WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T06:06:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{nedostaju izvori}}
{{dz|[[Kannada]]}}
{{Okvir zemlje svijeta
|ime = Kanada
|izvorno_ime = Canada
|ime_genitiv = Kanade
|zastava = Flag of Canada.svg
|grb = Coat of Arms of Canada.svg
|moto = A Mari Usque Ad Mare ([[Latinski]]: Od mora do mora)
|himna = [[O Canada]] [[Kraljevska himna]]: [[God Save the Queen]]
|eng_ime = Canada
|službeni_jezik = [[engleski]] i [[francuski]], federalno
|glavni_grad = [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]]
|predstavnik_države_osoba = [[Elizabeta II.]] generalna guvernerica [[Julie Payette]]
|predstavnik_države_množina = Vladari
|predstavnik_države = Kraljica
|predsjednik_vlade_osoba = [[Justin Trudeau]]
|površina_poredak = 2
|površina = 9.984.670
|vode = 8.62
|stanovništvo_poredak = 38
|stanovništvo = 36.953.765 <ref name="B1">{{cite web |url=http://www.worldometers.info/world-population/canada-population/ |title=Populacija Kanade 2018.|work=worldometers.info|accessdate=12. sječnja 2019.|quote=|language=engleski|trans-title=Populacija Kanade 2018.}}</ref> |
|godina_popisa = 2018.
|gustoća_stanovništva = 4
|neovisnost = [[1. srpnja]] [[1867.]] ([[Britanski akt o Sjevernoj Americi|BNA Akt]]) [[11. prosinca]] [[1931.]]([[Westminsterski Ustav 1931.|Priznanje]])
|BDP_PKM_godina = 2005.
|BDP_PKM = $1.105 milijardi
|BDP_PKM_rang = 11
|BDP_PKM_per_capita = $34,273
|BDP_PKM_per_capita_rang = 7
|valuta = [[kanadski dolar]] (CAD)
|stoti_dio_valute = 100 centa
|vremenska_zona = od −3.5 do −8
|internetski_nastavak = [[.ca]]
|pozivni_broj = 1
|komentar =
}}
'''Kanada''' je površinom od 9.984.670 km² druga po veličini zemlja na svijetu (prva je [[Rusija]]). Nalazi se na sjeveru [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog]] [[kontinent]]a, graniči sa [[SAD]]-om na jugu i sjeveru ([[Aljaska]]), na zapadu izlazi na [[Tihi ocean]], a na istoku na [[Atlantski ocean]]. Glavni grad Kanade je [[Ottawa (Kanada)|Ottawa]]. [[Toronto]] je glavno gospodarsko središte. Ostali važni gradovi su [[Montreal]] (najveći grad ''francuske Kanade''), [[Vancouver]], [[Edmonton]] i [[Calgary]]. Prema popisu iz [[2001.]] ima 30.007.094 stanovnika (3,3 na km²)

Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od [[Velika Britanija|Velike Britanije]].

Kanada je [[parlament]]arna [[demokracija]] i [[ustav]]na [[monarhija]] s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom. Kanada je multikulturalna država s dva službena jezika: [[Engleski jezik|engleskim]] i [[Francuski jezik|francuskim]]. Kanada je jedna od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa [[SAD]]-om u sklopu [[NAFTA]]-e. Kanada je članica [[G8]] i [[NATO]]-a.

== Povijest ==
[[Datoteka:Canada provinces evolution.gif|mini|453px|left|Animirana karta koja pokazuje razvoj i rast kanadskih provincija i teritorija]]
Starosjedioci su [[Indijanci]], a na sjeveru zemlje [[Eskimi]]. Već oko [[1000.]] godine Vikinzi su dosegli do istočnih obala Kanade. Od [[1534.]]-[[1536|36.]] zaposjeo je [[Francuska|francuski]] pomorac [[Jacques Cartier]] područje oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska). [[Samuel de Champlain]] prodire [[1603.]]-[[1635|35.]] u unutrašnjost i kolonizira zemlju ([[Newfoundland]], [[Nova Scotia]], [[Québec]]). Prvo trajno europsko naselje osnovano je od strane Francuza- [[Port Royal]] [[1605.]] godine. Glavnu gospodarsku granu u to vrijeme čini trgovina krznom, a ugrožavaju ju [[Nizozemska|nizozemski]] kolonisti iz New Amsterdama (poslije [[New York]]) [[1612.]] – [[1664|64.]] kao i [[Englezi]] koji su zaposjeli područje oko [[Hudsonov zaljev|Hudsonova zaljeva]] na sjeveru ([[1668.]] – [[1669|69.]]).

Zbog borbe za teritorijem i trgovine krznom u razdoblju od [[1689.]] i [[1763.]] izbija nekoliko ratova između Francuza, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanaca]] i Indijanaca. Utrechtskim mirom [[1713.]] Francuska je izgubila Newfoundland, Novu Scotiju, te prava na Hudsonov zaljev. Pariškim mirom [[1763.]], nakon [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] (Francusko- Indijanski rat) Francuska gubi i ostatak Kanade. Nakon [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]] oko 50 000 britanskih rojalista nalazi utočište u Kanadi. Od [[1791.]] Kanada je podijeljena na [[Donja Kanada|Donju Kanadu]] (Québec) i- uglavnom francusko područje, te [[Gornja Kanada|Gornju Kanadu]] ([[Ontario]]) – naseljenu britanskim rojalistima izbjeglim iz [[SAD]]-a ([[1783.]] – [[1784|84.]]).

Godine [[1812.]] Kanada je poprište rata između SAD-a i Britanskog Carstva, a njezina uspješna obrana imala je dugotrajne posljedice. Kanada je ostala dio britanske Krune te je izgrađeno jedinstvo među njezinim stanovnicima. Nizom sporazuma između SAD-a i Kanade zavladao je mir. Od tada započinje velika imigracija Britanaca i [[Irska|Iraca]] prema Kanadi. Pobunom iz [[1837.]] tražena je vlada ali pobuna propada. [[1840.]] Kanađani su ujedinjeni u federalnu koloniju Ujedinjenu Provinciju Kanadu. Nakon što je sa SAD-om dogovoreno da 49. sjeverna paralela čini granicu Britanci osnivaju na zapadu dvije kolonije: Koloniju Otok Vancouver i Koloniju Britanska Kolumbija koje su bile odvojene od Ujedinjene Provincije Kanade.

Godine [[1867.]] proglašena je federalna unija Kanade sa statusom dominiona s četiri provincije: Ontario, Québec, Nova Scotia i [[New Brunswick]]. Do [[1878.]] u dominion Kanadu je uključen cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike (Osim [[Newfoundland]]a). U drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] osnivaju se političke stranke: konzervativna ([[1854.]]) i liberalna ([[1873.]]). Gospodarski prosperitet izazvao je u prvim desetljećima [[20. stoljeće|20. st.]] veliko useljavanje, u prvom redu iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Irska|Irske]], a velik broj useljenika je došao i iz ostatka [[Europa|Europe]].

Kanada je sudjelovala u Prvom i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] na strani Velike Britanije, postavši nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] neovisna (Potpisnica sporazuma u Versaillesu, članica [[LIga naroda|Lige naroda]]), a Westminserskim statutom iz [[1931.]] i formalno neovisna država, članica britanskog [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a. Konačne granice je dobila [[1949.]] priključenjem Newfoundlanda. Među osnivačima je [[NATO]]-a [[1949.]] Održana je politička stabilnost, a vodeće postaju Liberalna stranka i Progresivna konzervativna stranka. [[1960-ih]] i [[1970-ih]] u pokrajini Québec separatističke skupine povremeno izvode bombaške napade.parlament kao zakonodavna vlast sastoji se od tri dijela: kraljice odnosno generalnog guvernera koji ju predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 članova Parlamenta izabiru direktno građani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.

Premijer [[Pierre E. Trudeau]] (na vlasti [[1968.]] – [[1979]] i [[1980.]] – [[1984.]]) nastojao je smanjiti utjecaj SAD-a na kanadsko gospodarstvo. U doba premijera [[Martin B. Mulroney|Martina B. Mulroneya]] ([[1984.]] – [[1993.]]) sa SAD-om je [[1989.]] postignut sporazum o slobodnoj trgovini, a [[1992.]] zaključen je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini ([[NAFTA]]). Potkraj [[1995.]] Québecu je priznata društvena zasebnost na osnovi francuskog jezika i kulture, a nizom zakona [[2000.]] otežana mu je mogućnost odcjepljenja. [[1993.]] – [[2003.]] premijer je bio [[Joseph Jacques Jean Chrétien]], a od [[2003.]] premijer je [[Paul Martin]].

== Politika ==
[[Datoteka:Elizabeth II greets NASA GSFC employees, May 8, 2007.jpg|mini|desno| [[Elizabeta II.]] ]]
[[Datoteka:Justin Trudeau 2014-1.jpg|mini|desno|[[Justin Trudeau]]]]
Kanada je [[ustav]]na [[monarhija]] s kraljicom [[Elizabeta II.|Elizabetom II.]] kao državnim poglavarom (od [[6. veljače]] [[1952.]]). Nju predstavlja generalni guverner [[David Lloyd Johnston]] (od [[1. listopada]] [[2010.]]). Kanada je također i konfederacija s [[parlament]]arnom [[Demokracija|demokracijom]].

Predsjednik Vlade je od [[4. studenog]] [[2015.]] [[Justin Trudeau]], vođa [[Liberalna stranka Kanade|Liberalne stranke]]. Premijersko mjesto pripada lideru stranke koji može održati povjerenje u Kanadskom parlamentu. Vladu čine Federalna ministarstva koje bira premijer među članovima svoje stranke koje su zastupljene u Parlamentu. Vladu formalno potvrđuje generalni guverner. Izvršna vlast je u rukama premijera i vlade.

Kanadski federalni parlament kao zakonodavna vlast sastoji se od tri dijela: kraljice odnosno generalnog guvernera koji ju predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 članova Parlamenta izabiru direktno građani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.

Glavne političke stranke u Kanadi su: [[Konzervativna stranka (Kanada)|Konzervativna stranka]] (spoj Kanadske alijanse i Napredne konzervativne stranke, vođa [[Rona Ambrose]]), [[Liberalna stranka]] (vođa [[Justin Trudeau]]), [[Nova demokratska stranka (Kanada)|Nova demokratska stranka]] (vođa [[Tom Mulcair]]), [[Bloc Québécois]] (vođa [[Rhéal Fortin]]) i [[Zelena stranka Kanade|Zelena stranka]] (vođa [[Elizabeth May]]).

== Zemljopis ==
Oko 5/6 kanadskog teritorija obuhvaćaju nizine i pobrđa, koja se pružaju od gorja [[Apalači|Appalachian]] i poluotoka Labradora na [[istok]]u do planinskih lanaca na zapadu. Reljef nižeg dijela Kanade nastao je u ledeno doba erozijom tla pa je zbog toga staro kamenje zaobljeno i golo te mjestimice pokriveno morenama (kamenjem koje nagomilavaju ledenjaci). Najstariji dio Kanade, tzv. [[Kanadski štit]] ili Laurentski štit. Središnji, a ujedno i najniži dio Štita potopljen je [[Hudsonov zaljev|Hudsonovim zaljevom]]. Jugozapadno od Zaljeva nalaze se 600 – 700 m visoki ravnjaci (prerijske ravnice) koji se pružaju do podnožja [[Stjenjak]]a (Rocky Mountains). Najviši vrh Kanade, Mount Logan (5959 m),<ref>[http://www.nrcan.gc.ca/earth-sciences/hist/logan/6987 www.nrcan.gc.ca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120921022054/http://www.nrcan.gc.ca/earth-sciences/hist/logan/6987 |date=21. rujna 2012. }}, Mount Logan: highest point in Canada, Location: (140o 23’ W, 60o 34’ N), Height: 5959 m, objavljeno 17. siječnja 2008., pristupljeno 26. veljače 2013.</ref> nalazi se u području granice s [[Aljaska|Aljaskom]] ([[SAD|SAD-om]]).
Nepregledna Kanada ima raznolik reljef koji dijelimo na 7 osnovnih cjelina:
* [[Kordiljeri]] su lanac mladih nabranih planina čiji vrhovi dopiru do 4000 metara. Klimatski su nepovoljni i nema uvjeta za proizvodnju hrane pa su rijetko naseljeni.
* Istočno od Kordiljera su prostrani travnjaci, [[prerija|prerije]], s plodnim tlom za uzgoj žitarica. Klima je stepska s oštrim dugim zimama i toplim ljetima s prodorima toplog zraka s juga. U [[Alberta|Alberti]] su pronađeni izdašni izvori [[nafta|nafte]] i [[plin]]a.
* [[Kanadski štit]] prekrivaju najstarije [[stijene]] svijeta koje su tijekom geološke povijesti Zemlje djelovanjem endogenih sila i egzogenih procesa zaravnjene. U tako starim stijenama ima mnogo [[rude|ruda]], površinom dominira crnogorična šuma koja se rasprostire u pojasu širokom 1500 km.
* Niska, šumovita i močvarna obala [[Hudsonov zaljev|Hudsonova zaljeva]] rijetko je naseljena.
* Nizina [[Saint Lawrence (rijeka)|rijeke St. Lawrence]] u kanadskim je okvirima malo područje, ali tu živi najviše stanovnika. To je gospodarsko središte s najvećom koncentracijom gradova. Klimatski je najpovoljnija za naseljavanje, a najčešće su bjelogorične šume breze i javora. Crveni javorov list amblem je na kanadskoj zastavi jer su te šume u jesen ostavljale snažan dojam na europske doseljenike.
* [[Apalači]] (Appalachian) su staro gromadno gorje obraslo bjelogoricom, a Kanadi pripada samo mali sjeverni dio.
* Unutar polarnog kruga nalaze se [[arktički otoci]] koji su 10 mjeseci pod snijegom gdje temperature zimi padaju ispod -50°C. Naseljeni su [[Eskimi]]ma, a otkrivena su nalazišta [[nafta|nafte]] i [[plin]]a.

Reljef je u pleistocenu oblikovao ledeni pokrov, što se najbolje može vidjeti po brojnim jezerima koja je za sobom ostavio ledeni pokrov.

== Klima ==
Veći dio Kanade nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu te u tom dijelu zemlje prevladava snježno-šumska klima. Krajnji sjever Kanade pripada sjevernom polarnom pojasu u kojem je polarna klima i klima vječnog leda. Klimatski je najpovoljniji dio pacifičkog primorja, područje [[Velika jezera|Velikih jezera]] i dolina [[rijeka St. Lawrence|rijeke St. Lawrence]].

=== Temperature ===
U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosječna temperatura u [[siječanj|siječnju]] je od -32° do -38°C (minimalne temperature dosežu i -64°C). U istočnom i zapadnom primorju prosječne sječanjske temperature mnogo su blaže, na [[Newfoundland]]u od -5° do -10°C, a u primorju [[Tihi ocean|Tihog oceana]] od 1° do 4°C. Ove su temperature uvjetovane time što je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa. Prosječne [[lipanj]]ske temperature na većem dijelu Kanade su oko 10°, a na jugu središnjeg dijela do 20°C. Kanada je najhladnija zemlja na svijetu s prosječnom godišnjom temperaturom od -5,5°C.

== Hidrografija ==
[[Datoteka:Rivers-Canada-frame.png|mini|300px|Mreža kanadskih rijeka i jezera]]
Glavne hidrografske karakteristike Kanade su obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama, brzaci i potoci, mnoštvo jezera i dugotrajna zaleđenost (5-9 mjeseci). U zapadnom dijelu Kanade rijeke imaju duboko usjećene doline, a zbog velikog pada djelomično su plovne samo rijeke [[Fraser (rijeka)|Fraser]] i [[Columbija (rijeka)|Columbija]]. Na niskom području [[Kanadski štit|Kanadskog štita]] poriječja nisu međusobno jasno određena, neke se rijeke odvajaju na više strana. Na rubu [[Kanadski štit|Kanadskog štita]] nalazi se niz jezera ([[Velika jezera]], [[Winnipeg (jezero)|Winnipeg]], Reindeer, Great Slave, Great Beart...). Na sjeverozapadnom dijelu Kanade mnoge rijeke uključujući i najdulju kanadsku rijeku [[Mackenzie]] (4240 km) utječu u [[Sjeverno ledeno more]]. Razvojem hidroelektrana mnoge se rijeke iskorištavaju za dobivanje električne energije.

== Gospodarstvo ==
U primarnom sektoru zaposleno je 3,7 %, u sekundarnom 22,2 %, a u tercijarnom 71,1 % stanovništva. Takva struktura zaposlenih ukazuje na viskok stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. [[Industrija]]lizacija Kanade započela je početkom [[20. stoljeće|20. st.]] na bazi velikog bogatstva ruda, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe.

Velik poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tržištu [[SAD]]-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25% novinskog papira svijeta, za što je najvećim dijelom uložen američki kapital. Američki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a.

Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje s cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike pa stoga ne čudi ostvareni [[BDP]] od 34 273 USD per capita koji omogućuje visok životni standard većine stanovništva.

Ukupna vrijednost kanadskog gospodarstva je 1 077 milijardi USD-a. Kanadsko gospodarstvo jedno je od najvećih na svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je [[G8]]- grupe industrijski najmoćnijih zemalja i [[Rusija|Rusije]]. Stopa nezaposlenosti je 6,1 %. Prema [[HDI]] Kanada je rangirana na peto mjesto.

== Stanovništvo ==
Kanadski starosjedioci su Indijanci i Eskimi, prastanovnici doseljeni preko [[Beringov prolaz|Beringova prolaza]] iz [[Azija|Azije]] prije 20 000 godina, čiji život ovisi o prirodnoj sredini. Prvi [[Europa|Europljani]] koji su naseljavali sjeverne krajeve Sjeverne Amerike bili su [[Vikinzi]] koji su do kanadskih obala doplovili [[986.]] godine.

Nakon otkrića Amerike u ove krajeve preko Hudsonova zaljeva prvi dolaze [[Englezi]] ([[1497.]]) pa 40 godina poslije [[Francuzi]] koji su uz rijeku St. Lawrence osnivaju [[Québec]]. Glavni uzrok kolonizacije ovih klimatski nepovoljnih krajeva bio je lov i trgovina krznom. Godine [[1759.]] dolazi do sukoba Francuza i Britanaca pri čemu pobjeđuju Britanci.

S vremenom je [[Velika Britanija]] na tom prostoru stvorila kolonijalni posjed Kanadu, koja [[1791.]] dobiva ustav. Nakon [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]] u Kanadu bježe rojalističke izbjeglice iz Nove Engleske. Kako se ne bi ponovila situacija sa [[SAD]]-om koje su izborile samostalnost i neovisnost, Britanci [[1867.]] g. dopuštaju stvaranje dominiona Kanade od četiriju istočnih pokrajina, ali britanski kralj ostaje vladar Kanade.

Do danas je stvorena Kanada s 10 pokrajina i 3 teritorija. Tijekom [[19. stoljeće|19. st.]] u Kanadu doseljava stanovništvo uglavnom iz [[UK]]: [[Škotska|Škoti]], [[Engleska|Englezi]], [[Irska|Irci]] i [[Wales|Velšani]], zatim [[Francuska|Francuzi]], a tijekom [[20. stoljeće|20. st.]] i ostali Europljani, Skandinavci, Slaveni i dr. Kanada je zakonskim promjenama [[1931.]] g. postala samostalna i članica je [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a. Generalnog guvernera postavlja britanski kralj na prijedlog kanadskog premijera.

Naseljavanjem različitog stanovništva stvoreno je izrazito multietično društvo, s dvama službenim jezicima, engleskim i francuskkim. Jedini dio Kanade koji je etnički homogeniji jest Québec u kojem živo oko 80 % francuskog stanovništva koje čuva svoj jezik, tradiciju i kulturu. Kanada dopušta selektivno useljavanje po utvrđenim kriterijima. U Kanadu su doselili i [[Hrvati]] koji su najviše koncentrirani u [[Toronto|Torontu]].

U usporedbi sa SAD-om, u Kanadi živi manje pripadnika crne i žute rase. U Kanadi živi 30 735 000 stanovnika što predstavlja gustoću od 3 st po km², ali su velike razlike u gustoći naseljenosti. Danas [[2006.]] procjenjuje se da u Kanadi živi 32,5 milijuna stanovnika. Najgušće su naseljeni prostori uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u južnim dijelovima prerijskih provincija gdje živi oko 90 % kanadskog stanovništva. Izrazito rijetka gustoća naseljenosti jest u klimatski nepogodnim prostorima, sjevernim teritorijima i na planinskom zapadu.

Prema popisu iz [[2001.]] Kanada ima 34 etničke zajednice s više od 100 000 pripadnika što ju čini vrlo raznolikom. Najveća etnička grupa deklarira se Kanađanima (39,4 %), slijede Englezi (20,2 %), Francuzi (15,8 %), Škoti (14,0 %), Irci (12,9 %), Nijemci (9,3 %), [[Talijani]] (4,3 %), [[Kinezi]] (3,7 %), [[Ukrajinci]] (3,6 %) i sjevernoamerički Indijanci (3,4 %).

Po zadnjem popisu iz [[2001.]] 77,1 % Kanađana izjašnjava se [[Kršćanstvo|Krščanima]], a [[Katoličanstvo|Katolici]] čine najveću grupu (43,6 % svih Kanađana). Najveća [[Protestantizam|protestantska]] denominacija je Ujedinjena kanadska crkva s 9 %, a protestanti ukupno čine 36 % stanovništva. Otprilike 17 % Kanađana nema vjersko opredjeljenje.

=== Indijanci ===

Indijanci Kanade većim dijelom pripadaju sub-arktičkom kulturnom pojasu, lovaca na karibue i ribara. Jednostavne saonice-toboggan i krplje omogućavaju im kretanje po snijegu, dok se kanu koristi u riječnom transportu. Uz obalu žive bogata i razvijena plemena Kwakiutla, Ahta, Tsimshiana, Haida i Tlingita poznata po potlatchu (potlač) i gradnji velikih drvenih totema i chilkat-pokrivačima. Jezično pripadaju porodicama Athapaskan, Koluschan, Skittagetan, Algonquian, Iroquoian, Wakashan i Siouan, u prerijskim područjima južne Kanade. Plemena Kanade su: [[Algonquin]], [[Assiniboin]] (dijelom; bande poznate kao Stonies), [[Attiwandaronk]] ili Neutrals (dijelom), [[Babine]] (sa grupama [[Nataotin]] i [[Hwotsotenne]]), [[Beaver]] ili Tsattine, [[Bella Bella]] (sa grupama [[Haisla]] i [[Heiltsuk]]), [[Bella Coola]], [[Beothuk]] †, [[Blackfoot]] (dijelom), [[Carrier]], [[Chilcotin]], [[Chipewyan]], [[Comox]] (i ogranak [[Sliammon]]), [[Cowichan]], [[Cree]], [[Dogrib]] ili Tlingchadinne, [[Gitksan]], [[Haida]], [[Hareskin]] (Kawchottine), [[Huron Indijanci|Huron]], [[Iroquois]] (dfijelom), [[Kwakiutl]] (sa [[Koskimo]], [[Nawiti]] i Kwakiutl), [[Lillooet]], [[Malecite]], [[Micmac Indijanci]], [[Montagnais]], [[Nahane]] (Kaska), [[Nakotcho-kutchin]], [[Nanaimo]], [[Nascapee]], [[Niska]], [[Nootka]] (23 plemena u Kanadi, jedno u SAD), [[Ntlakyapamuk]] ili Thompson, [[Chippewa|Ojibwa]] (dijelom), [[Okanagon]] (dijelom), [[Ottawa Indijanci|Ottawa]] (dijelom), [[Pentlatch]] ili Puntlatsh, Sarcee ili [[Sarsi]], Seechelt ili [[Sishiatl]], [[Sekani]], [[Shuswap]], [[Slavey]] (Etchaottine), [[Songish]], [[Squawmish]], [[Stalo]] ili Halkomelem, [[Stuwihamuk]] ili Nicola, [[Tagish]], [[Tahltan]], [[Takkuth-kutchin]], [[Tatlit-kutchin]], Tobacco Nation ili [[Tionontati]], [[Tsetsaut]], [[Tsimshian]], [[Tutchone]] i [[Yellowknife]] ili Tatsanottine.

200 725 državljana Kanade (6 % od ukupnog stanovništva) govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, najviše [[cree jezik|cree jezikom]] (120 000).<ref>[http://www12.statcan.gc.ca/census-recensement/2011/dp-pd/tbt-tt/Rp-eng.cfm?LANG=E&APATH=3&DETAIL=1&DIM=0&FL=A&FREE=0&GC=0&GID=0&GK=0&GRP=1&PID=103328&PRID=0&PTYPE=101955&S=0&SHOWALL=0&SUB=0&Temporal=2011&THEME=90&VID=0&VNAMEE=&VNAMEF= www12.statcan.gc.ca], "2011 Census of Canada: Topic-based tabulations", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref>

== Provincije i teritoriji ==
Kanada je teritorijalno-politički podijeljena na 10 provincija i 3 teritorija. Provincije su [[Alberta]], [[Britanska Kolumbija]], [[Manitoba]], [[New Brunswick]], [[Newfoundland i Labrador]], [[Nova Scotia]], [[Ontario]], [[Otok Princa Edwarda]], [[Québec]] i [[Saskatchewan]]. Teritoriji su [[Sjeverozapadni teritoriji]], [[Nunavut]] i [[Yukon]].

Provincije imaju širok stupanj slobode od federalne vlade dok teritoriji imaju malo manju slobodu. Provincije su odgovorne za većinu socijalnih programa poput: zdravstva, školstva i socijale. Zajedno provincije raspolažu s više novca nego federalna vlada što je jedinstven slučaj u svijetu.

=== Regionalizacija ===
U Kanadi se ističu četiri regije: Atlanske provincije, Središnje provincije, Srednji Zapad i Kanadski daleki zapad.
* U '''[[Atlanske provincije]]''' spadaju pokrajine [[Newfoundland i Labrador]], [[Nova Scotia]], [[Otok Princa Edwarda]] i [[New Brunswick]], a zajedničko im je obilježje slaba naseljenost.
** Otok Newfoundland i sjeveroistočni dio Labradora su negostoljubiv prostor koji je pola godine prekriven snijegom i ledom, a nepristupačnih obala. Oko otoka su nekada bila najbogatija ribolovna područja svijeta, zahvaljujući mješanju tople i hladne morske struje.
** Nova Scotija smještena je na poluotoku koji je izmeđuostalog poznat i po zaljevu Fundy u kojem se pojavljuje najveća plima s više od 16 metara.
** Otok Princa Edwarda u kanadskim je okvirima mali otok na kojem žive Indijanci Mi'kmaq (Mikmak), a gluavni izvor prihoda jesu rakovu, školjke i jastozi.
** New Brunswik naseljili su [[Nijemci]] i dali mu ime Neu Braunschweig. Pokrajina je 80% prekrivena šumama, a na slabo plodnom prostoru uzgajaju se krumpir, krmne kulture i malo voća i povrća.
* '''[[Središnje provincije]]''' [[Québec]] i [[Ontario]] najnaseljenije su i gospodarski najsnažnije kanadske provincije s razvijenom industrijom.
** Québec je izrazito francuska provincija s 7 598 100 milijuna stanovnika od kojih je više od 80 % Francuza. Najveća koncentracija stanovništva i industrije nalazi se uz rijeku St. Lawrence, a glavi grad je Montreal. Do prije petnaestak godina [[Montreal]] je bio najveći kanadski grad, ali se uslijed prelijevanja kapitala u [[Toronto]] broj stanovnika smanjio. Grad Québec najstariji je kanadski grad i odiše francuskim šarmom. Glavni grad Kanade, Ottawa, smješten je na samoj granici Québeca i Ontaria. Stanovnici Québeca pretežno su konzervativni i religiozni pa su u prošlost imali najveći prirodni priraštaj u Kanadi dok je u novije vrijeme natalitet drastično pao.
** Ontario je najmnogoljudnija kanadska provincija s više od 12,5 milijuna staovnika (37.9% stanovništva Kanade) i gospodarski najsnažnija. Veliko bogatstvo šuma temelj je snažne drvne industrije, a veliko [[mineralne sirovine|rudno bogatstvo]] temelj je crne metalurgije. Toronto je središte urbaniziranog prostora uz sjeverne obale Velikih jezera koje se pruža do grada Windora. Međujezerski poluotok ima najpovoljniju klimu u cijeloj Kanadi, a svjetska znamenitost su slapovi Nijagare pokraj kojih je izgrađena velika hidroelektrana.
* Regiju '''[[Srednji zapad]]''' čine prerijske provincije [[Alberta]], [[Manitoba]] i [[Saskatchewan]]. U većoj mjeri ove su se provincije naseljavale tek od početka [[20. stoljeće|20. st.]], a najviše je doseljenika britanskog protestantskog podrijetla. U regiji je nizak natalitet jer je uvriježeno da svaka obitelj ima samo jedno dijete. Zajednička obilježja ovih provincija jesu prostrane prerije s plodnim tlom i relativno malo padalina koje padaju upravo u vrijeme kada je žitaricama najpotrebnije. Razvile su se velike monokulturne farme prosjećno veće od 200 hektara i s visokim stupnjem mehaniziranosti poljoprivredne proizvodnje koja je prvenstveno orijentirana na izvoz.
** U Alberti su pronađena velika nalazišta nafte oko [[Edmonton]]a i [[Calgary]]ja i tu se proizvodi oko 70 % kanadske nafte.
** Glavni grad Manitobe, [[Winnipeg]], nalazi se na križištu putova iz prerije prema središnjim provincijama pa se u njemu razvilo jedno od najvećih tržišta žita na svijetu - žitna burza.
* Regiju '''[[Kanadski daleki zapad]]''' čini samo jedna provincija [[Britanska Kolumbija]] koja se rasprostire planinskim prostorom Kordiljera. Zbog negostoljubive klime regija je vrlo slabo naseljena, tek je nešto veća koncentracija stanovništva na obalama Tihog oceana, oko [[Vancouver]]a. Glavni grad provincije je pet puta manji grad Victorija. U drugim dijelovima naselja su nastala na mijestima iskorištavanja prirodnih bogatstava, a dominantne gospodarske grane su [[šumarstvo]], [[ribarstvo]] i [[rudarstvo]]. Najveći dio provincije prekriven je šumama.
* Na sjeveru Kanade nalazi se vrlo rijetko naseljeni Sjeverozapandi teritorij, Teritorij Yukon i Nunavut koje zbog surovosti klime naseljavaju samo rijetki Eskimi. U starim stijenama pronađena su velika [[mineralne sirovine|rudna bogatstva]], npr. [[Uranij|urana]].

== Kultura ==
*[[Margaret Atwood]], književnica
*[[Michael O'Brien]], književnik i slikar
* Neil Young https://web.archive.org/web/20140101205017/http://www.neilyoung.com/, kantautor
The Band http://theband.hiof.no/, country-rock sastav.
*Arcade Fire http://arcadefire.com/site/, indie-rock sastav.
*[[Justin Bieber]], pjevač
*[[Avril Lavigne]], pjevačica
*[[Céline Dion]], pjevačica
*[[Nickelback]], rock sastav
*[[Leonard Cohen]], pjesnik , kantautor, glazbenik
*[[Shawn Mendes]], pjevač, tekstopisac
*[[Alessia Cara]], pjevačica, tekstopisac
*[[Drake]], pjevač

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{Commonwealth}}
{{Sjeverna Amerika}}
{{G8}}
{{Frankofonija}}
{{Organizacija američkih država}}
{{NATO}}

[[Kategorija:Kanada| ]]
[[Kategorija:Države članice NATO-a]]

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2026. u 08:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kanada'''-->{{nedostaju izvori}}~~
	{{dz\|[[Kannada]]}}		{{dz\|[[Kannada]]}}
	{{Infookvir zemlja svijeta		{{Infookvir zemlja svijeta

Kanada - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 08:05, 29. lipanj 2026.

WikiSysop u (test) 08:02, 29. lipanj 2026.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Okvir zemlje svijeta +{{Infookvir zemlja svijeta)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 29. lipanj 2026. u 08:05
Redak 11:		Redak 11:
	\|službeni_jezik = [[engleski]] i [[francuski]], federalno		\|službeni_jezik = [[engleski]] i [[francuski]], federalno
	\|glavni_grad = [[Ottawa (Kanada)\|Ottawa]]		\|glavni_grad = [[Ottawa (Kanada)\|Ottawa]]
	\|predstavnik_države_osoba = [[~~Elizabeta II~~.]]<br> generalna guvernerica [[~~Julie Payette~~]]		\|predstavnik_države_osoba = [[Karlo III.]]<br> generalna guvernerica [[Mary Simon]]
	\|predstavnik_države_množina = Vladari		\|predstavnik_države_množina = Vladari
	\|predstavnik_države = ~~Kraljica~~		\|predstavnik_države = Kralj
	\|predsjednik_vlade_osoba = [[~~Justin Trudeau~~]]		\|predsjednik_vlade_osoba = [[Mark Carney]]
	\|površina_poredak = 2		\|površina_poredak = 2
	\|površina = 9.984.670		\|površina = 9.984.670

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:16
Redak 20:		Redak 20:
	\|vode = 8.62		\|vode = 8.62
	\|stanovništvo_poredak = 38		\|stanovništvo_poredak = 38
	\|stanovništvo = 36.953.765 <ref name="B1">{{~~cite web~~ \|url=http://www.worldometers.info/world-population/canada-population/ \|title=Populacija Kanade 2018.\|work=worldometers.info\|accessdate=12. sječnja 2019.\|quote=\|language=engleski\|trans-title=Populacija Kanade 2018.}}</ref> \|		\|stanovništvo = 36.953.765 <ref name="B1">{{Citiranje weba \|url=http://www.worldometers.info/world-population/canada-population/ \|title=Populacija Kanade 2018.\|work=worldometers.info\|accessdate=12. sječnja 2019.\|quote=\|language=engleski\|trans-title=Populacija Kanade 2018.}}</ref> \|
	\|godina_popisa = 2018.		\|godina_popisa = 2018.
	\|gustoća_stanovništva = 4		\|gustoća_stanovništva = 4

←Starija inačica		Inačica od 21. prosinac 2021. u 21:08
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Kanada'''-->{{nedostaju izvori}}		<!--'''Kanada'''-->{{nedostaju izvori}}
	{{dz\|[[Kannada]]}}		{{dz\|[[Kannada]]}}
	{{~~Okvir zemlje~~ svijeta		{{Infookvir zemlja svijeta
	\|ime = Kanada		\|ime = Kanada
	\|izvorno_ime = Canada		\|izvorno_ime = Canada