WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T21:27:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Capillarity.svg|mini|desno|250px|Usporedba kapilarnosti [[voda|vode]] i [[živa|žive]] u [[staklo|staklenim]] cjevčicama (kapilarama).]]

[[datoteka:Kapilarnost 1.png|mini|desno|250px|[[Voda]] u [[staklo|staklenoj]] [[kapilara|kapilari]] se podiže (lijevo), a [[živa]] u staklenoj kapilari se spušta (desno).]]

[[datoteka:Capillary flow brick.jpg|mini|desno|250px|Primjer kapilarnog djelovanja [[voda|vode]] kod [[opeka|opeke]].]]

'''Kapilarnost''' je pojava podizanja ili spuštanja razine [[tekućina]] uz rub uskih cijevi ([[kapilara]]) uzrokovana silama [[adhezija|adhezije]] i [[kohezija|kohezije]]. U uskim [[cijev]]ima, gdje je površina tekućine velika prema obujmu ([[volumen]]u) tekućine, vrijednosti površinskih sila i [[gravitacija|gravitacije]] postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja ''moči'' stijenke kapilare (adhezija veća od kohezije, na primjer [[voda]] u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja ''ne moči'' stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, na primjet [[živa]] u staklenoj posudi) spuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i [[matematika|matematičku]] teoriju oblika površine tekućine dali su u svojim radovima [[Thomas Young]] (1804.), [[Pierre-Simon Laplace]] (1806.), [[Carl Friedrich Gauss]] (1830.) i [[Siméon Denis Poisson]] (1831.). <ref> '''kapilarnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

[[Kapilara|Kapilare]] su vrlo tanke [[cijev|cjevčice]] koje, uronjene u [[tekućina|tekućinu]], pokazuju neke naročite pojave. Utaknemo li takvu kapilaru u vodu ili neku drugu tekućinu, vidjet ćemo da tu ne vrijedi zakon o [[Spojene posude|spojenim posudama]]. Tekućina ne stoji u kapilari u istoj razini kao u širokoj posudi već više ili niže. To je posljedica [[kohezija|kohezije]] ili [[adhezija|adhezije]]. Površina tekućine u kapilari zove se [[menisk]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''meniscus'' < [[Grčki jezik|grč]]. ''μηνίσϰος'': mali mjesec), koji može biti udubljen ([[konkavan]]) ili ispupčen ([[konveksan]]), što ovisi o tome da li je veća adhezija ili kohezija. Kohezija i adhezija daju [[rezultanta|rezultantu]] na koju se površina tekućine uvijek postavlja okomito. Ako je kohezija veća od adhezije, menisk je konveksan i tekućina ne moči stijenke posude, na primjer kod [[živa|žive]] u staklenoj kapilari gdje živa stoji niže nego u širokoj posudi. Ako je adhezija veća od kohezije, menisk je konkavan, tekućina moči stijenke posude, na primjer slučaj kod vode u staklenoj kapilari gdje [[voda]] stoji više nego u širokoj posudi. Ovo svojstvo tekućina da stoje u kapilarama više, odnosno niže nego u širokoj posudi naziva se kapilarnost. Na tome se osniva svojstvo na primjer fitilja da upija tekućinu. Svojstvo kapilarnosti omogućuje i [[vlaga|vlazi]] da se diže kroz stabljike [[biljka|biljke]]. Visina do koje se digne tekućina u kapilarnoj cijevi je to veća, što je cijev uža, a to manja što je cijev šira.

Kapilarne pojave mogu se objasniti i [[Površinska napetost|površinskom napetošću]] tekućine. U cijevi u kojoj tekućina moči stijenku, površinska napetost, koja djeluje na molekule na površini, ima rezultantu prema gore, pa se tekućina uz stijenke diže. Kod tekućina koje ne moče stijenke cijevi, površinska napetost daje rezultantu prema dolje i tekućina uz stijenke stoji niže. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

==Objašǌeǌe==
Kapilarnost se objašǌava pojavom da se zbog različitih sila [[adhezija|adhezije]] između tekućine i površine posude, odnosno [[površinska napetost|površinske napetosti]] tekućine, dolazi do toga da površina tekućine nije potpuno vodoravna, već se uz rubove posude zakrivǉuje da bi sa zidom posude zatvorila [[dodirni kut]]. Dodirni kut ovisi o kombinaciji [[materijal]]a, dakle o upotrebǉenoj tekućini i materijalu posude. Što su zidovi posude bliže, zakrivǉeǌe površine tekućine, koje je inače primjetno samo uz rub posude, počiǌe vidǉivo zahvaćati cijelu površinu tekućine u uskoj posudi. Ako je zakrivǉeǌe takvo da se tekućna izdiže uz rub posude, tada će se tekućina dizati u vis toliko visoko dokle god se težina izdignutog stupca tekućine ne izjednači silom kojom ga kapilarnost izdiže. Vrijedi i obratno, za neke kombinacije tekućina i materijala posude, tekućina će se kapilarno spuštati ispod razine koju bi normalno zauzimala.

==Primjeri==
Kapilarnost je zanimǉiva kod nekoliko prirodnih pojava: kapilarno gibanje tekućina kroz uske cjevčice ([[kapilare]]) u živim organizmima, čime se postiže da tekućine dosižu do na primjer visokih dijelova [[biljka|biljaka]], te kapilarno kretanje tekućina između sitnih zrnaca tla, čime se postiže da tekućina iz vlažnijeg dijela tla dosiže i suše dijelove tla. Također, ona je uzrok toga da materijali puni sitnih otvora (na primjer spužve, [[Tkanina|tkanine]], papirnati [[Ručnik|ručnici]]) upijaju u sebe tekućine.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mehanika fluida]]

Kapilarnost - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica