WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T13:45:39Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 13:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kalendar iz Colignyja'''-->~~[[Datoteka:coligny.jpg\|thumb\|300px\|Ponovno sastavljena tablica]]		[[Datoteka:coligny.jpg\|thumb\|300px\|Ponovno sastavljena tablica]]
	[[Datoteka:Coligny-closeup.jpg\|thumb\|desno\|300px\|Pojedinost sredine ''Samonios''-a]]		[[Datoteka:Coligny-closeup.jpg\|thumb\|desno\|300px\|Pojedinost sredine ''Samonios''-a]]
	'''Kalendar iz ''Coligny''-ja''' je [[galija\|galski]] kalendar nađen u mjestu ''[[Coligny, Ain\|Coligny]]'', u [[francuska\|francuskom]] departmanu ''Ain'' ({{coor dm\|46\|23\|N\|5\|21\|E\|}}) kraj [[Lyon\|Liona]] [[1897.]], pored glave brončane statue mlade muške figure. Radi se o [[lunisolarni kalendar\|lunisolarnom kalendaru]].		'''Kalendar iz ''Coligny''-ja''' je [[galija\|galski]] kalendar nađen u mjestu ''[[Coligny, Ain\|Coligny]]'', u [[francuska\|francuskom]] departmanu ''Ain'' ({{coor dm\|46\|23\|N\|5\|21\|E\|}}) kraj [[Lyon\|Liona]] [[1897.]], pored glave brončane statue mlade muške figure. Radi se o [[lunisolarni kalendar\|lunisolarnom kalendaru]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T04:21:08Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:coligny.jpg|thumb|300px|Ponovno sastavljena tablica]]
[[Datoteka:Coligny-closeup.jpg|thumb|desno|300px|Pojedinost sredine ''Samonios''-a]]
'''Kalendar iz ''Coligny''-ja''' je [[galija|galski]] kalendar nađen u mjestu ''[[Coligny, Ain|Coligny]]'', u [[francuska|francuskom]] departmanu ''Ain'' ({{coor dm|46|23|N|5|21|E|}}) kraj [[Lyon|Liona]] [[1897.]], pored glave brončane statue mlade muške figure. Radi se o [[lunisolarni kalendar|lunisolarnom kalendaru]].

Kalendar je ugraviran na [[bronča]]noj tablici, sačuvanoj u 73 fragmenta, prvobitno širokoj 148 cm i visokoj 90 cm (''Lambert'' p. 111). Na osnovi stila slova i pratećih objekata, vjerojatno potječe s kraja [[2. stoljeće|2. stoljeća]] (''Lambert'' p. 111). Ispisan je latinskim kapitalima, korištenim za natpise, na [[galski jezik|galskom jeziku]] (''Duval'' & ''Pinault''). Obnovljena tablica sadrži šesnaest okomitih stupaca, sa 62 mjeseca raspoređenih u pet godina.

Francuski arheolog ''J. Monard'' je spekulirao da su ga zabilježili [[druidi]], u želji da očuvaju svoju tradiciju bilježenja vremena udoba kada je [[julijanski kalendar]] bio nametnut diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Ipak, opći oblik kalendara sugerira javni, tzv. klinasti, kalendar (''parapegmata'') koji se mogao naći diljem grčkog i rimskog svijeta (''Lehoux pp. 63-65'', vidjeti i [[atički kalendar]]).

Sličan kalendar, pronađen u obližnjoj ''Villards d'Heria''-i ({{coor dm|46|25|N|5|44|E|}}) je sačuvan samo u osam malih fragmenata. Sada se čuva u ''Musée d'Archéologie du Jura'' u ''[[Lons-le-Saunier]]''.

== Sustav ==
Kontinentalni keltski kalendar, kakav je rekonstruiran na osnovi kalendara iz Colignyja i Villards d'Heriae ima iduća svojstva:
*Bio je to lunisolarni kalendar, koji je pokušavao sinkronizirati solarnu godinu i lunarni mjesec.
*[[Mjesec]]i su bili lunarni. Proučavatelji se ne slažu je li mjesec počinjao mladim ili punim Mjesecom, ili možda čak prvom četvrti (po Pliniju i Tacitu).
*Obična [[lunarna godina]] je imala 354 ili 355 dana.
*Kalendarska godina je počinjala ''Samonios''-om, za koji se obično pretpostavlja da odgovara staroirskom ''[[Samhain]]''-u, što bi značilo da je godina počinjala u jesen. Međutim, pošto ''Samon'' na galskom znači "ljeto" (''Lambert'' str. 112), ova pretpostavka je osporena. ''Le Contel'' i ''Verdier'' (1997.) tvrde da je godina počinjala ljetnim solsticijem ([[dugodnevnica|dugodnevnicom]]). ''Monard'' (1999.) predlaže jesenju [[ravnodnevnica|ravnodnevnicu]] kao početak. ''Bonsing'' (2007.) smatra da je početak bio u svibnju, dosljedno s irskim ''Beltaine''-om (1. svibnja) i fenijskom literaturom, osobito ''Joyce'' (2000.).
*Pod 17im Samoniosom je upisano TRINVX[tion] SAMO[nii] SINDIV - "tri-noći Samoniosa danas", što sugerira shvaćanje da festival ''Samhain'' traje tri noći.
*Solarna godina je aproksimirana umetanjem trinaesttog, [[interkalacija|interkaliranog]], mjeseca svake dvije i pol godine. Dodatni mjeseci umetani su prije ''Samonios''-a u prvoj godini i između ''Cutios''-a i ''Giamonios''-a u trećoj godini. Ime prvog interkalarnog mjeseca nije sigurno poznato, jer je tekst fragmentaran; drugi takav mjesec je ''Ciallos bis Sonnocingos'' (''Lambert'' p. 116).
*Mjeseci su bili podijeljeni u dvije polovine, početak druge polovine je bio nazvan ''Atenoux''. Osnovna jedinica keltskog kalendara je tako bio polumjesec, ili dvotjednica, na što upućuju i tragovi u keltskom folkloru. Prva polovina je uvijek imala 15 dana, druga 14 ili 15 naizmjenično (slično [[Hindu kalendar]]ima).
*Mjeseci od 30 dana bili su označeni ''Mat(os)'', sretni, a oni od 29 dana ''Anm(atos)'', nesretni.
*Običan petogodišnji ciklus ne bi bio dovoljno točan; redoslijed interkalarnih mjeseci se dovršava svakih trideset godina, tj. nakon pet ciklusa od 62 [[lunacija|lunacije]] (s po dva interkalarna mjeseca) i jednog ciklusa od 61 lunacije (s jednim interkalarnim mjesecom), ili nakon ukupno 11 interkalarnih mjeseci. Ovim se pretpostavlja da 30 godina ima točno 371 lunaciju, što je točno do u jedan dan svakih 20 ili 21 godinu, prosječno. Ovo je manje točno od julijanskog kalendara, koji griješi jedan dan u 128 godina, ali koji ignorira lunarne mjesece. Može se pretpostaviti da "tridesetogodišnji ciklus" nije bio obvezatan i da bi mjesec viška bio izostavljan po potrebi (tj. nekih 300 godina nakon nastanka kalendara).

Tumačenje ''atenoux''-a kao "noći u povratku" nije vjerojatno (''Delamarre'' p. 58), "obnavljanje" bi se doimalo vjerojatnije; tako bi mjesec počinjao mladim Mjesecom a ''atenoux'' bi ukazivalo na obnovu, tj. pun Mjesec.

== Galski kalendar u povijesnim izvorima ==

=== Plinije Stariji ===

''Prirodna povijest'' [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]] tvrdi, raspravljajući o [[druidi|druidskom]] skupljanju [[imela|imele]] (P.I. 16.95):
<blockquote>
Imela se, međutim, tek rijetko nalazi na hrastu; i kada se nađe, skupljana je s obredima punim religijskog strahopoštivanja. Ovo se osobito radi '''šestog dana mjeseca, na dan koji je početak njihovih mjeseci i godina, kao i njihovih era, koje u njih imaju tek trideset godina'''. Ovaj dan oni biraju jer mjesec, iako još ne u sredini svog toka, već ima značajnu snagu i utjecaj; i zovu ga imenom koje označava, na njihovom jeziku, sve-iscjeliteljskog.
</blockquote>

Ovaj komentar podržava grupisrnje petogodišnjih razdoblja kalendara u tridesetogodišnje ere, s izostavljanjem jednog umetnutog mjeseca po eri, radi preciznijeg usklađivanja solarnog i lunarnog ciklusa.

=== Julije Cezar ===

[[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] tvrdi u ''Galskim ratovima'' (''Caesar'', DBG 6.18) da dani, mjeseci i godine počinju tamnom polovinom, nakon koje slijedi svijetla polovina.
<blockquote>
Svi Gali tvrde da potječu od boga Disa i kažu da su ovu tradiciju prenijeli Druidi. Iz tog razloga oni računaju odjeljke svakog doba, ne po danima, već po noćima; oni održavaju rođendane '''i početke mjeseci i godina u takvom poretku da dan slijedi iza noći.
</blockquote>
Ovo je dosljedno s kalendarskim mjesecom koji počinje s tamnim Mjesecom, ili na šesti dan Mjeseca kao u Plinija; ne slaže se s početkom mjeseca na pun Mjesec, kako se spominje u mnogim [[neopogan]]skim raščlambama kalendara iz Colignyja.

== Mjeseci ==

Redoslijed imena mjeseci iz iduće tablice pretpostavlja da kalendar počinje s jesenjom ravnodnevnicom i potječe iz raščlambe ''Monard''-a (1999) i dr.

{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="4"
! align=center | # || align=center | Imena mjeseci || Julijanski mjeseci || align=center | Primjedba
|-
| align=right | 1. || SAMON[IOS] || align=center | (listopad/studeni) || vidjeti [[Samhain]] za etimologiju
|-
| align=right | 2. || DVMANN[OSIOS] || align=center | (studeni/prosinac) || "tamni"?
|-
| align=right | 3. || RIVROS || align=center | (prosinac/siječanj) || up. [[irski jezik|irsko]] ''reo'' "mraz"
|-
| align=right | 4. || ANAGANTIO[S] || align=center | (siječanj/veljača) ||  
|-
| align=right | 5. || OGRONIOS || align=center | (veljača/ožujak) ||  
|-
| align=right | 6. || CVTIOS || align=center | (ožujak/travanj) || usporediti irsko ''cith/cioth'' "pljusak kiše"
|-
| || (SONNOCINGOS) ||   || "početak proljeća"?
|-
| align=right | 7. || GIAMONIOS || align=center | (travanj/svibanj) || vidjeti etimološki dio [[Samhain]]-a, usporediti irsko ''geimhreadh'' "zima"
|-
| align=right | 8. || SIMIVISONNA[COS] || align=center | (svibanj/lipanj) || "sredina proljeća"?
|-
| align=right | 9. || EQVOS || align=center | (lipanj/srpanj) || "konj" ili "stoka"
|-
| 10. || ELEMBIV[IOS] || align=center | (srpanj/kolovoz) ||  
|-
| 11. || EDRINI[OS] || align=center | (kolovoz/rujan) ||  
|-
| 12. || CANTLOS || align=center | (rujan/listopad) ||  
|}

Za festivale ''[[Beltane]]'' (pun Mjesec Giamoniosa) i ''[[Lughnasadh]]'' (pun Mjesec Elembiviosa) tvrdilo se da su indicirani posebnim oznakama [http://www.roman-britain.org/coligny.htm]. Nije indicirana korespondencija s ''[[Imbolc]]''-om (pun Mjesec Anagantiosa).

== Izvori ==

* Bonsing, John (2007). ''The Celtic Calendar'' ([http://caeraustralis.com.au/celtcalmain.htm available online]).
* Bostock, John and H.T. Riley (eds) (1855). ''Pliny the Elder, The Natural History'' Book 16, "the natural history of the forest trees". English translation ([http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0137&query=head%3D%231009 available online]). Original Latin ([http://penelope.uchicago.edu/Thayer/L/Roman/Texts/Pliny_the_Elder/16*.html also available]). The Latin text of the specific passage is ''est autem id rarum admodum inventu et repertum magna religione petitur et ante omnia sexta luna, quae principia mensum annorumque his facit et saeculi post tricesimum annum, quia iam virium abunde habeat nec sit sui dimidia.''
*Julius Caesar, ''The Gallic Wars'' 6.18. English translation ([http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Caes.+Gal.+6.18 available online]). Original Latin ([http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus:text:1999.02.0002:book=6:chapter=18 also available]). The Latin text of the specific passage is ''Ob eam causam spatia omnis temporis non numero dierum sed noctium finiunt; dies natales et mensum et annorum initia sic observant ut noctem dies subsequatur.''
* Delamarre, Xavier (2003). ''Dictionnaire de la langue gauloise: une approche linguistique du vieux-celtique continental''. 2nd edition, Paris, Editions Errance. {{ISBN|2-87772-237-6}}
* Lambert, Pierre-Yves (2003). ''La langue gauloise''. Paris, Editions Errance. 2nd edition. {{ISBN|2-87772-224-4}}. Chapter 9 is titled "Un calandrier gaulois".
* Le Contel, Jean-Michel and Verdier, Paul (1997). ''Un calendrier celtique: le calendrier gaulois de Coligny''. Paris, Editions Errance. {{ISBN|2-87772-136-1}}
* Lehoux, D. R. ''Parapegmata: or Astrology, Weather, and Calendars in the Ancient World''. [http://www.collectionscanada.ca/obj/s4/f2/dsk2/ftp03/NQ53766.pdf PhD Dissertation, University of Toronto, 2000].

== Bibliografija ==

* Duval, Paul-Marie and Pinault, Georges (eds) (1986). ''Receuil des Inscriptions Gauloises'' (R.I.G.), Vol. 3: ''Les calendriers du Coligny (73 fragments) et Villards d'Heria (8 fragments)''. Paris, Editions du CNRS.
* Hitz, Hans-Rudolf (1991). ''Der gallo-lateinische Mond- und Sonnen-Kalender von Coligny''.
* Joyce, P.W. (2000). "Old Celtic Romances". ''The pursuit of the Giolla Dacker and his horse''. Wordsworth Editions Limited, London.
* Laine-Kerjean, C. (1943). "Le Calendrier Celtique". ''Zeitschrift für Celtische Philologie'', '''23''', pp. 249–84.
* McCluskey, Stephen C. (1990). "The Solar Year in the Calendar of Coligny". ''Études Celtiques'', '''27''', pp. 163–74.
* Mac Neill, Eóin (1928). "On the notation and chronology of the Calendar of Coligny". ''Ériu'', '''X''', pp. 1–67.
* Monard, Joseph (1996). ''About the Coligny Calendar''. privately published monograph.
* Monard, Joseph (1996). ''Découpage saisonnier de l'année celtique''. privately published monograph.
* Monard, Joseph (1999). ''Histoire du calendrier gaulois : le calendrier de Coligny''. Paris, Burillier. {{ISBN|2-912616-01-8}}
* Olmsted, Garrett (1992). ''The Gaulish calendar: a reconstruction from the bronze fragments from Coligny, with an analysis of its function as a highly accurate lunar-solar predictor, as well as an explanation of its terminology and development''. Bonn: R. Habelt. {{ISBN|3-7749-2530-5}}
* Parisot, Jean-Paul (1985). "Les Phases de la Lune et les Saisons dans le Calendrier de Coligny". ''Studies Indo-Européennes'', '''13''', pp. 1–18.
* Pinault, J. (1951). "Notes sur le vocabulaire gaulois, I. Les noms des mois du Calendrier de Coligny". ''Ogam'', '''XIII''', pp. 143–154
* [[John Rhys|Rhys, John]] (1909). "The Coligny Calendar". ''Proceedings of the British Academy'', '''4''', pp. 207–318.
* [[Rudolf Thurneysen|Thurneysen, Rudolf]] (1899). "Der Kalendar von Coligny". ''Zeitschrift für celtishe Philologie'', '''2''', pp. 523–544

== Povezani članci ==

*[[Irski kalendar]]

== Vanjske poveznice ==

(na engleskom:)
*[http://www.roman-britain.org/coligny.htm The Coligny Tablet]
*[https://archive.today/20121204155308/http://technovate.org/web/coligny.htm Coligny Calendar Page]
*[http://www.personal.utulsa.edu/~marc-carlson/calendar/coligni.html Coligny Calendar]
*[http://caeraustralis.com.au/celtcalmain.htm Caer Australis: Celtic Calendar]

{{kalendari}}

[[Kategorija:Kalendar]]

Kalendar iz Colignyja - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica