WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T13:46:42Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:46
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kaljivost'''-->~~[[Datoteka:Jominy-test.svg\|mini\|desno\|200px\|Mjere za Jominyjev uzorak.]]		[[Datoteka:Jominy-test.svg\|mini\|desno\|200px\|Mjere za Jominyjev uzorak.]]
	[[Datoteka:Jominy en.png\|mini\|desno\|200px\|Mjere za Jominyjev uzorak.]]		[[Datoteka:Jominy en.png\|mini\|desno\|200px\|Mjere za Jominyjev uzorak.]]
	[[Datoteka:Probka Jaminy hor.jpg\|mini\|desno\|200px\|Mjerenje [[tvrdoća po Rockwellu\|tvrdoće po Rockwellu]] uzduž izvodnice Jominyjevog valjkastog uzorka.]]		[[Datoteka:Probka Jaminy hor.jpg\|mini\|desno\|200px\|Mjerenje [[tvrdoća po Rockwellu\|tvrdoće po Rockwellu]] uzduž izvodnice Jominyjevog valjkastog uzorka.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T02:02:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Jominy-test.svg|mini|desno|200px|Mjere za Jominyjev uzorak.]]
[[Datoteka:Jominy en.png|mini|desno|200px|Mjere za Jominyjev uzorak.]]
[[Datoteka:Probka Jaminy hor.jpg|mini|desno|200px|Mjerenje [[tvrdoća po Rockwellu|tvrdoće po Rockwellu]] uzduž izvodnice Jominyjevog valjkastog uzorka.]]
[[Datoteka:Jominy-results.png|mini|desno|200px|Jominyjeve krivulje za 4 vrste čelika. Čelik 51CrV4 je najbolje prokaljiv (gotovo je potpuno prokaljiv; potpuno prokaljiv čelik bi imao vodoravnu krivulju). ]]

'''Kaljivost''' [[čelik]]a nije uvijek precizno određena normama, već se prema Europskoj normi određuje samo kao sposobnost pretvorbe u [[martenzit]]. Rastavljanjem pojma kaljivosti na pojmove '''zakaljivost''' i '''prokaljivost''', moguće ga je bolje odrediti. Zakaljivost se odnosi na veličinu [[tvrdoća|tvrdoće]] koja se može postići na [[Otvrdnjavanje površine čelika|površini čeličnog predmeta]], a prokaljivost na sposobnost postizanja jednoličnog toka tvrdoće po presjeku predmeta. Dakle, čelik će biti potpuno prokaljen ako je u svakoj točki presjeka maksimalno zakaljen, odnosno ako je svaka točka presjeka [[kaljenje|kaljena]] (gašena) natkritičnom brzinom ohlađivanja, te je tako u svakoj točki postignuta [[mikrostruktura]] s najvećim mogućim udjelom martenzita.

Za zadanu šaržu čelika, tj. za zadani kemijski sastav, prokaljivost ovisi o brzini hlađenja i veličini predmeta. U općem će se slučaju kod različitih vrsta čelika, bolje prokaliti oni čelici koji imaju dulje minimalno vrijeme inkubacije. Trajanje inkubacije ovisi o vrsti i o stupnju [[legura|legiranosti]] čelika. Svi legirajući elementi, osim [[aluminij]]a i [[kobalt]]a, djeluju na produljenje inkubacije u odnosu na [[ugljični čelik|ugljične (nelegirane) čelike]]. Osim stupnja legiranosti, na prokaljivost čelika utječu i veličina [[kristalno zrno|kristalnog zrna]], segregacije, neotopljene nečistoće, [[cementit|karbidi]], [[nitridi]] itd. Zbog nevedenih se čimbenika ne može govoriti točno o prokaljivosti neke vrste čelika, nego samo o prokaljivosti zadane šarže čelika. <ref> [http://www.scribd.com/doc/22051398/PREDAVANJA] “Ispitivanje materijala”, doc. dr. sc. Stoja Rešković, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, www.scribd.com/doc, 2011.</ref>

Postoji nekoliko metoda određivanja prokaljivosti:
* metoda totalne prokaljenosti,
* Justova metoda utvrdivanja stupnja zakaljenosti,
* Grossmannov postupak određivanja prokaljivosti,
* Grossmannov proračun idealnog kritičnog promjera,
* Jominyjeva metoda određivanja prokaljivosti.

==Jominyjeva metoda određivanja prokaljivosti==
'''Jominyjeva metoda''' određivanja prokaljivosti se temelji na postupku čeonog gašenja ([[kaljenje]]) valjkastog uzorka [[standard]]iziranih mjera. Ovim je načinom kaljenja autor metode E. Jominy postigao da se na jednom [[valjak|valjkastom]] uzorku jednolično ostvaruju sve brzine kaljenja od oko 2 [[Celzijev stupanj|ºC]]/[[sekunda|s]] uz držač uzorka, pa sve do oko 6 000 ºC/s uz samo gašeno čelo uzorka. [[voda|Vodeni]] mlaz hladi čelo [[austenit]]iziranog (zagrijanog na temperaturu austenita) čeličnog uzorka, a ostale se mjesta površine, a time i jezgre ohlađuju jednoličnim [[Prijenos topline|odvođenjem topline]] prema hladnom čelu.

Ovom se metodom određivanja prokaljivosti izbjegava skupo i mukotrpno pripremanje desetak uzoraka koje zahtijeva postupak po Grossmannu, jer će se na izvodnici Jominyjevog uzorka ostvariti sve [[brzina|brzine]] [[hlađenje|ohlađivanja]]. Dakle, svakoj se točki na izvodnici valjka uzorka može pripisati određena krivulja hlađenja u dijagramu temperatura – vrijeme. Ovu je krivulju potrebno u [[logaritam]]skom mjerilu ucrtati u pripadni kontinuirani dijagram TTT ([[Engleski jezik|engl]]. Time Temperature Transformation), kako bi se procijenila veza između mjesta na presjeku predmeta i položaja točke na izvodnici Jominyjevog valjka. <ref> "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Nakon ohlađivanja Jominyjevog uzorka, mjeri se [[tvrdoća po Rockwellu]] HRC uzduž izvodnice valjka, te se konstruira Jominyjeva krivulja ovisnosti tvrdoće HRC o udaljenosti od čela. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Metalurgija]]
[[Kategorija:Ispitivanje materijala]]

Kaljivost - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica