WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-05-27T14:12:11Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 14:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kalcit'''-->~~{{Infokutija mineral		{{Infokutija mineral
	\| ime = kalcit		\| ime = kalcit
	\| kategorija = mineral		\| kategorija = mineral

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-20T06:52:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 20. studeni 2021. u 06:52
Redak 74:		Redak 74:
	* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 5 (Hu-Km), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. {{ISBN\|953-6036-35-5}}		* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 5 (Hu-Km), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. {{ISBN\|953-6036-35-5}}

	~~{{Commonscat\|Calcite}}~~

	{{mrva-geol}}		{{mrva-geol}}

	[[Kategorija:Minerali]]		[[Kategorija:Minerali]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T07:04:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokutija mineral
| ime = kalcit
| kategorija = mineral
| kutija_sirina =
| kutija_pozadinska_boja =
| slika = Calcite.jpg
| slika_velicina =
| naslov = [[Dvolom]] u kristalu kalcita
| formula = CaCO3
| molarna_masa =
| boja = bezbojna, bijela, siva, žuta, crvenkasta, smeđkasta, zelena, plava<ref>http://www.mineralienatlas.de/lexikon/index.php/MineralData?mineral=Calcit</ref>
| habitus =
| sustav = trigonski (romboedrijski) heksagonski
| sraslaci =
| kalavost =
| lom =
| zilavost =
| tvrdoca = 3
| sjaj =
| polish =
| indeks_loma =
| opticka_svojstva =
| dvolom =
| disperzija =
| pleokroizam =
| fluorescencija =
| apsorpcija =
| ogreb = bijel
| specificna_tezina = 2,72
| gustoca = 2,6 - 2,8
| tocka_talista =
| taljivost =
| prepoznatljivost =
| topljivost =
| prozirnost =
| drugo =
| reference =
}}
'''Kalcit''' (njem. kalzit, kalkspat, engl. calcite, prema kalzium: kalcij) je vrsta vrlo raširenog [[minerali|minerala]] građenog od [[kalcijev karbonat|kalcijeva karbonata]] (CaCO3) u obliku heksagonskih kristala.

==Osobine, svojstva i rasprostranjenost==
[[Slika:Calcite-unit-cell-3D-vdW.png|mini|200px|desno|3D prikaz jedinične čelije kalcita]]
Na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]] nalazi pod brojem 3, što znači da je na toj skali treći najmekši mineral, odmah poslije [[gips]]a i [[talk]]a.
Bezbojan je ili bijel mineral, gustoće 2,72g/cm3, a tališt 825 °C. Ima odličnu kalavost smjerom plohe osnovnoga romboedra.

Kalcit je jedan od najčešćih i najraširenijih minerala u svijetu. Najviše ga ima u sedimentnim slojevima Zemljine kore. Primarna je mineralna sastavnica vapnenaca, i njegova metamorfnog oblika mramora, a nalazi se i kao važna komponenta drugih sedimenata, npr. lapora (glavne cementne sirovine), ponekih metamorfita i kao jalovina rudnih žila. 
Lijepi se kristali kalcita nalaze osobito u šupljinama rudnih žila i eruptivnih stijena ([[dvolomac]], [[mramor]]). 
Kalcit izgrađuje [[stalaktit]]e i [[stalagmit]]e ([[sige]]) u vapnenačkim špiljama i manjim šupljinama te petrificira ostatke izumrlih životinja i biljaka.

==Nastajanje==

Nastaje kristalizacijom iz vodenih otopina u kristalima romboedrijske hemiedrije heksagonskoga sustava i u kristalastim agregatima, od kojih je najpoznatiji [[vapnenac]].

Kalcit je bezbojan ili bijel. Ima odličnu [[kalavost]] smjerom plohe romboedra. Lijepi se kristali kalcita ponajviše nalaze u šupljinama rudnih žica i eruptivnih stijena.

==Upotreba==

Upotrebljava se kao punilo, za proizvodnju vapna i cementa, kao sirovina u kemijskoj industriji, te u građevinarstvu kao agregat za betone i obrađeni građevinski kamen.

Jako čisti i prozirni kristal kalcit ([[dvolomac]]) polarizira svjetlost pa se upotrebljava za izradu posebnih optičkih stakala (Nicolovih prizmi).

==Vidi još==

*[[Vapnenac]]
*[[Kreda (tvar)]]
*[[Mramor]]
*[[Dolomit]]
*[[Dvolomac]]
*[[Kalcijev karbonat]]

==Izvor==
{{Izvori}}
* Dr. Ljubiša Grlić, Mali kemijski leksikon, Naprijed, 2. izdanje, Zagreb, 1992., str. 94, {{ISBN|86-349-0292-7}}
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 5 (Hu-Km), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. {{ISBN|953-6036-35-5}}

{{Commonscat|Calcite}}

{{mrva-geol}}

[[Kategorija:Minerali]]

Kalcit - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica