<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Karl_D%C3%B6nitz</id>
	<title>Karl Dönitz - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Karl_D%C3%B6nitz"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Karl_D%C3%B6nitz&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-08T15:17:12Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Karl_D%C3%B6nitz&amp;diff=21554&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Karl_D%C3%B6nitz&amp;diff=21554&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-02T04:38:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Karl Dönitz&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Infookvir političar&lt;br /&gt;
|ime=Karl Dönitz&lt;br /&gt;
|datum rođenja=[[16. rujna]] [[1891.]]&lt;br /&gt;
|mjesto rođenja=[[Berlin]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;
|datum smrti=[[24. prosinca]] [[1980.]]&lt;br /&gt;
|mjesto smrti=[[Aumühle]], [[Njemačka]]&lt;br /&gt;
|malaslika=&lt;br /&gt;
|opis male slike=&lt;br /&gt;
|slika= Bundesarchiv_Bild_146-1976-127-06A,_Karl_Dönitz.jpg&lt;br /&gt;
|stranka= &amp;#039;&amp;#039;nijedna&amp;#039;&amp;#039;&lt;br /&gt;
|potpis=&lt;br /&gt;
|supruga=&lt;br /&gt;
|suprug=&lt;br /&gt;
|položaj=4. [[Predsjednik Njemačke]]&lt;br /&gt;
|čin2=&lt;br /&gt;
|čin3=&lt;br /&gt;
|čin4=&lt;br /&gt;
|čin5=&lt;br /&gt;
|zanimanje=&lt;br /&gt;
|fusnote=&lt;br /&gt;
|nasljednik=[[Theodor Heuss]] ([[SR Njemačka|SRNJ]])&amp;lt;br&amp;gt;[[Wilhelm Pieck]] ([[DDR]])&lt;br /&gt;
|prethodnik=[[Adolf Hitler]]&lt;br /&gt;
|mandat_start=[[30. travnja]] [[1945.]]&lt;br /&gt;
|mandat_kraj=[[23. svibnja]] [[1945.]]&lt;br /&gt;
|mandat_start2=&lt;br /&gt;
|mandat_kraj2=&lt;br /&gt;
|mandat_start3=&lt;br /&gt;
|mandat_kraj3=&lt;br /&gt;
|mandat_start4=&lt;br /&gt;
|mandat_kraj4=&lt;br /&gt;
|mandat_start5=&lt;br /&gt;
|mandat_kraj5=&lt;br /&gt;
|vjera=&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Karl Dönitz&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (Berlin-Grünau, [[16. rujna]] [[1891.]] – [[Aumühle]], [[24. prosinca]] [[1980.]]) je bio zapovjednik podmornice u [[prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] zapovjednik podmorničke flote i admiral flote, a nakon samoubojstva [[Hitler|Adolfa Hitlera]] postao je posljednji predsjednik [[Treći Reich|Trećeg Reicha]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Rani život ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karl Dönitz je rođen u mjestu [[Grünau]] kraj [[Berlin]]a [[16. rujna]] [[1891.]] godine. Njegov otac, Emil Dönitz, je bio inženjer optike. Gimnaziju završava [[1910.]] godine u [[Weimar]]u. Školovanje nastavlja u vojno-pomorskim školama. Od [[1. travnja]] [[1910.]] godine do [[31. ožujka]] [[1911.]] godine stažira na krstarici SMS Hertha. [[1. listopada]] [[1912.]] godine službeno stupa u [[Kriegsmarine|Njemačku ratnu mornaricu]] na lakoj krstarici [[SMS Breslau|SMS &amp;#039;&amp;#039;Breslau&amp;#039;&amp;#039;]]. Prije početka Prvog svjetskog rata laka krstarica &amp;#039;&amp;#039;Breslau&amp;#039;&amp;#039; i bojni krstaš [[SMS Goeben|SMS &amp;#039;&amp;#039;Goeben&amp;#039;&amp;#039;]] poslani su na [[Sredozemno more]] gdje su formirali Njemačku sredozemnu eskadru.