978-3-7650-8322-8}}
* Hubert Doerrschuck, Herbert Meininger: ''Karlsruhe. Stadtgeschichte und Bilddokumentation.'' G. Braun, Karlsruhe 1984, {{ISBN|3-7650-8041-1}}
* Claudia Pohl: ''Kunst im Stadtraum. Skulpturenführer für Karlsruhe''. [[Info Verlag]], Karlsruhe 2006, {{ISBN|3-88190-399-2}}.
* Landesarchivdirektion Baden-Württemberg (Hrsg.): ''Regierungsbezirk Karlsruhe.'' Kohlhammer, Stuttgart 1976 (''Das Land Baden-Württemberg. Amtliche Beschreibung nach Kreisen und Gemeinden.'', Band V), {{ISBN|3-17-002542-2}}
* Jens M. Möller: ''Mythos einer Sonnenstadt'' Gmelin, 1995, {{ISBN|3-926253-91-6}}
* Rolf-Heiner Behrends (Hrsg.): ''Faustkeil – Urne – Schwert. Archäologie in der Region Karlsruhe''. Badenia Verlag Karlsruhe 1996. {{ISBN|978-3-89735-305-3}}.

=== Ostali projekti ===

{{WProjekti
|commonscat=Karlsruhe
|commonscathr=Karlsruhe
}}

{{Mrva-grad-njemačka}}
{{Baden-Württemberg}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]

Karlsruhe - Povijest promjena