Kanteletar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T14:40:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 14:40
Redak 45:		Redak 45:

	==Bibliografija==		==Bibliografija==
	*{{~~cite book~~ \|title=Kanteletar, elikkä, Suomen kansan vanhoja lauluja ja virsiä \|last=Lönnrot \|first=Elias \|authorlink= \|year=2005.\|orig-year=Originally printed 1840 \|publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura \|location=Helsinki \|isbn=951-746-668-4}}		*{{Citiranje knjige \|title=Kanteletar, elikkä, Suomen kansan vanhoja lauluja ja virsiä \|last=Lönnrot \|first=Elias \|authorlink= \|year=2005.\|orig-year=Originally printed 1840 \|publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura \|location=Helsinki \|isbn=951-746-668-4}}

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T19:07:01Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2021. u 19:07
Redak 19:		Redak 19:
	[[Slika:Velisurmaaja.jpg\|200p\|thumb\|Akseli Gallen-Kallela: ''Bratoubojstvo'', 1897.]]		[[Slika:Velisurmaaja.jpg\|200p\|thumb\|Akseli Gallen-Kallela: ''Bratoubojstvo'', 1897.]]

	Velik utjecaj narodnoga pjesništva na finsku kulturu u vrijeme nacionalnog romantizma uglavnom je proistekao iz ''Kalevale''. Umjetnici su se ''Kanteletarom'' uglavnom bavili površno. [[Akseli Gallen-Kallela]], uz to što je 1897. godine izradio slike na temelju tekstova iz ''Kalevale'', sliku "Bratoubojica" naslikao je na temelju pjesme iz ''Kanteletara''. Tekstovi iz ''Kanteletara'' uzglabili su skladatelji kao što su [[Jean Sibelius]] (''Rakastava'', 1893.), [[Aulis Sallinen]] (''Lauluja mereltä'', 1974.) [[Toivo Kuula]] i [[Selim Palmgren]], ali i izvođači narodne glazbe; [[Mari Kaasinen]] izjavila je da su ''Kanteletar'' i ''Kalevala'' nadahnuli glazbu grupe [[Värttinä]].<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html \|title=Intervju s Mari Kaasinen \|accessdate=2009-11-25 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100927180112/http://greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html \|archivedate=2010-09-27 }}</ref> Naprimjer, tekst pjesme "Niin mie mieltynen" ("Voljeni"; glazba: P. Lehti; tekst: S. Reiman, tradicionalna pjesma) izravno je preuzet iz 31. pjesme u drugoj knjizi. Ime te pjesme u knjizi jest ''Onpa tietty tietyssäni'' ("Mislim na određenu osobu"):		Velik utjecaj narodnoga pjesništva na finsku kulturu u vrijeme nacionalnog romantizma uglavnom je proistekao iz ''Kalevale''. Umjetnici su se ''Kanteletarom'' uglavnom bavili površno. [[Akseli Gallen-Kallela]], uz to što je 1897. godine izradio slike na temelju tekstova iz ''Kalevale'', sliku "Bratoubojica" naslikao je na temelju pjesme iz ''Kanteletara''. Tekstovi iz ''Kanteletara'' uzglabili su skladatelji kao što su [[Jean Sibelius]] (''Rakastava'', 1893.), [[Aulis Sallinen]] (''Lauluja mereltä'', 1974.) [[Toivo Kuula]] i [[Selim Palmgren]], ali i izvođači narodne glazbe; [[Mari Kaasinen]] izjavila je da su ''Kanteletar'' i ''Kalevala'' nadahnuli glazbu grupe [[Värttinä]].<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html \|title=Intervju s Mari Kaasinen \|accessdate=2009-11-25 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100927180112/http://greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html \|archivedate=2010-09-27 }}</ref> Naprimjer, tekst pjesme "Niin mie mieltynen" ("Voljeni"; glazba: P. Lehti; tekst: S. Reiman, tradicionalna pjesma) izravno je preuzet iz 31. pjesme u drugoj knjizi. Ime te pjesme u knjizi jest ''Onpa tietty tietyssäni'' ("Mislim na određenu osobu"):

	{\|		{\|
Redak 34:		Redak 34:
	:Najdraži moj u sjećanju mome		:Najdraži moj u sjećanju mome
	:Moja ptičica leti uz me		:Moja ptičica leti uz me
	:Dragan moj pod krilom mojim.<ref>{{~~cite web~~\|url=https://web.archive.org/web/20110717185307/http://varttina.com/main.site?action=siteupdate%2Fview&id=43\|title=Värttinä – službene stranice sastava\|date=2011-07-17 }}</ref>		:Dragan moj pod krilom mojim.<ref>{{Citiranje weba\|url=https://web.archive.org/web/20110717185307/http://varttina.com/main.site?action=siteupdate%2Fview&id=43\|title=Värttinä – službene stranice sastava\|date=2011-07-17 }}</ref>
	\|}		\|}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T09:12:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
[[Slika:Kanteletar.jpg|thumb|180px|''Kanteletar'', zbirka narodnih pjesama koje je prikupio [[Elias Lönnrot]], objavljena 1840.]]

'''''Kanteletar''''' je zbirka [[Finska|finskih]] [[narodna poezija|narodnih pjesama]] koju je sastavio [[Elias Lönnrot]]. Povezana je s finskim nacionalnim [[ep]]om ''[[Kalevala]]''. Pjesme u ''Kanteletaru'' utemeljene su na [[trohejski tetrametar|trohejskom tetrametru]], uglavnom poznatijem kao "metar Kalevale", a među stilskim figurama pojavljuju se aliteracija i paralelizam.

Ime čini korijenska riječ ''[[kantele]]'' (finsko glazbalo nalik [[citra|citri]]) i [[morfem]] ženskog roda ''-tar''; grubi prijevod naziva glasi "djeva kantelea" ili "kćer citre", što se odnosi na vrstu [[muza|muze]].

== Povijest ==

''Kanteletar'' je objavljen 1840. godine pod naslovom ''Kanteletar taikka Suomen Kansan Wanhoja Lauluja ja Wirsiä'' (''"Kanteletar ili stare pjesme i himne finskog naroda"''). Građu za zbirku Lönnrot je dobio tijekom svojih putovanja 1838. godine, nakon što je upoznao pjevača runa Matelija Kuivalatara na obali jezera [[Koitere|Koiterea]]. Lönnrot je zabilježio pjesme koje je pjevao Kuivalatar.

''Kanteletar'' se sastoji od triju knjiga. Prva knjiga sadrži 238 lirskih pjesama koje je Lönnrot nazvao ''Yhteisiä Lauluja'', odnosno "Obične pjesme". Te su pjesme podijeljene u četiri dijela: s uobičajenim temama, za uzvanike na ženidbama, za [[pastir]]e i za djecu. Druga knjiga sadrži 354 lirske pjesme koje je nazvao ''Erityisiä Lauluja'', odnosno "Posebne pjesme". Te je pjesme podijelio u pjesme za djevojčice, žene, dječake i muškarce. U trećoj se knjizi, pod imenom ''Virsi-Lauluja'', odnosno "Himne", nalazi 60 povijesnih pjesama, [[viteški roman|viteških romana]], [[legenda]], [[balada]] i lirskih epskih pjesama. U predgovoru se nalaze 24 nove pjesme.

U Lönnrotovu trećem izdanju ''Kanteletara'' iz 1887. godine treća je knjiga potpuno prerađena – sadrži 137 pjesama. Kasnija izdanja temelje se na izvornom izdanju, no deset pjesama iz treće knjige premješteno je u dodatak.

Pjesništvo u ''Kanteletaru'' podrijetlom je uglavnom iz [[Karelija (povijesna finska provincija)|finske Karelije]]. U uvodu knjige Lönnrot kao mjesta na koja je otputovao navodi [[Lieksa|Lieksu]], [[Ilomantsi]], [[Kitee]], [[Tohmajärvi]], [[Sortavala|Sortavalu]], [[Jaakkima|Jaakkimu]] i [[Kurkijoki]]. Pjesme sadržane u trećoj knjizi podrijetlom su uglavnom iz Rusije i [[Karelija|Karelije]].

== Nasljeđe ==
[[Slika:Velisurmaaja.jpg|200p|thumb|Akseli Gallen-Kallela: ''Bratoubojstvo'', 1897.]]

Velik utjecaj narodnoga pjesništva na finsku kulturu u vrijeme nacionalnog romantizma uglavnom je proistekao iz ''Kalevale''. Umjetnici su se ''Kanteletarom'' uglavnom bavili površno. [[Akseli Gallen-Kallela]], uz to što je 1897. godine izradio slike na temelju tekstova iz ''Kalevale'', sliku "Bratoubojica" naslikao je na temelju pjesme iz ''Kanteletara''. Tekstovi iz ''Kanteletara'' uzglabili su skladatelji kao što su [[Jean Sibelius]] (''Rakastava'', 1893.), [[Aulis Sallinen]] (''Lauluja mereltä'', 1974.) [[Toivo Kuula]] i [[Selim Palmgren]], ali i izvođači narodne glazbe; [[Mari Kaasinen]] izjavila je da su ''Kanteletar'' i ''Kalevala'' nadahnuli glazbu grupe [[Värttinä]].<ref>{{cite web |url=http://www.greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html |title=Intervju s Mari Kaasinen |accessdate=2009-11-25 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100927180112/http://greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html |archivedate=2010-09-27 }}</ref> Naprimjer, tekst pjesme "Niin mie mieltynen" ("Voljeni"; glazba: P. Lehti; tekst: S. Reiman, tradicionalna pjesma) izravno je preuzet iz 31. pjesme u drugoj knjizi. Ime te pjesme u knjizi jest ''Onpa tietty tietyssäni'' ("Mislim na određenu osobu"):

{|
|valign="top"|
;Finski izvornik
:Onpa tietty tietyssäni,
:mesimarja mielessäni.
:Lempilintu liitossani,
:soriainen suojassani.
|width="10"|
|valign="top"|
;Prepjev na hrvatski
:Prilika njegova opstaje mi u umu
:Najdraži moj u sjećanju mome
:Moja ptičica leti uz me
:Dragan moj pod krilom mojim.<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20110717185307/http://varttina.com/main.site?action=siteupdate%2Fview&id=43|title=Värttinä – službene stranice sastava|date=2011-07-17 }}</ref>
|}

Godine 1996. finski je metal sastav [[Amorphis]] objavio svoj treći studijski album, ''[[Elegy]]'', a stihovi pjesama utemeljeni su na pričama i pjesmama iz ''Kanteletara''. [[Akseli Törnudd]] (1874. – 1923.) napisao je oko 20 pjesama utemeljenih na pjesmama iz ''Kanteletara'', a među njima najpoznatija je šaljiva priča o mački iz [[Viipuri]]ja ''Tuomittu katti'' ("Osuđena mačka"). Zbor [[Rajaton]] snimio je nekoliko pjesama čiji su tekstovi preuzeti iz ''Kanteletara''.

Izvadci iz ''Kanteletara'' prevedeni su na barem devet jezika. I prije objave ''Kalevale'' i ''Kanteletara'' finska je narodna poezija dobila pozornost i izvan Finske. Pjesma "Finska pjesma" [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]] utemeljena je na prijevodu finske narodne pjesme koja je kasnije objavljena u ''Kanteletaru''.

==Izvori==
{{izvori}}

==Bibliografija==
*{{cite book |title=Kanteletar, elikkä, Suomen kansan vanhoja lauluja ja virsiä |last=Lönnrot |first=Elias |authorlink= |year=2005.|orig-year=Originally printed 1840 |publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura |location=Helsinki |isbn=951-746-668-4}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20110707054620/http://kansankulttuuri.110mb.com/kanteletar/index.html ''Kanteletar taikka Suomen Kansan Wanhoja Lauluja ja Wirsiä'']
* [http://www.gutenberg.net/etext/7078 ''Kanteletar''] u bazi podataka Project Gutenberga
* [http://finland.fi/public/default.aspx?contentid=160079&contentlan=2&culture=en-US ''Kanteletar'' na mrežnim stranicama thisisFINLAND]

[[Kategorija:Finska književnost]]
[[Kategorija:Pjesništvo]]