&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Eisernes_Kreuz_Klasse2_WK1.png|mini|150px|lijevo|Željezni križ II. reda]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Prvi svjetski rat ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] &amp;#039;&amp;#039;Goeben&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Breslau&amp;#039;&amp;#039; su pod zapovjedništvom admirala [[Wilhelm Souchon|Wilhelma Souchona]] djelovali u [[Sredozemno more|Sredozemnom]] i [[Crno more|Crnom moru]]. Ti su brodovi kasnije predani Turskoj ratnoj mornarici, dok je njemačka posada zadržana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Laka krstarica &amp;#039;&amp;#039;Breslau&amp;#039;&amp;#039; je uspješno krstarila Crnim morem sve do srpnja [[1915.]] godine, kada je naišla na morsku minu. Za vrijeme remonta broda Dönitz je u službi u zrakoplovstvu kao repni strijelac i izviđač.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U prosincu [[1916.]] godine Dönitz se vraća u Njemačku gdje završava podmornički tečaj za časnike. Od [[17. siječnja]] [[1917.]] godine je na službi kao torpedni časnik na podmornici &amp;#039;&amp;#039;U-39&amp;#039;&amp;#039;. [[28. veljače]] [[1918.]] godine postaje zapovjednikom stare podmornice &amp;#039;&amp;#039;UC-27&amp;#039;&amp;#039;. Djelujući u Sredozemnom moru prvo potapa transportni parobrod, a nakon toga talijanski trgovački brod težine 5000 [[tona]]. U rujnu [[1918.]] godine preuzima zapovjedništvo nad novom podmornicom &amp;#039;&amp;#039;UB-68&amp;#039;&amp;#039;. Prilikom napada na jedan saveznički konvoj [[4. listopada]] [[1918.]] godine potapa transportni brod od 3.883 tone, no zbog mehaničke greške na podmornici, Dönitz je potopio svoju podmornicu i s posadom ga zarobljavaju engleski mornari.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon zarobljаvanja Dönitz se nalazio u logoru za vojne zarobljenike. U srpnju [[1919.]] godine vraća se u Njemačku i prijavljuje u ratnu mornaricu. Odlikovan je Željeznim križom I. i II. reda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Međuratno razdoblje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po uvjetima [[Versajski ugovor|Versajskog mirovnog sporazuma]], Njemačkoj je zabranjeno posjedovanje podmornica i [[1. ožujka]] [[1920.]] godine Dönitz je postavljen za zapovjednika [[torpiljarka|torpiljarke]] &amp;#039;&amp;#039;T-157&amp;#039;&amp;#039;. Od [[1923.]] godine je u inspekciji za minsko-torpedno oružje u [[Kiel]]u. Sudjelovao je u razradi novog plana dubinske bombe. Na jesen [[1924.]] godine je prebačen u ratnu mornaricu, gdje sudjeluje u izradi novog vojno-pomorskog zakona. Nakon jednog skandala prebačen je na zastarjelu laku krstaricu koja se nalazila u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Krajem [[1930.]] godine Dönitz je premješten u stožer na [[Sjeverno more|Sjevernom moru]], gdje mu je glavni posao bio unutarnja sigurnost i borba protiv komunističke ideologije u floti.&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Erich Raeder.jpg|mini|[[Erich Raeder]], Dönitzov nadređeni|alt=]]&lt;br /&gt;
Nakon dolaska [[NSDAP]]-a i [[nacizam|nacista]] na vlast [[1933.]] godine, Dönitz postaje kapetan fregate. Tijekom [[1933.]]/[[1934|34]]. izvršava podužu međunarodnu plovidbu, posjetivši [[malta|Maltu]], [[Indija|Indiju]], [[šri Lanka|Šri Lanku]], [[Java (otok)|Javu]], [[Singapur]] i druge države i otoke. Kako bi usavršio [[engleski jezik]], Dönitz je 1934. godine poslan u [[UK|Veliku Britaniju]]. Po povratku iz Velike Britanije, [[1. listopada]] [[1934.]] godine preuzima zapovjedništvo nad jednom lakom krstaricom. [[1. veljače]] [[1935.]] godine [[Adolf Hitler]] izdaje naredbu da se krene s izgradnjom podmornica, a u ožujku jednostrano objavljuje prestanak poštivanja uvjeta zadanih Versajskim ugovorom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Karl Dönitz je bio jedan od malobrojnih viših časnika u floti privrženih nacistima. Kad god je držao govore mladim mornarima obvezno je spominjao i Hitlera i to u pozitivnom smislu. Pred publikom u [[Berlin]]u je izjavio da Hitler može sve predvidjeti i nikad ne pravi pogrešnu procjenu situacije kao i da su ostali ljudi naspram njega samo obični crvi. S druge strane, &amp;#039;&amp;#039;[[Führer (pozicija)|Führer]]&amp;#039;&amp;#039; je imao neograničeno povjerenje u Dönitza. [[6. lipnja]] [[1935.]] godine Dönitz je postavljen za zapovjednika tek osnovane podmorničke flote. Vrhovno zapovjedništvo ratne mornarice, a i sam admiral [[Erich Raeder]], se nisu miješali u poslove oko podmorničke flote i dali su Dönitzu potpunu slobodu djelovanja. Na mjestu zapovjednika podmorničke flote on je bio odgovoran za taktiku napada podmornica, posebno na uvježbavanju posada za grupne napade. Do početka [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Dönitz je uspio stvoriti relativno jaku podmorničku flotu s dobro uvježbanim posadama. Između Raedera i Dönitza je došlo do konflikta pošto je Dönitz tvrdio da se budući pomorski rat može dobiti samo s velikim brojem podmornica bez upotrebe većih površinskih brodova, što je Raeder negirao.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Broj podmornica po državama ([[1. rujna]] [[1939.]]) ===&lt;br /&gt;
{{izdvoji}}&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot;&lt;br /&gt;
|- bgcolor=&amp;quot;#CCCCCC&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Država !! Broj&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/N|NNJE}}&lt;br /&gt;
| 57&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/F|FRA}}&lt;br /&gt;
| 78&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/U|UK}}&lt;br /&gt;
| 58&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/K|Kr ITA}}&lt;br /&gt;
| 106&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/J|JAP}}&lt;br /&gt;
| 60&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/S|SSSR}}&lt;br /&gt;
| 150&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/P|POLJ}}&lt;br /&gt;
| 5&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg|23px|border]] [[Kraljevina Jugoslavija]]&lt;br /&gt;
| 4&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Datoteka:Hellenic Royal Flag 1935.svg|23px|border]] [[Kraljevina Grčka]]&lt;br /&gt;
| 6&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| {{ZD+X/N|NIZ}}&lt;br /&gt;
| 21&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|23px|border]] [[SAD]]&lt;br /&gt;
| 98&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Drugi svjetski rat ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], Dönitz je imao na raspolaganju samo 57 podmornica od kojih su 22 bile sposobne za ratovanje na [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]]. Podmornice su započele rat uspješno i samo u prvom mjesecu rata potopile su savezničke brodove težine 175.000 tona. Karl Dönitz osobno je napravio plan uspjele operacije prodora u glavnu britansku mornaričku bazu [[Scapa Flow]], gdje je podmornica &amp;#039;&amp;#039;U-47&amp;#039;&amp;#039; pod zapovjedništvom [[Günther Prien|Günthera Priena]] potopila bojni brod &amp;#039;&amp;#039;[[HMS Royal Oak]]&amp;#039;&amp;#039;. Izrazio je neslaganje prilikom izrade [[Norveška kampanja|plana za napad na Norvešku]], smatrajući da je osnovna uloga podmorničke flote napad na trgovačke brodove na glavnim pomorskim putevima, a ne čekanje u blizini norveške obale. Dana [[21. travnja]] [[1940.]] godine odlikovan je Viteškim križem. Nakon [[Bitka za Francusku|kapitulacije Francuske]], Dönitz dobiva baze za podmornice na njezinoj obali. Tonaža potopljenih brodova počela je rasti i dostigla 353.407 tona do [[listopad]]a [[1940.]] godine. U [[kolovoz]]u [[1940.]] godine, radi lakšeg zapovjedanja, Dönitz premješta svoj stožer u [[Pariz]]. Pred kraj [[1940.]] godine njemačke podmornice su praktično postavile [[UK|Veliku Britaniju]] u bezizlazan položaj: tonaža potopljenih brodova nadvisivala je tonažu novonapravljenih brodova. Dönitz je do kraja [[1940.]] uspio povećati izgradnju podmornica od 2 na 6 mjesečno.&lt;br /&gt;
[[Datoteka:War Ensign of Germany 1938-1945.svg|mini|lijevo|220px|Zastava &amp;#039;&amp;#039;Kriegsmarinea&amp;#039;&amp;#039;]]&lt;br /&gt;
Karl Dönitz je uživao veliku popularnost među podmorničarima. Osobno je dočekivao svaku podmornicu koja se vraćala u bazu i pozdravljao i razgovarao s posadom, a također je uredio za podmorničare najbolje smještaje za odmor i spavanje. Među časnicima podmorničke flote Dönitz je imao nadimke &amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Papa Karl&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Lav&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom [[1941.]] godine njemačka podmornička flota postigla je ogroman uspjeh (preko 3.000.000 tona potopljenih brodova) i postavila Veliku Britaniju pred najveće iskušenje. Nakon ulaska [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] u rat, Dönitz [[15. siječnja]] [[1942.]] godine izdaje zapovijed da se potapaju i američki brodovi. Samo u siječnju [[1942.]] godine potopljena su 303 broda s 330.000 tona težine. Nakon ostavke [[admiral]]a [[Erich Raeder|Raedera]], uz podršku [[Albert Speer|Alberta Speera]] i [[Hitler]]ovog vojnopomorskog ađutanta, [[30. siječnja]] [[1943.]] godine Dönitz postaje zapovjednik &amp;#039;&amp;#039;[[Kriegsmarine]]a&amp;#039;&amp;#039; (&amp;#039;&amp;#039;Oberbefehlshaber der Kriegsmarine&amp;#039;&amp;#039;).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Po dolasku na čelo flote proveo je čistku u stožeru svih viših časnika koji su bili Raederovi istomišljenici. Dönitz se suprotstavio Hitleru, kada je htio rasformirati flotu površinskih brodova (odluka se odnosila samo na velike površinske brodove). Iako je postao admiral flote, prioritet mu je i dalje ostao zapovjedništvo nad podmorničkom flotom. Početkom [[1943.]] godine podmornice su ponovo zabilježile velike uspjehe potopivši [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] brodove u težini od 627.000 tona. [[6. travnja]] [[1943.]] godine dobiva hrastovo lišće za Viteški križ. Međutim već sljedećeg mjeseca situacija u borbi za Atlantik se preokrenula u korist Saveznika. U svibnju Saveznici povećavaju aktivnost u borbi protiv podmornica i tog mjeseca uspijevaju uništiti čak 41 njemačku podmornicu. Gubitci u svibnju natjerali su admirala Dönitza da povuče svoje podmornice sa središnjeg Alantika. U periodu lipanj-kolovoz situacija je ostala ista, pri potapanju 60 savezničkih brodova Nijemci su izgubili 79 podmornica. Nakon Savezničkog [[Dan D|desanta na obale Francuske]], Dönitz je pripremio nekoliko podmorničkih napada na brodove u [[La Manche]]u u kojima je potopljeno 5 eskortnih brodova, 12 velikih transportnih brodova i 4 desantna broda uz gubitak od 82 podmornice. Krajnja bilanca rata za Atlantik bio je poraz njemačkih podmornica. Od 820 podmornica koje su djelovale na Atlantiku u periodu od [[1939.]] do [[1945.]] godine uništeno je 784 podmornica, a od 39.000 podmorničara poginulo ih je skoro 32.000.  [[19. travnja]] Dönitz evakuira svoj stožer iz [[Berlin]]a, a [[20. travnja]] posjećuje Hitlera da mu čestita 56. rođendan. &amp;#039;&amp;#039;[[Führer]]&amp;#039;&amp;#039;, prije nego što si je oduzeo život [[29. travnja]] [[1945.]] godine, postavlja Dönitza za svoga zamjenika na mjestu predsjednika [[Treći Reich|Reicha]] i zapovjednika vojske. Dönitz [[2. svibnja]] [[1945.]] godine premješta svoj ured u zgrade vojnopomorske škole u [[Flensburg]]u. Jedan od razloga zašto je svoju [[Flensburška vlada|novu kancelariju predsjednika]] postavio čak u Flensburgu je taj što su mu osiguranje davale mornaričke jedinice (Dönitz se plašio udara [[SS]]-a ili &amp;#039;&amp;#039;[[Luftwaffe]]a&amp;#039;&amp;#039;). Istoga dana ([[2. svibnja]] [[1945.]]) novi vođa Reicha formira novi kabinet na čelu s [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk|von Krosigkom]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U uvjetima neizbježne kapitulacije Reicha, Dönitz se trudio sklopiti primirje sa zapadnim Saveznicima i da izvuče što veći broj stanovništva s teritorija kojeg će zauzeti [[Crvena armija|sovjetska vojska]]. Dana [[8. svibnja]] [[1945.]] godine preko radija je objavljena opća kapitulacija Njemačke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Nürnberški proces i smrt ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:The Second World War 1939 - 1945- Germany- Personalities BU6711.jpg|mini|Uhićenje Karla Dönitza 23. svibnja 1945. godine.]]&lt;br /&gt;
Nakon točno 23 dana provedenih na čelu Njemačke, Dönitza i cijelu vladu su [[23. svibnja]] [[1945.]] godine uhitile britanske vojne vlasti. U svojstvu glavnog vojnog zapovjednika Dönitz je izveden pred [[Nürnberški proces|Međunarodni vojni sud]] u [[Nürnberg]]u. Optužbe protiv sebe komentarao je riječima: &amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Nijedna od teza optužbe me ne dodiruje. Tipičan američki humor&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;. Sud je odlučio da je odgovoran za izgradnju i pripremu njemačke podmorničke flote, no nije mu suđeno za pripreme i započinjanje neograničenog podmorničkog rata. Oprošteno mu je i to što je naredio da se pobiju svi protivnički vojnici koji bi preživjeli potapanje svog broda. Dönitz je proglašen krivim po 2. točki (zločin protiv mira) i 3. točki (ratni zločin) i osuđen na deset godina zatvora. Zatvorsku kaznu je odslužio u zatvoru [[Spandau]]. Sa sobom je uvijek nosio kovertu s pismima koja je dobijao od savezničkih pomorskih časnika, koji su mu pisali, izražavajući simpatije i razumijevanje za njega. Na slobodu je pušten [[1. listopada]] [[1956.]] godine i uskoro mu je vlada [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] odobrila admiralsku mirovinu. Dönitz je autor nekoliko knjiga o povijesti Drugog svjetskog rata a napisao je i memoare (&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot;Mein wechselvolles Leben&amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umro je od [[srčani udar|srčanog udara]] u 89. godini, [[24. prosinca]] [[1980.]] godine, a pokopan je u Aumühleu (pokraj [[Hamburg|Hamburga]]) [[6. siječnja]] [[1981.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poslijeratna recepcija ==&lt;br /&gt;
U siječnju [[1945.|1945]]. godine je [[Kriegsmarine]] pod zapovjedništvom Karla Dönitza organizirala evakuaciju oko 250.000 ranjenih vojnika i civila sa područja [[Istočna Pruska|istočne Pruske]]. &amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=GROADMIRAL KARL DONITZLEGENDE UND WIRKLICHKEIT|last=HARTWIG, DIETER.|date=2019|url=https://www.worldcat.org/oclc/1096222319|publisher=Verlag FERDINAND SCHONING|location=[Place of publication not identified]|isbn=3-657-77027-5}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Chronik des Jahres 1945|url=https://www.wlb-stuttgart.de/seekrieg/ksp/ostsee/1945.htm|date=|year=|month=|journal=Württembergische Landesbibliothek|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2020-06-29}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Time je Karl Dönitz zadobilo simpatije širih krugova njemačke javnosti koje su prisutne još i danas.&amp;lt;ref name=&amp;quot;:1&amp;quot; /&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kontroverze ==&lt;br /&gt;
[[1958.|1958]]. godine došlo je do skandala kada je vojni stručnjak [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|SPD]]-a Fritz Beermann na konferenciji za oficire [[Bundeswehr|Bundeswehra]] govorio o &amp;#039;&amp;#039;tradiciji njemačke mornarice&amp;#039;&amp;#039; te izložio da radije suosjeća s Maxom Reichpietschom i Albinom Köbisom (pogubljenim pobunjenim pomorcima u Prvom svjetskom ratu) nego sa Dönitzom i Raederom. Prisutni mornarički časnici tada su demonstrativno napustili dvoranu. &amp;lt;ref name=&amp;quot;:0&amp;quot;&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Versunkene Hoffnungen Die Deutsche Marine im Umgang mit Erwartungen und Enttäuschungen 1871-1930|last=Rojek, Sebastian, Verfasser.|url=http://worldcat.org/oclc/979560917|isbn=978-3-11-052903-6}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[1963.|1963]]. godine Karl Dönitz je u Otto-Hahn gimnaziji u Geesthachtu (okolica Hamburga) održao svoj prvi i jedini javni nastup nakon završetka rata. Njemački kao i svjetski mediji popratili su taj događaj sa izuzetno negativnim kritikama. Isti je rezultirao samoubojstvom ravnatelja gimnazije. &amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|title=Eine Affäre, die noch heute spaltet|url=https://www.bergedorfer-zeitung.de/archiv/geesthacht/article112521696/Eine-Affaere-die-noch-heute-spaltet.html|date=2020-06-29|language=de-DE|accessdate=2020-06-29}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa|author=Johanna Lutteroth, DER SPIEGEL|title=Affäre um Hitlers Nachfolger - DER SPIEGEL - Geschichte|url=https://www.spiegel.de/geschichte/affaere-um-hitlers-nachfolger-a-947398.html|language=de|accessdate=2020-06-29}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Nadnevci promaknuća ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
(u zagradi su ekvivalenti činova u Hrvatskoj ratnoj mornarici)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Kriegsmarine-Großadmiral (s).gif|minijatura|Oznaka čina Großadmiral  ]] &lt;br /&gt;
*Fähnrich zur See (poručnik korvete): 15. travnja 1911.&lt;br /&gt;
*Leutnant zur See (poručnik fregate): 27. rujna 1913.&lt;br /&gt;
*Oberleutnant zur See (/): 22. ožujka 1916.&lt;br /&gt;
*Kapitänleutnant (poručnik bojnog broda): 1. siječnja 1921.&lt;br /&gt;
*Korvettenkapitän (kapetan korvete): 1. studenoga 1928.                     &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Fregattenkapitän (kapeta fregate): 1. listopada 1933.&lt;br /&gt;
*Kapitän zur See (kapetan bojnog broda): 1. listopada 1935.&lt;br /&gt;
*Kommodore (komodor): 28. siječnja 1939.&lt;br /&gt;
*Konteradmiral (kontraadmiral): 1. listopada 1939.&lt;br /&gt;
*Vizadmiral (viceadmiral): 1. rujna 1940.&lt;br /&gt;
*Admiral (admiral): 14. ožujka 1942.&lt;br /&gt;
*Großadmiral (admiral flote): 30. siječnja 1943.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Nurnberg}}&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Dönitz, Karl}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Njemački vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Njemački vojni zapovjednici u Drugom svjetskom ratu]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Podmorničari]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[[Kategorija:Članovi NSDAP-a|Dönitz, Karl]]--&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Njemački predsjednici]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Njemački admirali]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>