<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kanat</id>
	<title>Kanat - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Kanat"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;action=history"/>
	<updated>2026-07-17T07:27:31Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=557356&amp;oldid=prev</id>
		<title>Suradnik10: Zamjena teksta - &#039;{{UNESCO-svjetska baština&#039; u &#039;{{UNESCO – svjetska baština&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=557356&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2025-04-18T02:26:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;{{UNESCO-svjetska baština&amp;#039; u &amp;#039;{{UNESCO – svjetska baština&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 18. travanj 2025. u 02:26&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l89&quot;&gt;Redak 89:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 89:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Azija ===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;=== Azija ===&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{UNESCO&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;-&lt;/del&gt;svjetska baština&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{UNESCO &lt;ins style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;– &lt;/ins&gt;svjetska baština&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;|ime mjesta = Perzijski kanati&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;|ime mjesta = Perzijski kanati&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;|slika = Insideqanat.JPG&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;|slika = Insideqanat.JPG&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>Suradnik10</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=405974&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=405974&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-01-02T09:26:56Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 2. siječanj 2022. u 09:26&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Kanat&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{izdvojeni članak|studeni 2011.}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Kanat&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Turpan-karez-museo-d02.jpg|mini|300px|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u [[Kina|Kini]]]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Turpan-karez-museo-d02.jpg|mini|300px|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u [[Kina|Kini]]]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Qanat.jpg|mini|300px|Osnovna shema &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kanata&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Qanat.jpg|mini|300px|Osnovna shema &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kanata&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=282060&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: no summary specified</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=282060&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-02T04:30:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;no summary specified&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 2. studeni 2021. u 04:30&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l195&quot;&gt;Redak 195:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 195:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;== Vanjske poveznice ==&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{commonscat|Qanat|Kanat}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.waterhistory.org/histories/qanats/ &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; - opis i ilustracije (WaterHistory.org)]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.waterhistory.org/histories/qanats/ &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; - opis i ilustracije (WaterHistory.org)]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Karezi (kanati) u Turpanu (pokrajina Xinjiang, Kina)]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;* [http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Karezi (kanati) u Turpanu (pokrajina Xinjiang, Kina)]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=110053&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kanat&amp;diff=110053&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-07T02:08:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{izdvojeni članak|studeni 2011.}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Turpan-karez-museo-d02.jpg|mini|300px|&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u [[Kina|Kini]]]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Qanat.jpg|mini|300px|Osnovna shema &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kanata&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[perzijski|perz.]] {{jezik|fa|کاریز}} &amp;#039;&amp;#039;kâreez&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;kahan&amp;#039;&amp;#039;, [[arapski|arap.]] {{jezik|ar|قناة}} &amp;#039;&amp;#039;qanāt&amp;#039;&amp;#039;) je vrsta [[vodovod]]nog sustava koji služi za dovod svježe [[Voda|vode]] u vrućim i suhim naseljenim područjima. Tehnologiju su razvili stari &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Perzijanci]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; koji su je proširili na druge kulture pa se kanati danas mogu naći od [[Kina|Kine]] do [[Maroko|Maroka]], pa čak i [[Meksiko|Meksika]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Opće karakteristike ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Qanat 1.jpg|mini|300px|Shema presjeka &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kanata&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; s prikazanim tunelom, okomitim oknima, ispustom, podzemnom vodom i navodnjavanim površinama]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanat je sustav koji se sastoji od niza okomitih okna nalik bunarima koje povezuje blago nagnut kanal. Osnovne osobine sustava:&lt;br /&gt;
* Pomoću okomitih otvora  učinkovito se crpe velike količine svježe vode iz podzemlja na površinu, bez potrebe za pumpanjem. Protok vode vrši se [[Gravitacija|gravitacijom]], a odredište je niže od izvora, koji je najčešće brdski vodonosnik.&lt;br /&gt;
* Omogućuje se protok vode na velikim udaljenostima gdje je klima suha i vruća, bez gubitaka velikog dijela zaliha vode koje nastaju uslijed curenja i isparavanja.&lt;br /&gt;
Izvedba kanata uobičajena je za područja gdje su izvori vode neposredno podno planina, odnosno tamo gdje je izvor najbliži površini terena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Građenje ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tradicionalno, kanate su projektirale i gradile grupe kvalificiranih i iskusnih stručnjaka (&amp;#039;&amp;#039;muqannis&amp;#039;&amp;#039;), uz pomoć običnih radnika. Gradnja sustava se odlično plaćala, a struka se često prenosila obiteljski, s oca na sina&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;&amp;gt;[„Iranski gradovi: Stvaranje i razvoj“ (&amp;#039;&amp;#039;Iranian Cities: Formation and Development&amp;#039;&amp;#039;), Masoud Kheirabadi (1991.), University of Texas Press]&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Pripreme ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Početni i presudni korak pri gradnji kanata bio je utvrđivanje postojanja izvora vode. Istraživanje je počinjalo na mjestima gdje aluvijalna tla graniče s podnožjem planine koja su često bogata podzemnim vodama, odnosno tamo gdje je kopanje relativno lagano. Stručnjaci &amp;#039;&amp;#039;muqannis&amp;#039;&amp;#039; pratili su tragove pozemne vode prema vegetaciji i drugim pokazateljima. Nakon procijene kopana su pokusna okomita okna koja su trebala utvrditi postojanost dovoljne količine vode, odnosno opravdati složenu izgradnju. Ako su svi uvjeti bili zadovoljeni, na površini bi se označila predviđena staza budućeg kanata, te točke na određenim rasponima gdje su kopana okomita okna&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;&amp;gt;[„Slijepa bijela riba u Perziji“ (Blind White Fish in Persia), Anthony Smith (1953.), London, George Allen &amp;amp; Unwin]&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Gradnja je zahtjevala posebnu vrstu opreme: posude (najčešće kožne torbe), konope i vitla za podizanje iskopa na površinu, osvijetljenje, mjerila, libela, oruđa za kopanje poput lopata, i drugih, u to doba naprednih, graditeljskih pomagala. Graditeljska oprema ovisila je o vrsti tla, terenu i mnogim drugim čimbenicima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iako je metoda kopanja bila prilično jednostavna, projektiranje kanata zahtijevalo je pomno razumijevanje podzemnih struktura tla te precizno izračunavanje nagiba glavnog tunela, kao i pozicija kopanja okomitih okna. Nagib kanata trebao je biti temeljito određen jer premali stupanj pada uzrokovao bi zastoj vode, dok bi preveliki nagib rezultirao prekomjernom erozijom koja može uzrokovati urušavanje kanata. Pogrešne procjene kakvoće tla mogu uzrokovati urušavanje strukture kanata, gubitak dragocijenog vremena i novca, te u najgorem slučaju mogu biti kobne za graditelje.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Iskopavanje ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Qanat-3.svg|mini|450px|Sustav kanata (3D presjek)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Radove iskopavanja najčešće je izvodila skupina od 3-4 stručnjaka (&amp;#039;&amp;#039;muqannis&amp;#039;&amp;#039;). Kod plitkih kanata, jedan radnik bi kopao tlo, drugi bi podizao iskop na površinu, dok bi treći raspoređivao iskopani materijal na teren oko okna.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Skupina bi najčešće počinjala radove na mjestima gdje će voda prodirati na tlo, što je ujedno bio i prvi pokazatelj hoće li sustav pravilno funkcionirati. Okomita okna kopana su kasnije sukladno produljivanju glavnog tunela, a nalazila su se na svakih 25-30 m. Rasponi među okomitim oknima ovisili su o količini iskopa, vremenu potrebnom za njihovo iskopavanje, te prema procjeni o naknadnom načinu održavanja. Općenito, ako je kanat plitak, rasponi među okomitim oknima su na manjim udaljenostima. Ako je kanat dugačak, kopanje se moglo početi s oba kraja odjednom. Tuneli za pritok vode ponekad su građeni zbog reguliranja i povećanja protoka vode.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Duljina većine kanata u [[Iran]]u je manja od 5 kilometara. Ipak, ukupna duljina svih pomoćnih tunela često je do 16 km, dok su u okolici [[Kerman]]a zabilježeni i sustavi dužine 70 km. Okomita okna obično su duboka od 20 do 200 metara, iako su u [[iran]]skoj pokrajini [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] pronađena okna i po 275 metara dubine. Okna su služila za olakšavanje izgradnje, odnosno za odvod iskopanog materijala, lakši pristup radnicima, te za dovod svježeg zraka i svjetla. Dublja okomita okna zahtijevala su izgradnju pomoćnih platformi na određenim visinama, a služila su za jednostavnije i brže uklanjanje iskopa, te za povećanje sigurnosti graditelja.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni vodoopskrbni tunel kanata je 50-100 cm širine, i 90-150 cm visine. Kanal mora imati odgovarajući silazni nagib kako bi protok vode bio što jednostavniji. Ipak, nagib ne smije biti prevelik jer će se zbog nesavršenosti tla pojaviti područja na kojima voda teče brže odnosno sporije, što može uzrokovati eroziju, začepljenje, te potpuno uništenje kanata. Kod kraćih kanata nagibi se kreću između 1:1000 i 1:1500, dok duži kanati mogu biti gotovo vodoravni. Ovaj nagib graditelji su utvrđivali za to vrijeme naprednim libelama, a veliku ulogu igralo je i graditeljsko iskustvo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U slučajevima gdje je nagib neophodno strmiji od uobičajenog, podzemni slapovi mogu se neutralizirati odgovarajućim oblogama koje apsorbiraju energiju uz minimalan učinak erozije. Postoje slučajevi gdje se energija protoka vode koristila za podzemne mlinove koji su pokretali užad za transport materijala. Ako vanjsko grlo kanata nije bilo u blizini naselja, bilo je potrebno osigurati prijenos svježe vode pomoću nadzemnih kanala koji su često izbjegavani zbog sprečavanja mogućeg onečišćenja i gubitka vode isparavanjem.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Brzina izgradnje najviše je ovisila o dubini kanata. Procijenjuje se kako je kod 20 m dubokog kanata skupina od četiri radnika mogla iskopati 40 metara vodoravnog tunela po danu. U slučaju gdje su okomita okna duboka po 40 m, njihov radni učinak opada na 20 m po danu, a na 60 m dubokim oknima na svega 5 m po danu. Duboki i dugački kanati često su građeni godinama, pa čak i desetljećima.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Otkopani materijal obično se transportirao pomoću kožnih torbi koje su izvlačene kroz okomita okna na površinu, gdje se iskop raspoređivao oko otvora da spriječi prodor pijeska ili blata u okno, što kvari kvalitetu vode i samu strukturu kanata. Na površini ti iskopi često izgledaju poput minijaturnih [[vulkan]]a ili kratera nastalih eksplozijom [[Bomba|bombi]].&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Održavanje ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Okomita okna kanata na površini mogu biti zaštićena da spriječe štetne utjecaje izvana, poput nanošenja pijeska. Glavni tunel kanata treba se povremeno provjeravati zbog erozije odnosno nanosa koji mogu usporiti ili onemogućiti protok vode, te zbog stvaranja neželjenog taloga pijeska ili mulja. Također, treba omogućiti protok svježeg zraka jer u protivnom se može ugroziti zdravlje i sigurnost graditelja i održavatelja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Vrijednost ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanati se vrednuju prema kvaliteti, količini, te učestalosti protoka vode. Veliki dio [[iran]]skog stanovništva ovisio je kroz povijest o kanatima, pa su naseljena područja često izravno povezana uz mjesta koja obiluju kvalitetnim i brojnim sustavima. Iako su kanati relativno skupi za izgradnju, njihova dugoročna vrijednost za mjesnu zajednicu i investitore bila je vrlo isplativa i korisna.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kheirabadi&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ostale primjene kanata ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Distribucijski sustavi ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanati su često ispod zemlje podijeljeni u razdjelne mreže koje se sastoje od manjih kanala (&amp;#039;&amp;#039;kariz&amp;#039;&amp;#039;“) koji su opskrbljivali svaki veći grad. Poput kanata, karizi su također građeni ispod zemlje zbog sprečavanja mogućeg onečišćenja i zaraze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Vodospremnici ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:AbAnbarNain2.jpg|mini|desno|300px|[[Ab anbar]] vodospremnici s dvostrukim [[kupola]]ma u pustinjskom gradu [[Naeen]] pokraj [[Jazd]]a ([[Iran]])]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tradicionalni [[iran]]ski sustavi vodospremnika su tzv. [[ab anbar]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Hlađenje ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Wind-Tower-and-Qanat-Cooling-1.jpg|mini|desno|300px|Tradicionalni [[iran]]ski sustav hlađenja prostorije pomoću &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kanata&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; i [[vjetrohvat]]a]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osim za vodoopskrbu, kanati su često u kombinaciji s vjetrohvatom korišteni kao sustav za pasivno hlađenje prostorija. Vrući zrak u kanate ulazi kroz brojna okomita okna, dok se prolazom kroz hladni tunel i vodu hladi. [[Vjetrohvat]] je konstrukcija u obliku dimnjaka koja je smještena iznad objekta, a ima dva otvora koji služe dovođenju i odvođenju zraka. Otvori vjetrohvata smješteni su najčešće na svim stranama tornja zbog učinkovitijeg dovođenja svježeg zraka. Ulazni zrak dolazi i iz kanatskog tunela, koji prolazi do prostorije kroz okomito okno i pritom stvara niski tlak ([[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijev učinak]]), te izvlači hladni zrak iz kanata u prostoriju gdje se miješa sa svježim zrakom koji dolazi iz vjetrohvata. U suhim pustinjskim područjima ovaj sustav može smanjiti temperaturu zraka i preko 15°C, a jedan kanat može služiti za hlađenje više vjetrohvata. Ipak, miješani zrak je i dalje relativno suh, ali ugodan za boravak. Sustavi hlađenja pomoći kanata i vjetrotornja rabe se u pustinjskim područjima preko 1000 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Pohrana leda ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Već oko [[400. pr. Kr.]] [[Perzija|perzijski]] inženjeri svladali su tehnike čuvanja [[led]]a u [[Pustinja|pustinjama]] u sred [[Ljeto|ljeta]]. [[Led]] su u velikim količinama donosili tijekom [[Zima|zime]] s obližnjih planina, a pohranjivali su ga u posebno projektirane prirodne hladnjače koje se nazivaju [[jakčal]] ([[perzijski|perz.]] „&amp;#039;&amp;#039;spremište leda&amp;#039;&amp;#039;“). Jakčal se sastoji od velike i debelim zidovima dobro izolirane prostorije koja je pri dnu spojena na kanat, gdje je koristila hladan podzemni zrak za rasladnjivanje tijekom velikih vrućina. Zahvaljujući tom sustavu led se topio vrlo sporo, i bio je dostupan tijekom cijele godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Terminologija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanat dolazi od [[Perzijski jezik|perzijske]] riječi „&amp;#039;&amp;#039;kanat&amp;#039;&amp;#039;“ koja je prihvaćena i na [[Arapski jezik|arapskom]] (&amp;#039;&amp;#039;kanat&amp;#039;&amp;#039;), dok na [[Paštunskom jeziku|paštunskom jeziku]] ima oblik „&amp;#039;&amp;#039;karez&amp;#039;&amp;#039;“. Kanat se naziva različitim terminima ovisno o različitim područjima:&lt;br /&gt;
* „&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;“ - u [[Iran]]u i [[Arapi|arapskim zemljama]]&lt;br /&gt;
* „&amp;#039;&amp;#039;Karez&amp;#039;&amp;#039;“ - u [[Afganistan]]u i [[Pakistan]]u&lt;br /&gt;
* „&amp;#039;&amp;#039;Khettara&amp;#039;&amp;#039;“ - u [[Maroko|Maroku]]&lt;br /&gt;
* „&amp;#039;&amp;#039;Galeria&amp;#039;&amp;#039;“ - u [[Španjolska|Španjolskoj]]&lt;br /&gt;
* „&amp;#039;&amp;#039;Falaj&amp;#039;&amp;#039;“ - u [[UAE|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] i [[Oman]]u&lt;br /&gt;
* „&amp;#039;&amp;#039;Kahn &amp;#039;&amp;#039;“ - u [[Baludžistan]]u (pakistanska pokrajina)&lt;br /&gt;
* „&amp;#039;&amp;#039;Foggara&amp;#039;&amp;#039;“ ili „&amp;#039;&amp;#039;Fughara&amp;#039;&amp;#039;“ - koristi se u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]], a termin dolazi od [[francuski|francuskog]] oblika arapske inačice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ostali nazivi koji se koriste za kanate u [[Azija|Aziji]] i [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] su &amp;#039;&amp;#039;kakuriz&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;chin-avulz&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;majun&amp;#039;&amp;#039;, dok se na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] u prijevodima koriste i termini &amp;#039;&amp;#039;khanat&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;kunut&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;kona&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;konait&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;ghanat&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;ghundat&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naziv „&amp;#039;&amp;#039;karez&amp;#039;&amp;#039;“ u pojedinim područjima koristi se kao općeniti naziv za kanat, dok se u drugim koristi za funkcijski tip manjeg kanata.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Korištenje kanata u svijetu ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Qanat technology diffusion.svg|mini|lijevo|500px|&amp;lt;center&amp;gt;Širenje tehnologije &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kanata&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; diljem svijeta]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Azija ===&lt;br /&gt;
{{UNESCO-svjetska baština&lt;br /&gt;
|ime mjesta = Perzijski kanati&lt;br /&gt;
|slika = Insideqanat.JPG&lt;br /&gt;
|godina = [[2016.]] &amp;lt;small&amp;gt;(40. zasjedanje)&lt;br /&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro&lt;br /&gt;
|mjerilo = iii, iv&lt;br /&gt;
|ugroženost = ne&lt;br /&gt;
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1506/ 1506]&lt;br /&gt;
|država = {{ZD+X/I|IRN}} &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
==== Iran ====&lt;br /&gt;
{{glavni|Tradicionalni perzijski vodovodni sustavi}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:East view from Sangi-Aliabad Tower.jpg|mini|300px|&amp;lt;center&amp;gt;Pogled s [[Toranj Sangi-Aliabad|tornja Sangi-Aliabad]] na planine [[Komska pokrajina|Komske pokrajine]] prepune kanatima]]&lt;br /&gt;
[[Iran]] je domovina kanata; smatra se kako su [[Perzijanci]] gradili prve kanate 2000 godina prije negoli [[Rimljani]] [[akvadukt]]e&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.history.com/marquee.do?content_type=Marquee_Generic&amp;amp;content_type_id=51242&amp;amp;display_order=1&amp;amp;marquee_id=51188 |accessdate=31. svibnja 2009. |title=&amp;#039;&amp;#039;Engineering an Empire: The Persians&amp;#039;&amp;#039;, dokumentarni film „The History Channela“ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100209182209/http://www.history.com/marquee.do?content_type=Marquee_Generic&amp;amp;content_type_id=51242&amp;amp;display_order=1&amp;amp;marquee_id=51188 |archivedate=9. veljače 2010. }}&amp;lt;/ref&amp;gt;. Navodnjavanje u Iranu vrlo je razvijeno iako ne postoje veći riječni sustavi, pa se ta zemlja nalazi na 5. mjestu u svijetu, iza [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[SAD]]-a i [[Pakistan]]a&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.nationmaster.com/graph/geo_irr_lan-geography-irrigated-land Navodnjavanje u svijetu (NationMaster.com)]&amp;lt;/ref&amp;gt;. Oko 80% navodnjavanih površina u Iranu vrši se pomoću kanata, no njihova upotreba stagnira jer se sve manje ljudi bavi poljoprivredom. Također, izgradnja kanata smatra se vrlo opasnim poslom kojim se malo ljudi želi baviti, a diljem zemlje sve se više koriste motorne [[Sisaljka|sisaljke]] koje su brži način za crpljenje vode. Najstariji očuvani kanat u Iranu je onaj pokraj grada [[Gonabad]] koji je i danas u uporabi. Smatra se kako je star 2700 godina, a kao vodovod i za navodnjavanje koristi ga oko 40.000 ljudi koji žive u okolici. Najdublje okno duboko je 360 metara, dok je ukupna dužina kanata 45 kilometara. Područja oko [[Jazd]]a, [[Horasan (pokrajina)|Horasan]]a i [[Kerman]]a poznata su po brojnim sustavima kanata koji se koriste za dovod pitke vode i za navodnjavanje. U tradicionalnoj iranskoj arhitekturi, &amp;#039;&amp;#039;kariz&amp;#039;&amp;#039; je manji kanat, koji se najčešće koristi u gradskom području. Karizima se nazivaju i sporedni kanati koji opskrbljuju glavni kanat koji vodi do konačnog odredišta. Osim po izumu kanata, Iranci su poznati i po izumima antičkih vodospremnika (&amp;#039;&amp;#039;[[Ab Anbar]]&amp;#039;&amp;#039;) i prvih hladnjača u povijesti (&amp;#039;&amp;#039;[[Jakčal]]&amp;#039;&amp;#039;).&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.iranian.com/main/2008/legacy-tradition-and-perseverance Baština, tradicija i očuvanje - Iranian.com]&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Afganistan ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanati ili &amp;#039;&amp;#039;karizi&amp;#039;&amp;#039; se u [[Afganistan]]u koriste stotinama godina, a najviše ih se može pronaći u južnim provincijama oko [[Kandahar]]a, Uruzgana, Nimroza i Hilmanda. Brojni ratovi u zadnjih tridesetak godina rezultirali su unišenjem velikog broja tih [[Antika|antičkih]] struktura, jer je u ratno doba teško održavati složene sustave. Probleme su stvorili i skupa radna snaga kojoj se više ne isplati održavati kanate, te nedostatak stručnog kadra za gradnju istih. Danas mnoge afganistanske obitelji napuštaju sustave kanata kojima su se služili stoljećima, te koriste moderne cijevi i bunare uz upotrebu [[Dizelski motor|dizel]] [[Sisaljka|pumpi]]. Ipak, afganistanska vlada svjesna je važnosti kanata za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] zemlje odnosno kao kulturne baštine, pa ih pokušava popraviti, rekonstruirati i održavati. Ministarstvo za ruralni razvoj kao i međunarodne nevladine organizacije ulažu napore za njihovo očuvanje poticanjem razvojnih programa i donacijama. Godine [[2009.]] funkcionirali su mnogi kanati diljem zemlje. [[Kopnena vojska SAD-a|Američke snage]] izvjestile su kako su nenamjerno uništili ili oštetili neke kanate tijekom proširivanja američke vojne baze, što je stvorilo sukob između okupacijskih snaga i lokalne zajednice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Pakistan ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Pakistan]]u se kanati (&amp;#039;&amp;#039;karez&amp;#039;&amp;#039;) mogu pronaći uglavnom na sjeverozapadu pokrajine [[Baludžistan]], koja graniči s [[Afganistan]]om i [[Iran]]om. Najviše kanata nalazi se na potezu od kotara Čaghai do Zhob, dok se ostatak nalazi u kotarima Kila Abdulah i Pišin. Smatra se kako je većina navedenih kanata izgrađeno u [[islam]]sko doba.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Indija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Indija|indijskoj]] saveznoj državi [[Karnataka]] sustav kanata naziva se &amp;#039;&amp;#039;suranga&amp;#039;&amp;#039;, a koristi se za navodnjavanje podzemnih vodospremnika. Ipak, u današnje vrijeme rijetko se koriste.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Kina ====&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Turpan-karez-maqueta-d01.jpg|mini|300px|desno|Maketa sustava &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;kanata&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;Muzeju vode&amp;#039;&amp;#039; u [[Turfan]]u ([[Kina]])]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oaza [[Turfan]] u pustinjama sjeverozapadne [[Kina|Kine]] sadrži brojne kanate koje mjesno stanovništvo zove &amp;#039;&amp;#039;karez&amp;#039;&amp;#039;. Grad Turfan je dugo vremena bio središte plodne [[Oaza|oaze]] i važno trgovačko središte na sjevernom dijelu [[Put svile|Puta svile]], koji je prolazio uz kraljevstva Korla i Karashahr na jugozapadu. Kanati u Kini potječu iz doba [[Dinastija Han|dinastije Han]]. U gradu Turfanu nalazi se &amp;#039;&amp;#039;Muzej vode&amp;#039;&amp;#039;, koji je zbog svog ogromnog značaja za regiju službeno zaštićen kao kineska povijesna baština. Broj kanata u regiji procijenjuje se na oko 1000, čija je ukupna duljina gotovo 5.000 km&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Oaza i grad Turpan u sjeverozapadnoj Kini]&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Sirija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanati se mogu pronaći diljem [[Sirija|Sirije]], jer su građeni od [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] do [[islam]]skog doba. Ipak, postavljanje [[vodovod]]nih pumpi diljem zemlje smanjilo je upotrebu kanata, koji su danas u većini slučajeva uglavnom suhi i napušteni&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kanati (WaterHistory.org)&amp;quot;&amp;gt;[http://www.waterhistory.org/histories/qanats/ Kanati (WaterHistory.org)]&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Arapski poluotok ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Ujedinjeni Arapski Emirati ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tehnologija kanata u [[UAE|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] koristi se posebno na području [[oaza]] grada [[Al Ain]]a, a služi uglavnom za navodnjavanje vrtova i nasada [[Palma|palmi]]. Mjesno stanovništvo kanate naziva &amp;#039;&amp;#039;falaj&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Oman ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pojas [[oaza]] koje opskrbljuje složeni sustav kanata (&amp;#039;&amp;#039;falaj&amp;#039;&amp;#039;) proteže se oko deset kilometara na ravnici [[Oman]]a. Glavni grad zemlje bio je [[Nizwa]] koji je izgrađen oko tog plodnog područja. U srpnju [[2006.]], pet primjera kanata uvršteni su na popis [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Afrika ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Egipat ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje četiri glavne oaze u pustinjama [[Egipat|Egipta]]. Oaza Kharga je dobro proučavana, pa se zna kako su krajem [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća p. n. e.]] korišteni kanati za opskrbu. Kanati su kopani kroz vodonosni [[pješčenjak]], a na određenim razmacima nalazili su se maleni vodospremnici. Širina im je oko 60 cm, no visina se kreće od 5 do 9 metara. Čini se kako su kanati bili toliko duboki zbog poboljšavanja tečenja vode u sušno doba (kao što je slučaj u [[Iran]]u). Odatle se voda koristila za navodnjavanje polja.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Anthony Smith&amp;quot;/&amp;gt;&amp;lt;ref name=&amp;quot;Michel Wuttmann&amp;quot;&amp;gt;[http://www.achemenet.com/pdf/jasr/jasr2000.1.pdf „Kanati u egipatskim oazama &amp;#039;Ayn-Manâwîr i Kharga“ (&amp;#039;&amp;#039;The Qanats of &amp;#039;Ayn-Manâwîr, Kharga Oasis, Egypt&amp;#039;&amp;#039;), Michel Wuttmann 2001.]&amp;lt;/ref&amp;gt; Postoji još jedna poučna struktura smještena u oazi Kharga, a to je dodavanje pomoćnih okna na postojeća zbog prikupljanja dodatne vode. Također, na mjestima gdje je voda iz stijena curila u kanat izgrađeni su mali vodospremnici koji se nadovezuju na glavni tunel.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Michel Wuttmann&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Libija ====&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Foggara 01.jpg|mini|desno|300px|Izlazni čvor kanata u [[Libija|Libiji]]]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema tvrdnjama Davida Mattingleya, foggara kanati se protežu stotinama kilometara na području Garmantes pokraj Jarme u [[Libija|Libiji]]. Kanali su općenito vrlo uski, manje od 60 cm širine odnosno 150 cm visine, no većina ih je dugačka po nekoliko kilometara, što ukupni broj od 600 kanata čini stotine kilometara dugačkima. Kanale s površinom povezuju brojna vertikalna okna koja se nalaze na svakih desetak metara, a njihov ukupni broj je oko 100.000. Prosječna dubina im je 10 m, no ponekad i do 40 m&amp;lt;ref&amp;gt;David Mattingley, „The 153 Club Newsletter“, str. 14.-19.&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Tunis ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sustav &amp;#039;&amp;#039;foggara&amp;#039;&amp;#039; u [[Tunis]]u korišten za stvaranje [[oaza]] vrlo je sličan [[iran]]skim kanatima. Foggare su kopane u podnožjima strmih planina poput gorja [[Atlas (gorje)|Atlas]]. Oborine u planinskim područjima pune vodospremnike kanata i opskrbljavaju vodom suha saharska područja na jugu. Kanati su obično od 1 do 3 km duljine, a nerijetko se sastoje od velikih vodospremnika. Obitelji koje koriste kanate navodnjavaju svoja polja po preko deset metara širine, dok duljina ovisi o kapacitetu kanata i isparavanju na površini.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Alžir ====&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Foggara 02.jpg|mini|300px|desno|Mjerenje količine vode pomoću malih brana na kanatu (foggara) u [[Alžir]]u]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanati ili &amp;#039;&amp;#039;foggaras&amp;#039;&amp;#039; u [[Alžir]]u se koriste za navodnjavanje velikih [[oaza]] kao što je Gourara. Kanati se također mogu naći u regiji Touat (područje Adrara 20 km od Gourare). Ukupna dužina alžirskih kanata procjenjuje se na nekoliko tisuća kilometara. Iako neki izvori tvrde kako su kanati na području Alžira korišteni još oko [[200.]] godine, pouzdani izvori navode [[11. stoljeće]] odnosno [[islam]]sko doba kao početak širenja tehnologije kanata. Količina vode u kanatima mjerila se sustavom malih kaskadnih brana. Vlažnost u [[oaza]]ma također se koristila za opskrbu kanata; temperaturni gradijent u okomitim oknima uzrokuje provjetravanje. Vlažan zrak s poljoprivrednih površina kretao bi se suprotnim smjerom od toka vode, pri čemu bi se stvarala kondezacija vodene pare, odnosno voda za ponovnu upotrebu.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.mappeonline.com/unesco/atlas/data/photographical%20inventory/A17photograph.htm |accessdate=31. svibnja 2009. |title=UNESCO-ova stranica o podzemnim vodovodnim sustavima; opis i ilustracije |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061129065203/http://www.mappeonline.com/unesco/atlas/data/photographical%20inventory/A17photograph.htm |archivedate=29. studenoga 2006. }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Maroko ====&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Khettaras.jpg|mini|desno|300px|Brežuljkasti iskopani nasipi oko kanatskih okomitih okna u [[Maroko|Maroku]]]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Khettara.jpg|mini|desno|300px|Okno marokanskog kanata]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na jugu [[Maroko|Maroka]] također se rabe kanati, koji se lokalno nazivaju „&amp;#039;&amp;#039;khettara&amp;#039;&amp;#039;“. Na rubovima pustinje [[Sahara|Sahare]] nalaze se izdvojene [[oaza|oaze]] u dolini rijeke [[Draa]] i Tafilalt, koje ovise o navodnjavanju pomoću kanata koje se vrši od kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Na ravnicama Marrakech i Haouz kanati su napušteni jer su presušili ranih [[1970-ih]], dok se u području Tafilalt i danas koristi polovina od 400 kanata. Stručnjaci tvrde kako je izgradnja brane &amp;#039;&amp;#039;Hassan Adahkil&amp;#039;&amp;#039; snažno utjecala na gubitak polovine kanata u regiji. Gradnja kanata tradicija je [[Berberi|Berbera]] koji žive na jugu zemlje, i koji dan danas održavaju kanate u Maroku. Njihov posao smatra se izuzetno opasnim.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.boloji.com/environment/24.htm |accessdate=31. svibnja 2009. |title=Članak &amp;#039;&amp;#039;Etymological Conduit to the Land of Qanat&amp;#039;&amp;#039; autora Dr. V. Sankaran Nair, 2004. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060616215409/http://www.boloji.com/environment/24.htm |archivedate=16. lipnja 2006. }}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Europa ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Španjolska ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Još i danas postoje mnogi primjeri &amp;#039;&amp;#039;galeria&amp;#039;&amp;#039; odnosno sustava kanata u [[Španjolska|Španjolskoj]], uglavnom na južnim područjima [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]] u kojima su vladali [[Mauri]]. Općina [[Turrillas]] u [[Andaluzija|Andaluziji]] na obroncima Sierra de Alhamille sadrži brojne ostatke sustava kanata. [[Granada]] je također područje s opsežnim kanatnim sustavom.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.ucm.es/BUCM/revistas/ghi/02143038/articulos/ELEM8484120249A.PDF Opskrba vodom u Granadi]&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Italija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Klaudije]]v tunel za odvodnjavanje bivšeg jezera [[Fucine]] izgrađen je tehnologijom kanata. Tunel je dugačak 5.653 metara, s okomitim oknima od 122 m&amp;lt;ref&amp;gt;Klaus Grewe: „Svjetlo na kraju tunela“ (&amp;#039;&amp;#039;Licht am Ende des Tunnels. Planung und Trassierung im antiken Tunnelbau&amp;#039;&amp;#039;), Mainz (1998.)&amp;lt;/ref&amp;gt;. Mnogi drugi kanati građeni su diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], uključujući i [[akvadukt]] Gadara u sjevernom [[Jordan]]u iz [[2. stoljeće|2. stoljeća]], koji je sa 94 km dužine vjerojatno najduži kanat ikada izgrađen&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vmk-verlag.de/data/111_2.pdf |accessdate=31. svibnja 2009. |title=Mathias Döring:  Vodovod u Gadari - U sjevernom Jordanu otkriven 94 km dugačak drevni tunel (&amp;#039;&amp;#039;Wasser für Gadara – 94 km langer antiker Tunnel im Norden Jordaniens entdeckt&amp;#039;&amp;#039;), str. 25.-32. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090305153935/http://www.vmk-verlag.de/data/111_2.pdf |archivedate=5. ožujka 2009. }}&amp;lt;/ref&amp;gt;. Kanat Gadara ostao je u upotrebi sve do [[islam]]skog osvajanja u [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. Cijeli [[Antika|antički]] grad [[Palermo]] na [[Sicilija|Siciliji]] izgrađen je preko velikih sustava kanata koji su izgrađeni tijekom [[arap]]skog razdoblja ([[827.]] – [[1072.]]). Mnogi od tih kanata su istraženi i ounačeni na zemljovidima, dok se neke može i posjetiti. Zanimljiva građevina u gradu je prostorija &amp;#039;&amp;#039;Scirocco&amp;#039;&amp;#039; koja rabi tradicionalni [[iran]]ski sustav za hlađenje zraka pomoću vode iz kanata, odnosno vjetrohvata koji ima svrhu dovoda zraka u prostoriju.&amp;lt;ref&amp;gt;[http://proudlyemirati.wikidot.com/wind-towers Vjetrohvat]&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Luksemburg ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanat &amp;#039;&amp;#039;Raschpëtzer&amp;#039;&amp;#039; pokraj grada Helmsange u [[Luksemburg]]u smatra se odlično očuvanim primjerom [[Rimsko Carstvo|rimskog]] kanata. To je vjerojatno najveći sustav takve vrste sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Do danas je istraženo oko 330 od 600 m od kanatskog tunela, a otkriveno je 13 od 20-25 vertikalnih okna.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.raschpetzer.lu/doc/RaschpVersionDeFr.pdf |accessdate=31. svibnja 2009. |title=Pierre Kayser i Guy Waringo: &amp;#039;&amp;#039;L’aqueduc souterrain des Raschpëtzer, un monument antique de l’art de l’ingénieur au Luxembourg&amp;#039;&amp;#039; |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090305153936/http://www.raschpetzer.lu/doc/RaschpVersionDeFr.pdf |archivedate=5. ožujka 2009. }}&amp;lt;/ref&amp;gt; Čini se kako je kanat služio za opskrbu velikih rimskih vila u dolini rijeke [[Alzette]]. Izgrađen je u galsko-rimskom razdoblju, najvjerojatnije oko [[150.]] godine, a korišten je narednih 120 godina.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Armenija ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kanati u [[Armenija|Armeniji]] očuvani su pokraj sela Shvanidzor, u južnoj pokrajini Syunik na granici s [[Iran]]om. [[Armenci]] kanate nazivaju &amp;#039;&amp;#039;kahrezes&amp;#039;&amp;#039;, a u okolici Shvanidzora pronađeno je pet kanata. Četiri kanata izgrađena su od [[12. stoljeće|12.]] do [[14. stoljeće|14. stoljeća]], prije nego što je selo osnovano. Peti kanat sagrađen je [[2005.]] godine. Danas voda teče kanatima označenim &amp;#039;&amp;#039;I&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;II&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;V&amp;#039;&amp;#039;, dok su kanati &amp;#039;&amp;#039;III&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;IV&amp;#039;&amp;#039; u lošim uvjetima. Tijekom [[Srpanj|srpnja]] i [[kolovoz]]a količina vode u kanatima dosegne svoj minimum, što uzrokuje kritičnu situaciju za dovod vode u okolici. Ipak, kanati su i dalje glavni izvor za navodnjavanje u zajednici.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Amerika ===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Oko [[1520.]] godine [[Španjolci]] su prenijeli gradnju kanata u [[Meksiko]].&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.qanat.info/en/colloge.php |accessdate=16. listopada 2004. |title=Libijska web stranica o kanatima |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041016133645/http://www.qanat.info/en/colloge.php |archivedate=16. listopada 2004. }}&amp;lt;/ref&amp;gt; U [[Amerika|Americi]] se kanati danas mogu pronaći u regiji [[Atacama]] u [[Peru]]u, odnosno u [[čile]]anskim pokrajinama Nazca i Pica.&amp;lt;ref name=&amp;quot;Kanati (WaterHistory.org)&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poveznice ==&lt;br /&gt;
* [[Jakčal]] - antičke iranske hladnjače&lt;br /&gt;
* [[Ab Anbar]] - antički iranski vodospremnici&lt;br /&gt;
* [[Pasargad]]&lt;br /&gt;
* [[Perzepolis]]&lt;br /&gt;
* [[Tradicionalni perzijski vodovodni sustavi]]&lt;br /&gt;
* [[Oaza]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commonscat|Qanat|Kanat}}&lt;br /&gt;
* [http://www.waterhistory.org/histories/qanats/ &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Kanat&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; - opis i ilustracije (WaterHistory.org)]&lt;br /&gt;
* [http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Karezi (kanati) u Turpanu (pokrajina Xinjiang, Kina)]&lt;br /&gt;
* [http://www.panda.org/news_facts/newsroom/opinions/news.cfm?uNewsID=2637 Kanati u Afganistanu]&lt;br /&gt;
* [https://web.archive.org/web/20050205102218/http://qanat.info/en/index.php Kanati (Farzad Kohandel)]&lt;br /&gt;
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/485439/qanat Britannica enciklopedija: Kanati]&lt;br /&gt;
* [http://www.livius.org/q/qanat/qanat.html Kanati (Livius.org)]&lt;br /&gt;
* [https://web.archive.org/web/20100326131646/http://www.destinationiran.com/Kariz_(Qanat).htm Opće informacije i fotografije kanata]&lt;br /&gt;
* [http://www.mondeberbere.com/civilisation/gourara/gourara.htm Libijski kanati (&amp;#039;&amp;#039;francuski&amp;#039;&amp;#039;)]&lt;br /&gt;
* [http://www.qanat.info Međunarodni centar za kanate i druge vodovodne sustave]&lt;br /&gt;
* [http://books.google.com/books?as_brr=1&amp;amp;id=SFkLAAAAIAAJ&amp;amp;vid=ISBN1422371476&amp;amp;dq=achaemenid&amp;amp;jtp=170 Podrijetlo i širenje kanata u Starom svijetu (&amp;#039;&amp;#039;Proceedings of the American Philosophical Society&amp;#039;&amp;#039;)]&lt;br /&gt;
* [https://web.archive.org/web/20060720133318/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200603/the.art.and.science.of.water.htm Umjetnost i znanost o vodi (Saudi Aramco)]&lt;br /&gt;
* [http://www.waterhistory.org/histories/turpan/ Turpan, Kina]&lt;br /&gt;
* [http://www.bestofsicily.com/mag/art154.htm Carlo Trabia: „Kanati na Siciliji“]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hidrotehnika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Znanost i tehnologija u Iranu]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>