WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T23:10:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir teolog
| era = [[Novi vijek]]
| regija = [[Zapadna Europa]]
| slika = Karl Barth Briefmarke.jpg
| slika_širina = 250px
| opis_slike = Lik Karla Bartha na njemačkoj poštanskoj marki
| ime = Karl Barth
| rođenje = [[10. svibnja]] [[1886.]], [[Basel]], [[Švicarska]]
| smrt = [[10. prosinca]] [[1968.]], [[Basel]], [[Švicarska]]
| nacionalnost = [[Švicarska|Švicarac]]
| zanimanje = [[Svećenik]], [[teolog]]
| škola_tradicija = [[Švicarski kalvinizam]], [[Ispovjedna crkva]]
| glavni_interesi = [[Kršćanska etika]], [[Kršćanska dogmatika]]
| poznate_ideje = [[Doktrina Riječi Božje]], [[Dijalektička teologija]]
| poznata_djela = Komentar [[Poslanice Rimljanima]], [[Crkvena dogmatika]], [[Barmenska deklaracija]]
| utjecaji = [[Adolf von Harnack]], [[Friedrich Schleiermacher]]
| utjecao_na = [[Jurgen Moltmann|Jürgen Moltmann]], [[Helmut Gollwitzer]], [[James H. Cone]], [[Wolfhart Pannenberg]], [[Rudolf Bultmann]], [[Thomas F. Torrance]], [[Hans Küng]], [[Reinhold Niebuhr]],
}}
'''Karl Barth''' ([[10. svibnja]] [[1886.]] - [[10. prosinca]] [[1968.]]) bio je švicarski [[Kalvinizam|reformirani]] [[Bogoslovlje|teolog]] koji je najpoznatiji po svom znamenitom komentaru ''[[Poslanica Rimljanima|Poslanice Rimljanima]] ([[Njemački jezik|njem.]] Der Römerbrief''',''' 1921.),'' sudjelovanju u pokretu [[Ispovjedna Crkva|Ispovjedna crkva]] i autorstvu [[Deklaracija iz Barmena|Barmenske deklaracije]] (njem. ''Barmer Theologische Erklärung''),<ref>{{Citiranje weba|url=https://postbarthian.com/2018/05/21/karl-barth-and-the-barmen-declaration-1934/|title=Karl Barth and the Barmen Declaration (1934)|author=Houtz|first=Wyatt|date=2018-04-04|work=The PostBarthian|accessdate=2019-02-23}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.christianitytoday.com/ch/131christians/theologians/barth.html?start=2|title=Karl Barth - Christian History}}</ref> a posebno po svom nikad dovršenom teološkom osvrtu ''[[Crkvena dogmatika (Barth)|Crkvena dogmatika]]'' (njem. ''Kirchliche Dogmatik'')<ref>{{Citiranje weba|url=https://postbarthian.com/2019/04/05/the-life-of-karl-barth-church-dogmatics-vol-iv-the-doctrine-of-reconciliation-1953-1967-part-7/|title=The Life of Karl Barth: Church Dogmatics Vol IV: The Doctrine of Reconciliation 1953-1967 (Part 7)|date=2019-04-05|work=The PostBarthian|language=en-US|accessdate=2019-04-05}}</ref> (koji je objavljen u dvanaest dijelova između 1932. i 1967. na više od 9.000 stranica).<ref>[http://people.bu.edu/wwildman/bce/barth.htm#4._Outline_of_Major_Works Name (Boston Collaborative Encyclopedia of Western Theology)]. People.bu.edu. Retrieved on 2012-07-15.</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://postbarthian.com/2016/04/21/karl-barths-church-dogmatics-original-publication-dates/|title=Karl Barth's Church Dogmatics Original Publication Dates|author=Houtz|first=Wyatt|date=2016-04-21|work=The PostBarthian|accessdate=2019-02-23}}</ref>

Barthov se utjecaj proširio i izvan akademskog područja na kulturu općenito, što ga je dovelo na naslovnicu ''[[Time (časopis)|Timea]]'' 20. travnja 1962. <ref>{{Citation|url=http://content.time.com/time/covers/0,16641,19620420,00.html|title=Theologian Karl Barth|journal=Time|date=Apr 20, 1962|access-date=February 23, 2019}}</ref> Barth se još za života profilirao u jednog od najvećih teologa dvadesetog stoljeća, a svojim životnim stilom, stavovima i djelima obilježio je teologiju dvadesetog stoljeća i snažno utjecao na njen razvoj u protestantskom i katoličkom svijetu, a posebice na području razumijevanja Božje Riječi.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Željko Tanjić|title=KARL BARTH – UVOD U ŽIVOT I DJELO|url=https://hrcak.srce.hr/35045|date=2007|journal=Diacovensia : teološki prilozi|volume=15|issue=2|pages=91–100|language=hr|accessdate=2021-04-05}}</ref>

Kao i mnogi protestantski teolozi njegove generacije, Barth je bio učenik [[Liberalna teologija|liberalne teologije]] pod utjecajem [[Adolf von Harnack|Adolfa von Harnacka]], [[Friedrich Schleiermacher|Friedricha Schleiermachera]] i drugih.<ref>{{Citiranje weba|url=https://postbarthian.com/2018/04/18/life-karl-barth-early-life-basel-geneva-part-1/|title=The Life of Karl Barth: Early Life from Basel to Geneva 1886-1913 (Part 1)|author=Houtz|first=Wyatt|date=2018-04-18|work=The PostBarthian|accessdate=2021-01-23}}</ref> Njegova pastoralna karijera započela je u švicarskom ruralnom gradu [[Safenwil|Safenwilu]], gdje je bio poznat kao "Crveni pastor iz Safenvila" <ref name="Houtz">{{Citiranje weba|url=https://postbarthian.com/2017/10/03/romans-commentary-red-pastor-safenwil-karl-barths-epistle-romans/|title=The Romans commentary by the Red Pastor of Safenwil: Karl Barth's Epistle to the Romans|author=Houtz|first=Wyatt|date=2017-10-03|work=The PostBarthian|accessdate=2019-02-23}}</ref> Tamo je postajao sve više razočaran liberalnim kršćanstvom u kojem je bio školovan. To ga je navelo da napiše prvo izdanje svoje ''Poslanice Rimljanima'' (''Rimljani I'', 1919.), u kojem je odlučio iznijeti drugačije čitanje [[Novi zavjet|Novog zavjeta]].

Počeo je stjecati značajna svjetska priznanja iza 1921. godine nakon drugog izdanja njegova komentara ''Poslanice Rimljanima'', u kojem se otvoreno odvojio od [[Liberalno kršćanstvo|Liberalne teologije]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://postbarthian.com/2018/04/21/life-karl-barth-red-pastor-safenwil-part-2/|title=The Life of Karl Barth: Early Life from Basel to Geneva 1886-1913 (Part 2)|author=Houtz|first=Wyatt|date=2018-04-18|work=The PostBarthian|accessdate=2019-02-23}}</ref> Barth je utjecao na mnoge značajne teologe poput [[Dietrich Bonhoeffer|Dietricha Bonhoeffera]] koji je podržavao [[Ispovjedna Crkva|Ispovjedničku crkvu]] kao i [[Jürgen Moltmann|Jürgena Moltmanna]], [[Helmut Gollwitzer|Helmuta Gollwitzera]], [[James H. Cone|Jamesa H. Conea]], [[Wolfhart Pannenberg|Wolfharta Pannenberga]], [[Rudolf Bultmann|Rudolfa Bultmanna]], [[Thomas F. Torrance|Thomasa F. Torrancea]], [[Hans Küng|Hansa Künga]], a također i [[Reinhold Niebuhr|Reinholda Niebuhra]], [[Jacques Ellul|Jacquesa Ellula]] i književnika kao što su [[Flannery O'Connor]], [[John Updike]] i [[Miklós Szentkuthy]]. Barth je također imao dubok utjecaj na mnoga polja teologije, a posebno na modernu [[Kršćanska etika|kršćansku etiku]].<ref name="biblicalstudies1">{{Citiranje časopisa|author=Parsons|first=Michael|title=Man Encountered by the Command of God: the Ethics of Karl Barth|url=http://www.biblicalstudies.org.uk/pdf/vox/vol17/barth_parsons.pdf|year=1987|journal=Vox Evangelica|volume=17|pages=48–65|accessdate=2012-11-17}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=Commanding Grace: Studies in Karl Barth's Ethics|author=Daniel L. Migliore|date=August 15, 2010|url=https://books.google.com/books?id=oQAfTdla3H0C|publisher=W.B. Eerdmans Publishing Company|isbn=978-0-8028-6570-0}}</ref> Utjecao je i na rad [[Etika|etičara]] kao što su [[Stanley Hauerwas]], [[John Howard Yoder]], [[Jacques Ellul]] i [[Oliver O'Donovan]].<ref>Choi Lim Ming, Andrew (2003). [http://robertoigarza.files.wordpress.com/2011/02/art-a-study-on-elluls-dialectical-approach-to-the-modern-and-spiritual-world-choi-2003.pdf A Study on Jacques Ellul's Dialectical Approach to the Modern and Spiritual World]. wordpress.com</ref>

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

{{GLAVNIRASPORED:Barth, Karl}}
[[Kategorija:Teolozi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Švicarska]]

Karl Barth - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica