WikiSysop: bnz

2022-03-18T11:39:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18. ožujak 2022. u 11:39
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kamen iz Rosette'''-->'''~~Kamen iz Rosette''', koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana [[15. srpnja]] [[1799.]] pokraj gradića [[Rosetta (grad)\|Rosette]] (danas Rašid), smještenog u delti [[Nil]]a, oko 65 km od [[Aleksandrija\|Aleksandrije]].		Kamen iz Rosette''', koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana [[15. srpnja]] [[1799.]] pokraj gradića [[Rosetta (grad)\|Rosette]] (danas Rašid), smještenog u delti [[Nil]]a, oko 65 km od [[Aleksandrija\|Aleksandrije]].

	Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[bazalt]]nu ploču. Oštroumni [[Francuska\|francuski]] časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi\|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija\|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u.		Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[bazalt]]nu ploču. Oštroumni [[Francuska\|francuski]] časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi\|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija\|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T08:12:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Kamen iz Rosette''', koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana [[15. srpnja]] [[1799.]] pokraj gradića [[Rosetta (grad)|Rosette]] (danas Rašid), smještenog u delti [[Nil]]a, oko 65 km od [[Aleksandrija|Aleksandrije]].

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskih i Turskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[bazalt]]nu ploču. Oštroumni [[Francuska|francuski]] časnik zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u.

=== Važnost kamena ===
Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malen značaj, ali kamen je izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini je 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su znanstvenici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.

[[Datoteka:DemoticScriptsRosettaStoneReplica.jpg|Dio kamena ispisan demotskom pismom|lijevo|mini|250px]]
Međutim, godine [[1808.]] briljantni mladi francuski znanstvenik i jezikoslovac [[Jean-François Champollion]] (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo [[Popis faraona|antičkih Egipćana]] u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom! Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati! Četrnaest godina kasnije ([[1822.]]) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U [[1824.]] godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma! Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti [[Drevni Egipat|drevnog Egipta]] i rađanje nove znanstvene discipline - [[Egiptologija|egiptologije]].

== Izvori ==
{{izvori}}
Izvor: [http://www.roberto-vuin.iz.hr/rosettastone.htm]

[[Kategorija:Drevni Egipat]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti]]

Kamen iz Rosette - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica